Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Ljubav za znanjem jača od krize

Autor: Valentina Mlađen

14.07.2009. 22:00
Ljubav za znanjem jača od krize

Foto: Adam VIDAS



Čak i uz “kresanje” plaća onaj tko ima posao smatra se sretnikom jer ovih dana novi je teško naći. Unatoč krizi i alarmantnim podacima koji govore kako će oni koji su tek izašli na tržište rada teško naći posao, čini se da se hrvatski studenti ne boje studiranja. I ovu godinu Hrvatska broji na desetke tisuće studenata koji maštaju o besplatnom obrazovanju, a većina njih nije ni svjesna što ih čeka na tržištu rada. Ne samo da je stopa zaposlenja u odnosu na prošlu godinu pala, već se rast pada i dalje predviđa dok se kraj svjetske krize još niti ne nazire. Istraživanje koje je proveo portal MojPosao donosi šokantnu činjenicu da je odmah po rođenju svako dijete u Hrvatskoj dužno 60.000 kuna.
Trendovi na tržištu rada
Prema istraživanju koje je također obavio portal MojPosao za lipanj 2009. godine o ponudi i potražnji poslova u svom oglasniku čini se da trendovi na tržištu rada nisu znatno promijenili u odnosu na protekle godine. Još uvijek su najaktualnija zanimanja trgovine, prodaje i marketinga (ponuda 31,4 posto, potražnja 19,7 posto), turizam i ugostiteljstvo (16,8 posto: 6,4 posto), ekonomija (9,1 posto: 17,2 posto). Među najslabijom ponudom kreću se zanimanja dizajna i umjetnosti te prava, a među najslabijom potražnjom zanimanja osobnih usluga, prava te zdravstva i brige o ljepoti. Najčešći oblik zaposlenja koji se i nudi i traži je stalno zaposlenje, dok su honorarci u puno lošijem statusu. Prema oglasima za radna mjesta u mjesecu lipnju na mjestu ponude traži se najviše radnika sa srednjom stručnom spremom, čak 43 posto njih dok se s višom stručnom spremom traži samo 19 posto radnika. Što se tiče potražnje, ona je u oba slučaja nešto veća tako da 55 posto posloprimaca traži posao sa srednjom stručnom spremom, a 27 posto s višom stručnom spremom.
Strani jezik kao uvjet
Osim zanimanja koja su navedena kao atraktivna čini se da sve više poslodavaca od svoga posloprimca očekuje i dobro poznavanje stranih jezika. Na prvom mjestu je još uvijek najatraktivniji engleski jezik. Na drugom mjestu, ali znatno manje traži se poznavanje njemačkog jezika dok se poznavanje talijanskoga i francuskoga rijetko traži.
Također poslodavci sve više očekuju da njihov budući zaposlenik dobro barata računalom te je i taj kriterij u većini oglasa postao jednim od uvjeta zaposlenja.
A što je sa studentima koji se ovog tjedna upisuju na brojna hrvatska sveučilišta? Studenti koji upisuju fakultete najčešće ih upisuju iz ljubavi. Nažalost, ljubav i profitabilnost najčešće ne idu ruku pod ruku. Unatoč tome što dosta zanimanja koja nudi Filozofski fakultet ne kotiraju dobro na tržištu rada, studenti u velikom broju navaljuju baš na ta zanimanja. Tako je ove godine bilo i na Sveučilištu u Zadru. Gužve se nisu izbjegle ni tijekom prijava razredbenih ispita, njihovih polaganja, ali ni tijekom upisa koji su još u tijeku. Što budući zadarski studenti zamišljaju u svojoj budućnosti rekli su nam oni sami čekajući početak prijamnog ispita.
Petra, potencijalna buduća studentica koja se prijavila na filozofiju, pedagogiju i sociologiju svjesna je da su zanimanja za koja je prijavila razredbeni ispit jako malo tražena na tržištu rada u njenom rodnom gradu Zadru. Za nju je bitno da je to nešto što ona voli i želi se baviti time i u šali kaže da je njena ljubav jača od krize koja bi je natjerala da se predomisli u izboru zanimanja.
– Ne bih nikad otišla studirati u drugi grad. Bojim se da bi mojim roditeljima to bilo financijski nemoguće zbog cijele ove situacije u državi. Mislim da Zadar napreduje u svemu i treba mu dati priliku, objašnjava Petra.
Sandra koja dolazi iz Splita prijavila je povijest, ruski jezik i pedagogiju. I dok povijest upisuje iz ljubavi o ruskom je ipak razmišljala na profitabilniji način.
– U zadnje vrijeme koliko sam imala prilike čuti ruski je dosta tražen jer se Rusija počela otvarati prema ostatku Europe i njen kapital se počeo širiti. Iako dolazi iz drugoga grada ona smatra da se ne mora bojati financijske situacije, a radila bi tek ako bude potreba što je malo moguće.
Ana iz Dubrovnika prijavila se na sociologiju, pedagogiju i etnologiju. Ana je ostala jako optimistična i smatra da će se stanje promijeniti još puno puta prije nego ona završi fakultet.
– Nisam htjela ostati u Dubrovniku jer mi je dosadio grad, iako bi se moglo naći dosta fakulteta koji bi mi odgovarali tamo, objasnila nam je Ana zašto Zadar.
Studentica Tatjana iz Batrine u Slavoniji upisivala je također tri predmeta: njemački jezik i književnost, pedagogiju i filozofiju. Za njemački zna da kadra nedostaje i da je potražnja dosta velika pa smatra da s njemačkim neće imati problema. Ipak za druga dva predmeta je svjesna koliko mjesta ima, a koliko svake godine na tržište rada bude izbačeno naprimjer pedagoga. Ona se ipak malo više brine o tome kako će izdržati studij financijski, ali Zadar je ipak prevagnuo od bližih gradova.
– U Zagrebu je velika navala, mislim da ne bih uspjela, dok u Osijeku, tj. općenito u Slavoniji nema posla tako da mi je Zadar ostao kao najbolja opcija, objasnila je svoj izbor Tatjanu. Krizu i sama već osjeti u potrazi za poslom, ali od svoga sna ipak ne odustaje.


Stanje na tržištu rada


Prema istraživanju portala MojPosao krajem lipnja u Zavodu za zapošljavanje je evidentirano 247,147 nezaposlenih osoba. Iako je to prema pokazateljima 9,122 osoba (3,6 posto) manje nego protekloga mjeseca, u odnosu na mjesec lipanj 2008. godine radi se o 24,857 osoba (11,2 posto) više.
Portal MojPosao također navodi da se prema istraživanju radi o 147,657 žena, tj. 59,7 posto, naspram 40,3 posto nezaposlenih muškaraca. Analitičari portala MojPosao procjenjuju kako stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 13,9 posto za mjesec lipanj 2009. U odnosu na prethodni mjesec niža je za 0,5 posto, a u odnosu na isti mjesec prošle godine viša je za 1,4 posto.