Prve trešnje na zadarskoj tržnici po 25 kuna

Na području naše županije nastavlja se trend podizanja novih nasada. Proizvodnja domaćih trešanja je isplativa, a bit će još i više kada se jednog dana brendira i označi, kako bi potrošači mogli razlikovati domaću od uvozne, nerijetko nižerazredne trešnje
Veselo i dinamično je u ove proljetne dane na zadarskoj tržnici. Toplije vrijeme znači raznovrsniju ponudu svježeg voća i povrća. U prvim danima svibnja ponuda na štandovima bogatija je za trešnje i jagode. Uz domaće kupce i turisti su se razveselili ovom sezonskom voću. Činjenica je da se danas gotovo tokom cijele godine mogu kupiti namirnice kojima nije sezona, ipak kupci se više obraduju onima koji dozrijevaju na zadarskom području i koja stignu na prodajna mjesta ubrana dan-dva ranije.
Cijena trešnje je 25 kn po kilogramu, prošle godine cijena je iznosila 30 kn.
Iako je ove godine cijena nešto manja, od kupaca doznajemo da im je to i dalje visoki iznos. Jedna od prodavačica na zadarskoj tržnici nam je rekla da su to tek ubrane, domaće trešnje i da im je cijena zbog toga veća. O ovom, omiljenom voću razgovarali smo i sa dipl.agr. Gordanom Dragun, pročelnicom HZPSS za Zadarsku županiju. Tako doznajemo, da osim domaće trešnje može se naći i uvozna iz Španjolske, Makedonije i Italije. Nje bi u skorije vrijeme, kada novopodignuti nasadi dođu u puni rod, mogli imati dostatno za svoje potrebe. Prema procjenama Dragun i njenih kolega posljednjih godina podignuto je oko petnaestak hektara plantažnih nasada trešnje i kada dođu u puni rod tržištu bi se ponudilo preko 150 tona ovog izuzetnog voća. Novi, suvremeniji nasadi u zadarskoj županiji podignuti su na državnom poljoprivrednom zemljištu koje je dano u zakup Marinku Čirjaku i Boži Vidovu u Smilčiću. Uz njih tu je i nasad Mladena Batura, također u Smilčiću, Ivice Mitrovićima u Biljanama Donjim, Stanka Ukalovića u Suhovarama, Ivice Nekića u Posedarju, Slavka Marušića u Zemuniku, Branimira Smolića u Debeljaku, Ive Vezilja u Sukošanu, Jadranka Gladović u Radašinovcima, Željka Čerine u Podgrađu, Josipa Ražova u Škabrnji, Rajka Stručića u Kožinu i brojni drugi. Neki su već na rodu, a drugi čekaju plodonošenje. Uz plantažne nasade tu su i okućnice koje su gotovo nezamislive bez trešnje.
Gordana Dragun kaže da je do Domovinskog rata, trešnja po broju rodnih stabala bila šesta voćna vrsta sa 40 tisuća stabala, iza masline, višnje maraske, bajama, breskve i smokve. I zanimljiv podatak da je tada na naše tržište dolazila uglavnom sa okućnica. Samo rijetki proizvođači, među kojima su najbrojniji bili sa područja općine Sukošan imali su je posađenu kao male plantažne nasade.
Sadašnji podaci upućuju kako na području zadarske županije se nastavlja trend podizanja novih nasada. U svakom slučaju i zato, što je proizvodnja domaćih trešanja isplativa, a bit će još i više kada se jednog dana brendira i označi, kako bi potrošači mogli razlikovati domaću od uvozne, po kakvoći nerijetko nižerazredne trešnje.
 

Cijene:

POVRĆE
!,< rajčica 18
grah 20
krastavac 12
bob 8-25
VOĆE
!,< trešnje 25
jagode 15
suhe šljive 24
kruške 15-20
naranče 14
limun 12