Ništa od smanjenja kamatnih stopa

Iz Splitske banke tvrde da bi postojeći trend pada kamata mogli usporiti makroekonomski rizici i poručuju da novi porez kojim im Vlada navodno prijeti može samo povisiti kamate

Iako su protekli  vikend iz Banskih dvora stizale neslužbene informacije o  tome da će predsjednica Vlade zatražiti od domaćih banka  da građanima i gospodarstvu  snize kamate na kredite ili im  u protivnom ponovo prijeti  uvođenje poreza na ekstra  dobit, sama Jadranka Kosor  jučer je izbjegavala otvoreno  potvrditi da će u srijedu pred  bankare izaći s takvim prijedlogom, ali ga nije ni opovrgnula. U emisiji Hrvatskog  radija “Kako vlada Vlada”  premijerka je kazala da ona  nigdje nije dala izjavu o tome  da će od banka tražiti smanjenje kamata, ili da će im  zaprijetiti uvođenjem poreza,  ali da od njih u srijedu očekuje prijedlog kako one misle  pomoći u gospodarskom oporavku Hrvatske.
– Prošle godine razgovarali  smo o uvođenju poreza na  banke i dobili smo naznake od  banaka da bi to moglo imati  posljedice na građane. Dogovorili smo tada s bankama  da one predlože model po  kojem će pridonijeti prevladavanju krize, poručila je Kosor. Govorila je o tome da  prvenstveno očekuje sudjelovanje banka u Vladinom modelu poticanja stanogradnje  te njihov jači angažman u  dorađenom modelu A kreditiranja gospodarstva. Poručila je da “banke koje žive u  Hrvatskoj i dobro posluju u  Hrvatskoj moraju snositi dio  tereta sadašnje krize”.
Ništa službeno
U Vladi nitko službeno ne  želi govoriti o mogućoj inicijativi za smanjenje kamata i  uvođenje poreza bankama, ali  neki naši sugovornici napominju da je prilika za taj porez  propala krajem prošle godine,  kad se istovremeno s takvim  potezom trebalo i značajnije  rezati proračunske rashode.  Pojedini ministri priznaju da  ionako očekuju od banka da  postupno snižavaju kamate,  ali i to da bi u izbornoj godini  bilo ludo negirati da se to  dogodilo kao posljedica Vladine inicijative, pogotovo nakon dvogodišnjeg rasta kamata i rata koje su se sručile  na građane. Samo na kredite  u  švicarcima kamate su rasle i  do dva postotna poena, a uz  promjene tečaja, rate su u  dvije godine narasle i do 22  posto.
U Hrvatskoj narodnoj banci mogućnost sniženja kamata  i uvođenja poreza bankama  jučer nisu željeli komentirati.  Kad se ta inicijativa pojavila  prošle godine u središnjoj  banci usprotivili su joj se uz  napomenu da bi se teret ionako prelio na leđa građana.  U domaćim bankama Vladinu eventualnu inicijativu  uglavnom nisu željeli komentirati, jedino su se u Spliskoj  banci potrudili objasniti kakve su mogućnosti snižavanja  kamata i posljedice uvođenja  novog poreza.
Pritisci na kamate
– Na razini bankovnog sustava izvjesno je da bi uvođenje  novog poreza na banke za  posljedicu imalo zaustavljanje  trenutnog trenda pada aktivnih kamatnih stopa, odnosno vjerojatni su čak i pritisci na povećanje kamatnih  stopa. Naime, teret novog nameta bi se vrlo vjerojatno  raspodijelio između poslovnih banaka i klijenata. Također je činjenica da bi ovakav potez smanjio kreditnu  aktivnost banaka što bi usporilo oporavak cjelokupnog  gospodarstva, ali i odgodilo  nužni investicijski ciklus u  realnom gospodarstvu pred  ulazak Hrvatske u EU, procjenjuje Tomislav Krpan, prokurist i glavni direktor za  poslovanje s građanstvom,  malim poduzetništvom i obrtom Splitske banke. Krpan  smatra i da bi to značilo  pritisak na rast inozemnog  duga privatnog sektora te povećanja ranjivosti hrvatskog  gospodarstva, a najveća negativna posljedica bila bi na  tečaj kune. Dogodio bi se, po  njemu, i odljev kapitala iz  Hrvatske.
Krpan podsjeća da se u  2010. godini već dogodio  trend pada aktivnih kamatnih  stopa za kredite građana i  poduzeća. Taj trend, upozorava on, usporavavaju makroekonomski rizici, što potvrđuje i smanjenje kreditnog  rejtinga države koje za posljedicu ima povećanje cijena  zaduživanja svih domaćih sektora, pa tako i banaka. Očekuje se i povećanje udjela “loših  kredita” u ukupnom kreditnom portfelju, što smanjuje  mogućnosti za smanjenje kamatnih stopa. Nije Krpan zaboravio spomenuti ni visoke  potrebe države za (re)financiranjem na domaćem tržištu,  koje doprinose višim kamatnim stopama.
Rast loših kredita
– U 2011. godini očekujemo  da se nastavi trend pada kamatnih stopa i to zbog daljnjeg rasta konkurentskih pritisaka u uvjetima opadajuće  potražnje za kreditima. Ipak,  navedeni čimbenici uvelike će  utjecati na dinamiku smanjenja kamatnih stopa, a na  njih ipak poslovne banke ne  mogu značajnije utjecati, poručuje Krpan.
Što se tiče udjela loših kredita u ukupnim plasmanima  banka, oni su s 3,1 posto s  kraja 2007. godine u 2010.  godini narasli na više od deset  posto, što znači da je svaka  deseta kuna koju su banke  odobrile rizična za naplatu, pa  prema tome rastu i rezervacije  koje banke moraju spremiti.
Građani trenutno bankama  duguju oko 120 milijardi kuna, od čega je polovica nenamjenskih kredita, uglavnom kredita na kartice.
 

Mudriniću dodatni porez neprihvtljiv

“Porezni presing je u Hrvatskoj previsok ne samo za telekom sektor, nego  i za čitavo gospodarstvo i građane, pa je bilo kakvo uvođenje dodatnih  poreza neprihvatljivo. Štoviše, treba smanjiti dio poreza koji nam stvaraju  manje konkurentno gospodarstvo. I neto plaće građana su niže zbog toga jer  nam je sadašnje porezno opterećenje previsoko”, izjavio je Ivica Mudrinić,  predsjednik Uprave T-HT-a. “Treba nam i širi paket mjera koje će biti  primjenjive u rokovima. Ne trebaju nam samo najave, trebaju nam konkretni  rezultati. Ako se država trenutno zadužuje uz kamatu od sedam posto, teško  da gospodarstvo može dobiti manje od devet do deset posto kamata, a onda  ni povrat na kapital ne može biti veći od toga”, poručio je Mudrinić.