20% Hrvata živi u minski sumnjivom prostoru!

Uporabom ukupnih sadašnjih kapaciteta koje čine 586 pirotehničara, 57 strojeva za razminiravanje i 48 pasa za otkrivanje MES-a i NUS-a, te njihovim međusobnim povezivanjem moguće je razminiravati do 67 km2 godišnje
Posljednja izvješća koja se  pojavljuju u medijima ukazuju  da Hrvatska neće u potpunosti biti razminirana slijedeće godine. Razlog tome je,  naravno, nedostatak sredstva.  U proteklom razdoblju financiranje protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj se  obavljalo kroz nekoliko osnovnih izvora financiranja. Tu  je prije svega proračun RH.  Ukupno je do 31. prosinca  2008. godine iz Državnog proračuna za razminiravanje  utrošeno 1,56 milijardi kuna.  Razminiranje se financiralo i  zajmovima Republike Hrvatske kod Svjetske banke. 
Sredstva iz zajmova
Iz sredstava zajmova ukupno je za razminiravanje  utrošeno 222,8 milijuna kuna.  Pravne osobe i tijela državne  uprave do sada su izdvojile  529,1 milijun kuna, a najviše  tijekom 2002.,2003. i 2007. godine, Od osnutka HCR-a iz  sredstava donacija za razminiravanje je utrošeno 473,4  milijuna kuna, pa je tako  ukupno za razminiravanje od  1998. do 2008. utrošeno 2,78  milijardi kuna.
Od početka ratnih djelovanja 1991. godine do 2008.  godine, u minskim incidentima u Hrvatskoj je stradalo  1.888 osoba od kojih je 492  smrtno, a 1.103 osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede.  U vremenu od 1998. do 2008.  bilježi se 289 stradalih u 211  incidenata, a od ukupnog broja stradalih, 106 osobe je stradalo smrtno, a 120 s teškim  tjelesnim ozljedama. 
Njačešće spominjani, a pomalo kontroverzan pojam  „minski sumnjiv prostor” u Republici Hrvatskoj na kraju je  prošle  godine iznosio je 954,5  km2. Sumnjiv prostor proteže  se na 12 županija ili 111 gradova i općina. U tom prostoru  živi 921.253 stanovnika ili 20,78  posto ukupnog stanovništva  Republike Hrvatske . Prema  veličini minski sumnjivog prostora županije Ličko-senjska,  Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Vukovarsko-srijemska,  Zadarska i Požeško-slavonska  spadaju u minski najzagađenije  županije.
Minski sumnjivi  prostori
Najveće učešće u minski  sumnjivom prostoru Republike Hrvatske čine šumski  prostori s 557,8 km2 ili 58,4  posto ukupnog MSP-a, zatim  poljoprivredno površine s  269,2 km2 ili 28,2 posto  MSP-a, makija i krš s 109,7  km2  ili 11,5 posto MSP-a,  okućnice naseljenih kuća 4,7  km2 ili 0,5 posto MSP-a, infrastrukturni objekti s 0,2  km2 ili 0,02 posto  MSP-a i  ostale površine sa 12,9 km2 ili  1,4 posto ukupnog MSP-a. U  minsko informacijskom sustavu Hrvatskog centra za razminiravanje sada je evidentirano 103.419 mina, od kojih  je 34.073 protuoklopnih mina  i 69.346  protupješačkih mina.
Najveći broj mina evidentiran je u Osječko-baranjskoj  (30.008 mina), Vukovarsko-  srijemskoj (21.444 mina),  Ličko senjskoj (16.103 mina )  te Sisačko-moslavačkoj županiji ( 9.400 mina). Gotovo 50  posto mina (51.452 mine) od  ukupnog broja mina postavljeno je u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj  županiji. Površine za razminiravanje čine ukupnu kvadraturu od 268.1 km2 ili 28,1  posto minski sumnjivog prostora. Površine za pretraživanje čine ukupnu kvadraturu  od 686.4 km2 ili 71,9 posto  minski sumnjivog prostora.
Do sad su prioriteti razminiravanja bili obnova kuća,  prometne i komunalne infrastrukture na nacionalnoj  razini, obnova trafostanice  Ernestinovo i pripadajućih  elektroprijenosnih objekata,  izgradnja autoceste Zagreb-Dubrovnik, kanali 1. i 2.  reda,  nasipi, te područja uz  naseljene kuće i u neposrednoj blizini naselja. Temeljem analize strukture  minski sumnivog prostora,  prema namjeni površina najveći problem za gospodarstvo  su minirano poljoprivredno  zemljište i to oranice, i šumske površine. 
Veliki dio oranica na minski sumnjivom području je u  vlasništvu države, pa se programom raspolaganja državnog zemljišta želi unaprijediti  poljoprivredna proizvodnja i  iskoristiti programi Europske  komisije namjenjeni poljoprivrednoj proizvodnje do  ulaska u Europsku uniju kada  će daljnji razvoj i povećanje  poljoprivredne proizvodnje  ovisiti o utvrđenim kvotama.  Oranice u MSP-u čini 2,4 posto oranica u županijama s  MSP-om, odnosno 1,3 posto  ukupne površine oranica u  RH.
Drugi problem predstavlja  obnova lokalne infrastrukture, posebice kanalske mreže  3. i 4. reda. Miniranost kanala  za melioraciju i odvodnju i  nemogućnost njihovog  održavanja uvjetuje zarastanje kanala, a posljedica je  poplavljivanje oranica. Taj  problem je najizraženiji na  prostoru uz hrvatsko-mađarsku granicu. Uz kanale, dijelovi obala rijeka su nedostupni zbog minske zagađenosti i onemogućena je  provedba zaštite od poplave.  Problem s kojim se sada  suočavaju pogotovo kontinentalne županije je minski  sumnjivi prostor koji je prije  rata korišten za lovni turizam  što je bio značajan izvor  prihoda za pojedine gradove i  općine. 
Ručna detekcija mina
Uporabom ukupnih sadašnjih kapaciteta koje čine  586 pirotehničara, 57 strojeva  za razminiravanje i 48 pasa za  otkrivanje MES-a i NUS-a, te  njihovim međusobnim povezivanjem moguće je razminiravati do 67 km2 godišnje.  Ovaj godišnji učinak bi se ostvario petosatnim radnim danom i uključujući sve neradne  dane, državne praznike i godišnje odmore tijekom godine, kao i procjenjeni broj dana  s nepovoljnim vremenskim  uvjetima za izvršavanje poslova razminiravanja (kišni  dani, niske temperature i  slično). Također, pretpostavljena je mogućnost uporabe  strojeva za razminiravanje na  80 posto od ukupne površine,  a na ostalih 20 posto uporaba  isključivo metode ručne detekcije mina.
U razdoblju od 2009. do  2019. godine planira se poslovima razminiravanja ukloniti minska opasnost sa područja namjenjenih za gospodarski razvoj zemlje (poljoprivredne površine, šume  za eksploataciju, itd.), te sa  područja koja predstavljaju  neposredni sigurnosni problem za stanovništvo. Veličina  prostora koji se planira razminirati iznosi 384,3 km2. U  istom razdoblju, redukcijom  minski sumnjivog prostora  planira se reducirati minski  sumnjiv prostor veličine 372,2  km2. Općim izvidom se planira smanjiti minski sumnjiv  prostor veličine 198 km2, a  radi se o dodatnim istražnim  radnjama na šumskim područjima i prostoru makije i  krša.

