Donedavno je novovjekovno razdoblje bilo u potpunosti zanemareno u hrvatskoj arheologiji

Doprinos u znanstvenom smislu je da je obrađen materijal vremenskog raspona od 13. do 20. stoljeća, što do sada nije bilo uobičajeno u hrvatskoj arheologiji, te da se daje sintetski prikaz svih vrsta glazirane keramike koje se pojavljuju na zadarskom području. Također su među ovim materijalom zastupljene brojne keramičke vrste, koje do sada nisu bile registrirane na ovom području i predstavljaju uistinu rijetke nalaze koji se nadopunjavaju s povijesnim i kulturnim prilikama toga vremena
Karla Gusar prošlog tjedna obranila je doktorsku disertaciju na Sveučilištu u Zadru i time stekla titulu doktora znanosti. Disertacija nosi naslov “Kasnosrednjovjekovna i novovjekovna glazirana keramika sa šireg zadarskog područja”.
Kako ste došli do odabira ove teme doktorskog rada?
– Pa zapravo na bavljenje ovom problematikom prvi me potaknuo moj mentor dr. sc. Janko Belošević, prof. emeritus, koji mi je nakon diplome sugerirao da obradim glazirane keramičke nalaze koje je pronašao prilikom arheoloških istraživanja okoliša crkve Sv. Križa u Ninu. Ti interesantni nalazi o kojima se u hrvatskoj arheologiji izuzetno malo zna potakli su me na izbor magistarske radnje o glaziranoj keramici iz Nina, a disertacija je samo logičan nastavak koji obuhvaća širi geografski prostor i duže vremensko razdoblje. Posebno treba napomenuti da je glazirana keramika otkrivena na zadarskom području izuzetno brojna i raznolika, te da je ovo područje najbogatije nalazište glazirane srednjovjekovne i novovjekovne keramike na čitavoj istočnoj obali Jadrana.
O čemu je, zapravo, riječ u Vašem doktorskom radu?
– U radnji se obrađuje glazirana keramika koja pripada vremenu od 13. do 20. stoljeća, a pronađena je arheološkim istraživanjima šireg zadarskog područja koje se podudara s prostorom današnje zadarske županije. Među ovim materijalom prisutni su nalazi glazirane kuhinjske i luksuzne stolne keramike, predmeti svakodnevne upotrebe poput kasica za kovani novac, grijalica, noćnih posuda, devocionalnih pločica i pršljena, te dijelovi arhitektonske dekoracije zastupljeni nalazima podnih pločica kojima su se ukrašavale profane i sakralne građevine na zadarskom području. Keramički nalazi potječu iz različitih radioničkih središta, te među njima nalazimo proizvode talijanskih, španjolskih, engleskih i njemačkih radionica koji predstavljaju luksuzne proizvode omiljene u čitavoj Europi toga vremena. Na ovom području zabilježeni su i nalazi islamske produkcije glazirane keramike koji predstavljaju uistinu rijedak arheološki nalaz u čitavoj Europi. Glazirana keramika zapravo nam oslikava jedan segment kulture življenja u ovom razdoblju, koje je što se tiče arheologije još uvijek slabo poznato.
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Izrada ove radnje trajala je oko četiri godine, a temelji se na osobnom uvidu te analizi nalaza koji su danas pohranjeni u nekoliko ustanova na zadarskom području koje su provodila arheološka istraživanja. To su Narodni muzej u Zadru, Odjel Muzej grada Zadra, Arheološki muzej Zadar, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Muzej ninskih starina u Ninu, te Zavičajni muzeji u Biogradu i Benkovcu. Ovom prilikom želim se zahvaliti djelatnicima svih navedenih ustanova, a osobito zahvaljujem kolegi Hrvoju Perici, ravnatelju Narodnog muzeja u Zadru, na čijoj se građi ova radnja najvećim dijelom bazira i bez čije pomoći njena izrada ne bi bila moguća. Kako se građa na zadarskom području tijekom niza godina samo sakupljala, bez sustavne znanstvene obrade njena analiza je vršena na temelju tipologije i stilova, te usporedbe s ostalim nalazima na području Hrvatske i Europe.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Doprinos u znanstvenom smislu je da je obrađen materijal vremenskog raspona od 13. do 20. stoljeća, što do sada nije bilo uobičajeno u hrvatskoj arheologiji, te da se daje sintetski prikaz svih vrsta glazirane keramike koje se pojavljuju na zadarskom području. Također su među ovim materijalom zastupljene brojne keramičke vrste, koje do sada nisu bile registrirane na ovom području i predstavljaju uistinu rijetke nalaze koji se nadopunjavaju s povijesnim i kulturnim prilikama toga vremena.
Kad je riječ o novovjekovnoj arheologiji riječ je, zapravo, o pionirskom radu?
– Da, jer je sve do nedavno novovjekovno razdoblje bilo u potpunosti zanemareno te se nije smatralo dijelom hrvatske arheologije. Međutim, kako je novovjekovna arheologija od nedavno postala i službenom granom naše arheologije, ovo razdoblje konačno će dobiti znanstvenu pozornost koju zaslužuje.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Naravno, u planu je i monografija koja bi obrađivala navedene nalaze sa zadarskog područja.
 

Životopis

Karla Guar rođena je 1976. u Zadru, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studij arheologije i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru upisala je 1994., a diplomirala je 2001. s temom „Predromanički ciboriji u Dalmaciji”. Za vrijeme studija sudjelovala je na arheološkim istraživanjima sljedećih lokaliteta: 1996. Zadar – Forum, Zadar – Sv. Ivan; 1997.-1998. Nin – Sv. Križ, Nin – Hram, Novigrad – Fortica; 1999.-2000. Nin – Sv. Križ.
Poslijediplomski studij „Arheologija istočnog Jadrana” upisala je 2002. godine, a iste godine zaposlila se na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru kao znanstveni novak na projektu prof. dr. sc. Ante Uglešića „Arheologija seobe naroda na istočnom Jadranu”. Od 2002. do 2008. godine sudjeluje u nastavi kolegija „Srednjovjekovna arheologija II”, a od 2008. godine na preddiplomskom i diplomskom studiju arheologije Sveučilišta u Zadru na kolegijima „Očuvanje i zaštita spomenika kulture”, „Bjelobrdski kulturni kompleks”, „Arheologija ranog srednjeg vijeka – odabrana poglavlja” i „Arheologija novog vijeka”.
Nakon završenog studija sudjelovala je na sljedećim arheološkim istraživanjima: 2001-2002. Nin – Banovac, Nin – Hram, Nin – Sv. Asel, Nin – Kraljevac; 2002-2007. Podvršje – Glavčine; 2007. Krneza – Jokina glavica, 2008. Podvršje – Tabarov brig; 2008. Krneza – Duševića glavica, Podvršje – Matakova glavica, Zadar – Citadela (Barbakan); 2006.-2010. Pakoštane – Crkvina, 2008.-2009. Silba – Pocukmarak; 2009. Varaždin – Brezje, Nedelišće – Stara Ves; 2009.-2010. Biograd – vrt Pere Matijevića.
Magistrirala je 2006. s temom „Gotička i renesansna keramika iz Nina”, pod mentorstvom dr. sc. Janka Beloševića, prof. emeritusa.
Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova održanih u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i Poljskoj, te je autor više znanstvenih radova s područja srednjovjekovne i novovjekovne arheologije.