Manjom povratnom naknadom protiv poskupljenja mlijeka

Kako pojašnjavaju proizvođači pića, udruženi u tvrtku Eko-Ozra, koji državi plaćaju nekoliko ambalažnih naknada, smanjena treba biti povratna naknada od 0,50 kuna po boci, koju u cijeni proizvoda plaćaju potrošači

Govoreći o poskupljenju mlijeka, resorni  ministar poljoprivrede, Petar  Čobanković, kazao je HRT-u  u četvrtak navečer kako su  potrošači ti koji, sustavom  ponude i potražnje, diktiraju  cijene, no i država, naglasio  je, može doprinijeti. Konkretno, kako je kazao ministar, smanjeni bi trebali biti  neki parafiskalni nameti  proizvođačima pića, primjerice dio ambalažnih naknada.
Kako pojašnjavaju proizvođači pića, udruženi u tvrtku Eko-Ozra, koji državi  plaćaju nekoliko ambalažnih  naknada, smanjena treba biti  povratna naknada od 0,50  kuna po boci, koju u cijeni  proizvoda plaćaju potrošači.  Smanji li se ona na 0,30 kuna,  napominju, to bi cijene zadržalo na razini prije poskupljenja. No, osim na mlijeko, predlažu, smanjenje  povratne naknade trebalo bi  se odnositi na svu ambalažu  u sustavu povratne naknade,  jer bi se ta prazna ambalaža i  dalje vraćala u reciklažu, a  potrošačima bi pića i napitci  pojeftinili.
U Ministarstvu zaštite  okoliša ne odgovaraju na  upit našeg lista je li im iz  Čobankovićevog resora, moguće, već stigla inicijativa za  smanjenjem povratne naknade, i hoće li na tome  poraditi. Odgovaraju samo  kako su lani smanjili jednu  drugu, tzv. naknadu  za zbrinjavanje, koju plaćaju proizvođači, a koja će i tijekom  ove godine biti za 80 posto  manja.
Kako, međutim, poručuje  direktorica Eko-Ozre, Dragica Bagarić, na smanjenje  cijena u trgovinama najviše  bi utjecalo smanjenje povratne naknade od pola kune.  Od te naknade, koju potrošač plaća, i koja mu se  vraća ako bocu vrati u trgovinu, odnosno koja se isplaćuje onima koji ambalažu  sakupljaju, država nema neposredne koristi. Polovica iskorištene ambalaže, kažu  proizvođači pića, prikuplja se   iz kontejnera, što znači da bi  individualni sakupljači ambalažu prikupljali i za povrat  od 0,30 kuna bo boci ili  limenci, napominje Bagarić.  Ovako smanjenim iznosom  naknade, dodaje, u potpunosti bi bio eliminiran uvoz  stare ambalaže iz regije, odnosno proizvodnja novih boca namijenjenih ne punjenu,  nego samo povratu od pola  kune. Proizvodnja jedne nelegalne PET boce košta, naime, tridesetak lipa, i dok se  zarada od 20 lipa do sada  isplatila, to više ne bi bio  slučaj.