Na jednom mjestu sve inačice Dijane i Artemide

U radnji su obrađeni i spomenici iz grčkog razdoblja odnosno spomenici božice Artemide, te se tako na jednom mjestu mogu pronaći sve poznate ikonografske inačice božica Artemide i Dijane na prostoru rimske provincije Dalmacije.

Toni Glučina obranio je na Sveučilištu u Zadru magistarski rad pod naslovom “Prikazi Artemide/Dijane u antičkoj Dalmaciji”. Glučina je magisterij branio pred Stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Željko Miletić, akademik Nenad Cambi, prof. emeritus, i prof. dr. sc. Miroslav Glavičić.
Logičan nastavak obrazovanja
Zbog čega ste se odlučili za ovu temu magisterija?
– Još od studentskih dana i pisanja diplomskog rada uočio sam da o božici Dijani postoji brojna domaća literatura. U literaturi je uglavnom promatrana kroz kultnu zajednicu sa Silvanom. Budući da, božica Dijana nije ništa manje manje važno božanstvo od Silvana (ona je njegov paredar), te da ne postoji niti jedan sintetski rad kojim bi se objedinili svi spomenici sa spomenom božice, izbor ove teme čini se logičnim nastavkom mog obrazovanja.
O čemu je riječ u Vašem magistarskom radu?
– Sam naslov magistarske radnje “Prikazi Artemide/Dijane u antičkoj Dalmaciji” ukazuje na sadržaj i vremenski-prostorno determinira radnju. Prvotna ideja je bila da se obrade svi spomenici sa spomenom božica Artemide i Dijane. Međutim, u konzultacijama s mentorom akademikom Nenadom Cambijem dogovoreno je da se obrade ikonografski prikazi, jer bi s epigrafičkom građom radnja bila preširoka i prelazila okvire magistarskog rada. Proučavajući literaturu došao sam do zaključka da je osobito u starijoj literaturi božica dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na njenog kultnog partnera – Silvana. Isto tako uglavnom su interpretirani spomenici visoke umjetnosti (kipovi i reljefi), dok su predmeti umjetničkog obrta bili manje proučavani i korišteni samo kao kompartaivni materijal. Vrlo je teško danas razlučiti u kojoj mjeri su ti predmeti imali i religioznu komponentu, ali svakako su važni zbog ikonografije. Predmeti umjetničkog obrta su uglavnom uvozna roba, ali važni su i zbog identifikacije ikonografskih inačica na prostoru antičke Dalmacije. Osim toga, osnovno pitanje koje se u radnji postavlja je da li se u ikonografiji božice Dijane mogu prepoznati autohtoni elementi?
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Nažalost jako dugo sam pisao radnju. Razlog je što sam prilikom upisa poslijediplomskog studija “Arheologija istočnog Jadrana” bio izvan arheološke struke, te mi je to dosta otežavalo rad. Nedostatak slobodnog vremena i obiteljski razlozi također nisu pomogli. Povratkom u struku nastavak rada je bio neupitan i konačno je priveden kraju.
Dijana u najužem interesu
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Mišljenja sam da je upravo nedostatak sinteze o Dijaninim spomenicima bio dobar povod za izbor teme, te da bi to ujedno i najveći doprinos. U radnji su obrađeni i spomenici iz grčkog razdoblja odnosno spomenici božice Artemide, te se tako na jednom mjestu mogu pronaći sve poznate ikonografske inačice božica Artemide i Dijane na prostoru rimske provincije Dalmacije. Katalog nalaza će nadam se poslužiti budućim istraživačima rimske religije.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Prije svega moram istaknuti da je ikonografija samo jedan mali dio onog što možemo reći o božici Dijani, a da ne govorimo o njenim kultnim zajednicama. Za sada nemam točno definiranu temu kojom bi nastavio obrazovanje, ali u svakom slučaju u najužem interesu ostaje mi Dijana i autohtonost njezina kulta u Dalmaciji.
Čime se trenutačno bavite?
– Od otvorenja Arheološkog muzeja Narona u Vidu 2007. godine radim kao kustos, a trenutno obnašam dužnost v.d. ravnatelja u istoj ustanovi.
Planovi za budućnost?
– Osim redovne muzejske djelatnosti, planiram nastavak obrazovanja i upisivanje doktorskog studija.