Radom sam htio osvijestiti status novinara u svijetu novih tehnologija

Očekivani znanstveni doprinos rada jest pridonijeti stvaranju metodološkog modela za istraživanje, osvijestiti status novinara u svijetu novih tehnologija, čime se daje ukupan doprinos odgoju za medije i medijskoj pismenosti

Na Sveučilištu u Zadru znanstveni magistarski rad pod naslovom “Konvergencija medija i radijsko novinarstvo – primjer Hrvatskog radija” obranio je Silvio Šop.
Zbog čega ste se odlučili za ovu temu magisterija?
– Tema je neistražena, kako u hrvatskim tako i u svjetskim okvirima. Živimo u vremenu izuzetno brzih tehnoloških promjena, koje uzrokuju brzu tehnološku prilagodbu na nove platforme, uređaje i formate emitiranja. Kao radijski profesionalac od šesnaeste godine života, želio sam ostaviti pisani trag o tome što se u jednom vremenskom razdoblju događalo s i oko najstarijeg elektroničkog medija.
Velik interes publike
O čemu je riječ u Vašem magistarskom radu?
– Riječ je prvenstveno o konvergiranim medijskim sadržajima i platformama koje nam donosi nova tehnologija novog vremena. U radu je izložena teorijska osnova medijske konvergencije kako o njoj pišu suvremeni domaći i svjetski autori, utvrđene su osnovne pretpostavke da bi se moglo govoriti o konvergiranim medijskim sadržajima: višeplatformnost ili multiplatformnost, koja podrazumijeva dostupnost sadržaja u više formata (na primjer, radijski program dostupan na radijskom prijamniku u internetskom emitiranju dostupan na računalu); višeformatnost ili multiformatnost, koja podrazumijeva da je radijski program, emitiran na određenoj frekvenciji FM područja dostupan i u mp3 ili AAC+ formatu te nelinearno emitiranje, koje podrazumijeva da korisnik pristupa sadržaju kada on to želi, a uzimajući u obzir i dvije prethodno navedene pretpostavke, i u kojem formatu te preko kojeg uređaja to želi učiniti.
U radu se također može pronaći i pregled sada dostupnih audio i video, linearnih i nelinearnih konvergiranih formata – od audio streama do videa na zahtjev (VOD, video on demand).
Istraživački dio radija bavi se prijamom kod publike dvije emisije Hrvatskog radija koje smo prenosili i na video internetskom prijenosu (video streamu) – „Sučeljavanje predsjedničkih kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića” i „Kako vlada Vlada”. Holističkom metodom studije slučaja dokazali smo postojanje velikog interesa publike za tu vrstu prezentacije nekad samo audio radijskog sadržaja.
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Rad je nastajao u periodu od dvije godine, prvenstveno zbog moje velike okupiranosti trenutačnim radnim mjestom na Hrvatskom radiju. Naime, upravo je u doba pisanja rada veliki dio njegove tematike u praksi primjenjen na Hrvatskom radiju – uvedeno je kvalitetno emitiranje na internetu svih nacionalnih i regionalnih programa Hrvatskog radija, omogućena dostupnost svih programa na iPhone uređaju, pokrenuta su tri samo internetska programa, uveden je video prijenos na internetu pojedinih radijskih emisija, dvije od kojih su i analizirane u studiji slučaja……bez obzira što su navedene aktivnosti usporile pisanje rada, bile su i više nego odlična prilika provjeriti kako teorija djeluje u praksi.
Osim strane i domaće literature, u nastajanju rada od velike su pomoći bile i kolege s Hrvatskog radija te tvrtka koja za Hrvatski radio obavlja uslugu emitiranja audio i video programa putem interneta, Stream the world. Zahvaljujući njihovim izrazito razrađenim statističkim metodama prikupljanja i interpretacije rezultata praćenja audio i video sadržaja, put do znanstvene interpretacije podataka bio je znatno skraćen.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Očekivani znanstveni doprinos rada jest pridonijeti stvaranju metodološkog modela za istraživanje, osvijestiti status novinara u svijetu novih tehnologija, čime se daje ukupan doprinos odgoju za medije i medijskoj pismenosti. Teorijski i empirijski doprinos rada bio bi kritičko promišljanje statusa novinarske profesije u svjetlu zahtjeva novih tehnologija.
Druga strana etera
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Vrlo vjerojatno hoću, u svom profesionalnom životu svakako i moram. Kada je riječ o znanosti, tema doktorata (ako se natjeram da ga napišem) mogla bi biti migracija publike tradicionalnih na nove medije, platforme, uređaje. Sažeto rečeno – istražiti drugu stranu etera: što publika očekuje i kako se odnosi prema konvergiranim medijskim formatima.
Čime se trenutačno bavite?
– U povodu dana Hrvatske radiotelevizije, 15. svibnja, pokrećemo Internetski program 4. Na njemu će se 24 sata svirati hrvatska narodna glazba (da ne bi bilo zabune – tradicionalna!) svih regija i stilova. Drugi projekt, znatno veći, je finalizacija multimedijalne režije Hrvatskog radija, iz koje ćemo emitirati emisije i u video prijenosu na internetu.
Planovi za budućnost?
– Implementirati u svakodnevno emitiranje Hrvatskog radija, svih njegovih programa, što je više moguće konvergiranih formata i sadržaja te na taj način hrvatskoj (koja nas i plaća i zbog koje i postojimo kao javni medij) i široj javnosti omogućiti pristup sadržajima javnog medijskog servisa gdje, kada i kako žele. To je prioritet, zbog kojeg bi i daljnja znanstvena karijera mogla biti usporena.

Životopis

Silvio Šop rođen je u Zagrebu 1973., gdje je završio osnovnu i srednju školu, te diplomirao na Fakultetu političkih znanosti – Studij novinarstva. Magistrirao je na poslijediplomskom studiju Kultura i turizam, smjer Novinarstvo i odnosi s javnostima Sveučilišta u Zadru, s temom “Konvergencija medija i radijsko novinarstvo – primjer Hrvatskog radija”.
1989. počeo volontirati u programu Radio Sljemena, u honorarnom odnosu kao tonski realizator, glazbeni urednik i voditelj te urednik vijesti od 1993. – 1998. U radnom odnosu kao urednik-voditelj na II programu Hrvatskog radija 1998 – 2000. Od 2000. do prosinca 2001. urednik i prezenter vijesti (news editor/producer) u Hrvatskoj redakciji BBC-ja. Nakon povratka na Hrvatski radio počeo uređivati i voditi tzv. velike emisije vijesti I programa HR-a (7,15,17,19 i 22 sata).
Godine 2008., u svojstvu voditelja projekta Internetskih programa Hrvatskog radija, radi na uspostavi kvalitetnog emitiranja svih zemaljskih programa na internetu i na pokretanju tri samo internetska programa: Domaće glazbe, Strane glazbe i Govornog programa. Od veljače 2011. godine na radnom je mjestu pomoćnika direktora programa Hrvatskog radija za nove medije.
Na Studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu od 2002. godine redovito sudjeluje u izvođenju nastave na katedri Radio (od bolonjske reforme studija na dva kolegija: Osnove radijskog izražavanja i Radijska redakcija) kao stručni suradnik. Sa svojim radovima sudjeluje redovito na međunarodnim konferencijama medijske tematike.