 MINE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

Ukupan minski sumnjiv prostor županije: 70,3 km2
Broj gradova i općina s MSP-om: 17
Najveći MSP-ovi u Zadarskoj županiji:
Benkovac 16,1 km2
Stankovci 12,9 km2
Jasenice 10,0 km2
Broj mina po zapisnicima: 4.861 kom
Struktura MSP-a:
Okućnice naseljenih kuća 0,7 %            
Oranice 19,8 %
Livade i pašnjaci 18,2 %
Šume, pp putevi i prosjeke 13,5 %            
Infrastrukturni objekti 0,1 %
Makija i krš  47,4 %
Ostalo 0,3 %                
Razminirano na županiji 1998.-2009. 38,38 km2
Realizirano u 2008.g. u Zadarskoj županiji 2.849.435 m2
Planirano u Zadarskoj županiji za 2009. g. 2.677.516 m2
Ugovoreno 2009. g. 3.404.729 m2
Realizirano 2009. g. 2.542.485 m2
Minske žrtve od 1998.-2008. (ukupno i smrtno)
RH 295 109
– pirotehničari 59 23
– mlađi od 18 godina 22 5
Zadarska županija 39 13
– pirotehničari 10 5
– mlađi od 18 godina 7 0
(zadnje stradavanje u ZA županiji: 04.03.2007., Benkovac,  Biljane Donje, civil (lovac), PROM-1, smrtno)