U tajno Titovo sklonište uselit će muzej Velebita

Nitko od domaćih ljudi nije znao što se nalazi unutra. Kad su ih otvorili, ljudi su se nadali da će pronaći neko oružje za obranu Hrvatske, ali nije bilo ničega. Nakon Staljinove smrti otvori su zazidani i gradilište je napušteno, kaže vršitelj dužnosti ravnatelja NP Paklenica Zlatko Marasović

U kanjonu Velike Paklenice od 1950. do 1953. građeni su podzemni tuneli, poznatiji pod nazivom Bunkeri. Građeni su u vrijeme kada su bili zategnuti odnosi između bivše Jugoslavije i nekadašnjeg SSSR-a. Tito je u strahu od Staljinova napada po cijeloj državi gradio bunkere koji su trebali poslužiti kao zaštita njemu i tadašnjem državnom vrhu. Velika Paklenica bila je idealno mjesto za gradnju atomskog skloništa. Stijene kanjona činile su ga nemogućim mjestom za zračni napad. Sklonište je gradilo 500 vojnika i zatvorenika, a sve se izvršavalo u najvećoj tajnosti. Ulazni dio parka bio je zatvoren za javnost, a pravo pristupa nije imalo ni lokalno stanovništvo. Možda ni sami graditelji nisu znali gdje se nalaze jer su u kanjon ulazili u kamionima prekrivenim ceradom. Nikad dovršeni bunkeri prvi put su otvoreni 1991. godine kada su sa njih uklonjena metalna vrata. Tada ih je koristila Hrvatska vojska kao skladište. Paklenički Bunkeri svoju vojno-ratnu ulogu su završili nakon Domovinskog rata, a danas se preuređuju u moderan prezentacijski centar u kojem bi svoje mjesto trebao pronaći i muzej Velebita.
– U Bunkerima ima preko 2.000 metara četvornih prostora te preko 500 metara tunela. Nitko od domaćih ljudi nije znao što se nalazi unutra. Kad su ih otvorili, ljudi su se nadali da će pronaći neko oružje za obranu Hrvatske, ali nije bilo ničega. Pronađen je samo jedan stari puškomitraljez s metkom u cijevi te postolje koje je vjerojatno služilo za neko protuavionsko oružje. Izgleda da Bunkeri nisu nikada ni završeni do kraja. Nakon Staljinove smrti otvori su sazidani i gradilište je napušteno, kaže vršitelj dužnosti ravnatelja NP Paklenica Zlatko Marasović, osvrnuvši se na moderne dane pakleničkog atomskog skloništa.
– Do sada su na njihovom južnom dijelu uređeni suvenirnica i sanitarni čvor, a muzej Velebita nalazio bi se u sjevernom dijelu u dvije najveće dvorane. Njegov postav činit će svi aspekti planine Velebit. Mi se ne planiramo bazirati samo na NP Paklenica nego na cijeli planinu, pa čak i podmorske vrulje. Kada će muzej otvoriti vrata, najviše ovisi o financijama. Do sada su uložena velika sredstva, ali za kompletiranje cijelog posla trebat će pomoć iz fondova EU.
U Bunkerima bi se nalazili i drugi sadržaji kao što su velika multimedijalna dvorana, ugostiteljski objekt, prodavaonica alpinističke opreme, ambulanta prve pomoći, uredski prostori. Završetkom ovog ambicioznog projekta NP Paklenica dobit će jednu nesvakidašnju turističku ponudu koja će sigurno izazvati zanimanje posjetitelja parka kojih na godišnjoj razini ima 120.000.

Parkiralište, pješačka staza

U NP Paklenica imaju u planu izgraditi veliko parkiralište koje bi se nalazilo izvan granica Parka. Time bi bio zabranjen promet automobilima u parku, a posjetitelji bi mogli koristiti usluge električnog vlakića poput onoga na Plitvicama. Na taj način dodatno bi se valorizirao dio parka od recepcije do ulaza u kanjon Velike Paklenice koji danas većina posjetitelja prolazi automobilom.
– U planu je i obnova pješačke staze s druge strane kanjona koju su nekada koristili stanovnici Selina, a koja je danas jako zapuštena. Također imamo ideju da na početnom dijelu napravimo i dječje igralište, kaže Marasović.