Nad Zadrom bdije povjerenstvo za lijepo

U ocjeni pojedinog projekta važno je kako se neka građevina uklapa u samo podneblje i ambijent. Kriterij kontekstualnosti stoga treba poticati arhitekte da prije početka projektiranja prostudiraju okolinu u koju će smjestiti novu zgradu. Korektnost, odnosno etičnost struke treba spriječiti arhitekta da podlegne diktatu investitora
Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta nazivano još i Povjerenstvom za ljepotu, sa zadatkom ocjenjivanja pojedinih graditeljskih projekta u postupku izdavanja lokacijskih dozvola, u Zadru je oformljeno početkom godine.
Dobri i loši arhitekti
Naime, prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, poglavarstva županija i velikih gradova dužna su imati takva povjerenstva, koja će u velikim gradovima biti uključena u izdavanje lokacijskih dozvola za sve objekte, dok će se ona županijska, u manjim sredinama izjašnjavati o građevinama ugostiteljsko-turističke namjene, koje su planirane u prostornim cjelinama obuhvata s više od pet hektara. No, mišljenje povjerenstva nije obavezno za izdavanje lokacijskih dozvola za projekt koji je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja, jer se u tom slučaju imenuje povjerenstvo za provođenje natječaja.
O tome u kolikoj će mjeri ovakva povjerenstva doprinijeti pronalaženju kvalitetnijih rješenja u prostornome uređenju, već prilikom samog donošenja odluke o njihovom osnivanju, mišljenja su bila različita. Mnogi su naime, u radu povjerenstva vidjeli mogućnost za sprječavanjem ekscesne i neprimjerene gradnje koja nerijetko narušava prostor u kojem se nalazi, dok su s druge strane pojedini arhitekti isticali kako nema potrebe za dodatnom valorizacijom njihovoga rada i stručnosti. No, da titula arhitekta ne jamči uvijek i dobar posao, smatra predsjednik zadarskog Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti, arhitekt Pavle Marušić.
– Moje mišljenje je da postoje i dobri i loši arhitekti, te bi radi zdravlja struke i izgleda grada trebalo vršiti selekciju, kaže Marušić, ističući kako za izradu kvalitetnog projekta treba puno vremena. Jer, dobar posao nije samo stvar talenta i inspiracije nego napornog i ozbiljnoga rada. A mnogi arhitekti danas pritisnuti situacijom i rokovima često rade brzo, utroše malo vremena i na kraju naprave loš posao.
Ocjenjivanje projekata
– Ambijent u kojem živimo trebao bi biti kvalitetan, što znači da onda trebamo kontrolirati kako se što radi, kaže Marušić, napominjući da je posao povjerenstva ipak dosta nezahvalan, jer loša ocjena nekog arhitekturnog posla u isto je vrijeme kažnjavanje kolege.
U ocjeni arhitekturne kvalitete, osim izgleda uključen bi trebao biti ukupni koncept i uklapanje u prostor, te bi osim estetike, povjerenstva trebala sagledavati i ostale komponente poput funkcionalnosti, forme i konstrukcije. S ciljem očuvanja i unaprijeđenja ambijenta, ali i kako bi se povećala kvaliteta projekata i osiguralo unaprijeđenje arhitekturne prakse, Povjerenstvo je stoga utvrdilo temeljne kriterije za ocjenjivanje arhitektonske uspješnosti idejnih projekata, pojašnjava Vjeran Ćuraković, tajnik Povjerenstva.
– U ocjeni pojedinog projekta važno je kako se neka građevina uklapa u samo podneblje i ambijent. Kriterij kontekstualnosti stoga treba poticati arhitekte da prije početka projektiranja prostudiraju okolinu u koju će smjestiti novu zgradu. Korektnost, odnosno etičnosti struke treba spriječiti arhitekta da podlegne diktatu investitora. Svaka zgrada ima svoje urbano značenje, a ono treba na odgovarajući način korespondirati s odabranim oblikovanjem i obrnuto, dok pak, kriterij suvremenosti nalaže da nove zgrade trebaju pratiti suvremena kretanja, izbjegavajući pretjerivanja i puko oponašanje, pojašnjava Ćuraković temeljne kriterije ocjenjivanja.
Povjerenstvo je do sada obradilo, odnosno ocijenilo pedesetak predmeta. Među njima su se našle proizvodne hale, apartmani, zgrade, a bilo je i ocjenjivanja projekata stanova i kuća.
– Na ocjenu dolaze svi objekti koji prelaze 400 metara kvadratnih. Predmete, odnosno idejne projekte, šalje Odjel za provedbu dokumenata, a Povjerenstvo se sastaje ovisno o njihovom broju, najčešće dva puta mjesečno, kaže Ćuraković, napominjući kako do sada na predložene projekte Povjerenstvo nije imalo većih zamjerki. Ako ne zadovolje propisane kriterije projekti se vraćaju na doradu, a takvih je od ukupnoga broja bilo oko 15 posto.
 

Članovi povjerenstva

Članovi povjerenstva biraju se iz redova predstavnika stručnih i javnih institucija, te drugih osoba iz područja arhitekture i prostornoga planiranja. Ocjenjuju pojedine graditeljske projekte i donose o njima svoje mišljenje, a koje je potrebno kako bi se potom mogla izdati lokacijska dozvola.
Zadarsko Povjerenstvo ima pet članova, a to su: arhitekt Pavle Marušić, predsjednik, inž. graditeljstva Matko Segarić, zamjenik predsjednika, arhitekti Iva Letinović i Ante Uglešić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Zadru Josip Kršulović, te zamjenski član, arhitektica Renata Čobrnić.