Pravo na pristup informacijama za suzbijanje korupcije

U sklopu Dana udruga koji se održavaju u Zadru, jučer je u gradskoj vijećnici održan okrugli stol pod nazivom “Važnost izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama za suzbijanje korupcije.” Okrugli stol, zapravo je bio rani doprinos javnoj raspravi o novom zakonu koji bi se prema rokovima trebao izglasati do 31. lipnja ove godine. Bitne odredbe ovog zakona su u tome što se proširuje krug obveznika odgovoran na upite koji se odašilju prema, ne samo tijelima vlasti javne uprave, institucijama s javnim ovlastima, nego i svim korisnicima proračuna, kako državnog, tako i lokalnog. Tako će, primjerice, u tu kategoriju potpasti bolnice, ali i udruge i pojedinci koji koriste državni i lokalni novac.
Međutim, iako je jasno da će Ministarstvo državne uprave uskoro podstrijeti Saboru izvješće koje govori o napretku informiranja javnosti, istraživanje GONG-a kojeg je podastrijela izvršna direktorica ove udruge Sandra Pernar kaže da to nije točno. GONG-ovci su od sječnja do rujna 2009. provjeravali kvalitetu provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Vrlo jednostavno, GONG-ovci su na adrese 142 tijela javne vlasti uputili u vlastito ime zahtjeve za informacijama. Na ukupno 177 zahtjeva u roku je odgovoreno na svega 69 čime je od 2005. s 55,82 posto postotak odgovorenih zahtjeva u zakonskom roku spao na svega 38,98. Bilo je i takvih zahtjeva gdje je, kaže Pernarova, gdje se za informacije tražio novac i to po diskriminirajućoj tarifi, jedna za stanovnike dotične općine, druga za ostale. No, najzanimljivije je da se vrlo često negativno “opjevani” Zagrebački holding, tek od prošle godine nalazi na popisu tijela javne vlasti. Rekorderi u brzom odgovoru bili su MORH-ovci koji su na zahtjev odgovorili nakon četiri minute, a najduže se čekalo na Općinu Donja Motičina koji su odgovor odaslali tek nakon 116 dana.
Vrlo zanimljivo izlaganje imao je profesor ustavnog prava na zagrebačkom pravnom fakultetu Robert Podonjak koji je dvaput izgubio upravni spor jer je tražio na uvid ugovor o gradnji sportske dvorane u Varaždinu. Povod je bio što je cijena izgradnje s 200 narasla na 800 milijuna kuna. Kvaka u svemu tome je bilo tumačenje da je ugovor o javno-prtivatnom vlasništvu proglašen intelektualnim vlasništvo koje se kao takvo ne može prezentirati. Profesor Podonjak zato se založio da pravo na informaciju bude ustavna kategorija, ali i da se uvede institut neovisnog tijela koje bi provelo test javnog interesa uskraćene informacije. To tijelo bilo bi svojevrsno pravobranilaštvo za informiranje, ali koje bi moralo imati jasno definirane oblike sankcioniranja što dosadašnji zakon nije imao u zadovoljavajućoj formi.