U dvogodišnjem razdoblju Zadar prema EU pomoći na petom mjestu

Grad Senj hrvatski je rekorder po korištenju sredstava iz EU fondova, te je u razdoblju od 2013. do 2015. uspio realizirati prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte, odnosno više od 600 kuna po stanovniku, iza njega su Skradin s preko 400 i Križevci s 305 kuna po stanovniku, objavio je, uoči lokalnih izbora, portal gradonačelnik.hr.
Portal gradonačelnik.hr objavio je analizu gradova koji su najviše povukli sredstava iz EU fondova, na temelju podataka Ministarstva financija (službeni podaci o ostvarenju proračuna 2013. – 2015. godine).
Senj je obranio titulu rekordera u korištenju EU fondova koju je zaslužio u prošlogodišnjoj analizi Instituta za javne financije (IJF), jer je u razdoblju od 2013. do 2015. uspio realizirati prosječno 4,5 milijuna kuna godišnje za svoje EU projekte. Gledajući per capita, riječ je o 628,88 kuna po stanovniku godišnje, tj. za više od 200 kuna više od drugoplasiranog Skradina. Na trećem mjestu su Križevci s 305,42 kuna, dok su četvrte Vodice s 274, 45 kuna. Na petom mjestu najuspješnijih gradova po povlačenju europskog novaca, kada se gleda prosječan iznos po stanovniku, je Trilj, a zatim slijede Opuzen, Kastav, Lipik, Jastrebarsko i Orahovica.
Zadar peti
Kada se, pak, gleda udio gradova u ukupno ostvarenim pomoćima iz EU-a, Križevci su s 9,53 posto na drugom mjestu. Na prvom je mjestu, po ovom kriteriju, Grad Zagreb koji je sam ostvario 10,20 posto ukupnih pomoći svim gradovima, što i ne iznenađuje s obzirom na to da je riječ o najvećem gradu u zemlji. Na trećem mjestu ukupno je Osijek sa 6,72 posto od ukupne EU pomoći svim gradovima, dok je na visokom četvrtom mjestu opet grad Senj (6,65 posto ukupne pomoći). Peti prema ukupnoj pomoći je Zadar (5,63 posto), a u top deset još su Karlovac (4,91 posto), Jastrebarsko (4,04 posto), Trilj (3,66 posto), Kastav (3,63 posto) i Vodice (3,60 posto).
I ova analiza pokazala je da u Hrvatskoj postoji problem s apsorbiranjem EU sredstava, odnosno sa stručnim kadrovima na lokalnoj razini koji su u stanju pripremiti kvalitetne projekte koje gradovi mogu prijavljivati na EU fondove.
Naime, u razdoblju od 2013. do 2015. za čak 58 gradova EU fondovi kao da ne postoje, jer nisu povukli niti jednu jedinu lipu iz njih.
Uoči lokalnih izbora, na korištenju EU fondova temelji se značajan dio predizbornih obećanja i programa. Prije godinu dana Institut za javne financije objavio je analizu korištenja EU fondova za razdoblje od 2011. do 2014., a koja je pokazala da čak 85 posto hrvatskih općina i više od polovice gradova uopće nije koristilo novac koji im je, uz adekvatnu pripremu i dobre projekte, bio na raspolaganju. Županije su pokazale nešto bolje rezultate, pa samo dvije nisu koristile novac iz fondova: Zadarska i Ličko-senjska.
Portal gradonačelnik.hr objavio je komentar stručnjakinje za EU fondove, izvršne direktorice u agenciji RAZBOR Mirjane Samardžić Novoselec. Ona ističe kako ova analiza daje dobar okvir za procjenu koliko gradovi koriste EU fondove za svoje projekte, ali i da ima ograničavajući faktor jer obuhvaća samo projekte koje je prijavila sama gradska uprava – bez povezanih institucija.
Od 2015. jačamo
“Iz suradnje s velikim brojem gradova, znam da aktivno prijavljuju projekte, međutim u navedenom trogodišnjem periodu nisu pokazali dobre rezultate. Razlog tome je nedostatak sustavnog pristupa u povlačenju dostupnih sredstava. Nekoliko je važnih preduvjeta za takav sustavni pristup koji bi omogućio da se razvojne potrebe kontinuirano sufinanciraju fondovima EU-a”, ističe Samardžić Novoselec.
Prije svega, navodi, to je razvojna strategija s jasno definiranim ciljevima i očekivanim pokazateljima koja neće ‘završiti u ladici’, nego će biti živi razvojni strateški dokument koji će se redovito ažurirati. Potom, potrebna je baza projekata pomoću kojih će se provesti strategija i ostvariti zacrtani ciljevi. Ovakva baza sadrži sve projekte ili projektne ideje, vrijednosti planiranih investicija, status tehničke i projektne dokumentacije te plan za njihovu realizaciju. Naposljetku, potrebni su ljudski kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata.
Ipak, kod iduće analize koja će obuhvatiti razdoblje nakon 2015. godine i grad Zadar i Zadarska županija, trebali bi jako dobro proći upravo stoga što su u posljednje dvije godine završeni ili su još uvijek u tijeku brojni projekti financirani izu fondova EU, a tu su prvenstveno obnova Kneževe palače, projekt HERA itd.