Još jedna Seferovićeva posveta Zadru

Tko je i kada useljavao, a tko iseljavao iz Zadra? Kako su se imenovale ulice, kako i tko je ta imena mijenjao i kad šetate povijesnom jezgrom Zadra – kuda zapravo šetate? “Zadarska” pitanja postavlja i, šetnjom kroz grad nekad i danas, na njih odgovara autor knjige

Zaljubljenik u Zadar i čovjek koji je za djela kojima je  iskazao ljubav prema gradu  dobio i Nagradu grada Zadra, Abrulah Seferović Sefi  (Banja Luka, 1934.) autor je  još jednog impresivnog projekta o Zadru: knjige Stari  Zadar, gospodar zlata i srebra koja će ovog Interlibera  osvanuti na štandu Holdingove podružnice AGM u Zagrebu. Više od 50 godina umjetničkoga, novinarskog i  publicističkog rada Seferović je posvetio isključivo Zadru i njegovoj afirmaciji u  zemlji i inozemstvu, a njegova najnovija knjiga o Zadru izlazi u poznatoj biblioteci Stari hrvatski gradovi u  kojoj su se do sada pojavile,  mahom uspješnice, o Zagrebu, Šibeniku, Splitu i Boki  Kotorskoj, a nastavit će knjige o Varaždinu, Puli, Rijeci…
Grad iz vječnosti
Najavu o knjizi pronašli  smo u planu priredbi što ih  zagrebački nakladnici ovih  dana šalju na adrese novinara ne bi li se što bolje i  ažurnije predstavili novitetima za predstojeći Interliber. Zato nije čudo da nam je  uz najave novih knjiga Irene  Matijašević (lirska drama  Danska H2O), Tahira Mujičića (roman Budi Hamlet,  pane Hamlete! ili Valka),  Veljka Barbierija (zbirka eseja Jela starih barda),  Krešimira Mišaka (popularnoznanstveni zapisi Putovati kroz vrijeme? Zašto  ne!)Maje Klarić (zbirka pjesama Život u ruksaku) i  brojnih drugih, pozornost  zaokupila najava bogato  ilustriranog izdanja od 330  stranica povećeg formata posvećena Zadru.
Kad pročitate Seferovićev  tekst o Zadru čini vam se da  ste se susreli s gradom iz  vječnosti. Njega spominju  najstarije poznate karte novoga vijeka, a od davnina je  stajao na razmeđu najznačajnijih europskih putova. Mnogi su ga svojatali,  često je bio meta osvajača od  kojih se branio sve jačim i  jačim zidinama. Ipak, s vremena na vrijeme i one su se  pokazale osvojive pa i ruševne. Zbog takve povijesti često je mijenjao gospodare, ali i  stanovništvo. Samo u 20.  stoljeću ta izmjena stanovnika dogodila se  nekoliko puta  pa je jedno od  najrazumnijih  pitanja vezanih  uz Zadar ono o  zadarskom  identitetu. Naime, tko su stanovnici Zadra,  kojim “gradskim” idiomom  govore, što ih  ujedinjuje osim  ulica i prostora  koji nastanjuju? Tko su bili  talijanaši u gradu i kako to da  je upravo iz Zadra krenula inicijativa svehrvatskog ujedinjenja u 19. stoljeću? Tko je i  kada useljavao,  a tko iseljavao  iz Zadra? Kako su se imenovale ulice, kako i tko je ta  imena mijenjao i kad šetate  povijesnom jezgrom Zadra –  kuda zapravo šetate? “Zadarska” pitanja postavlja i,  šetnjom kroz grad nekad i  danas, na njih odgovara autor knjige, koji je prvi u angloameričkim ratnim arhivima otkrio brojne autentične  spise, ratna izvješća i fotografije o bombardiranju Zadra u Drugom svjetskom ratu.
U sklopu proslave Dana  grada Zadra
Stari Zadar, gospodar zlata i srebra trebao bi biti  predstavljen najprije pred  zadarskom publikom i to u  ponedjeljak, 19. studenoga  u 12,00 sati u Gradskoj loži,  a u sklopu proslave Dana  grada Zadra. Kao predstavljači knjige uz autora Abdulaha Seferovića Sefija i  direktora AGM-a Božu  Čovića, najavljeni su gospoda Zvonimir Vrančić,  gradonačelnik Zadra i prof.  dr. Nikola Jakšić.