Hrvatska u sedam regija

Zadarska županija bi se zajedno sa Šibensko-kninskom, Splitsko-dalmatinskom i Dubrovačko-neretvatskom županijom našla u regiji Dalmacija. Tu su još regije Međimurje, Podravina i Zapadna Slavonija, zatim Sjeverozapadna i Središnja Hrvatska, regija Lika, regija Slavonija, regija Istra, Primorje i Gorski kotar te Zagrebačka regija
Hrvatska je visoko centralizirana država i ta je činjenica bila glavni povod izrade “Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj” koja je svoju prvu javnu prezentaciju doživjela na jučerašnjoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija održanoj u hotelu Kolovare.
Sjednicu, kojoj su nazočili hrvatski župani, predstavnici ministarstva i gosti HZŽ-a, otvorio je predsjednik Zajednice i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.
Galić je kazao da je Hrvatska zajednica županija studiju naručila u Ekonomskom institutu u Zagrebu te da je ona podloga budućeg teritorijalnog ustroja kojega priprema Vlada RH.
Nazočne kolege župane i suradnike pozdravio je i domaćin, zadarski župan Stipe Zrilić. On je napomenuo da su materijali “Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj” dobra podloga za daljnje rasprave o ovoj temi.
Kako provesti daljnju decentralizaciju
Studiju je rezentirala voditeljica projekta dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu koja je istaknula da je dostignuti stupanj fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj jednak, pa čak i niži u odnosu na razdoblje prije početka decentralizacije u srpnju 2001. godine.
– Osim toga jedan od važnijih razloga iz kojih se išlo u izradu studije je i nedovoljno jasna raspodjela odgovornosti i izvora finaciranja između razina javne vlasti u provođenju i financiranju javnih funkcija.
Predloženo je tako sedam regija, a Zadarska županija bi se zajedno sa Šibensko-kninskom, Splitsko-dalmatinskom i Dubrovačko-neretvatskom županijom našla u regiji Dalmacija. Tu su još regije Međimurje, Podravina i Zapadna Slavonija, zatim Sjeverozapadna i Središnja Hrvatska, regija Lika, regija Slavonija, regija Istra, Primorje i Gorski kotar te Zagrebačka regija.
Samo četvrtina za razvoj
Hrvatska ima 576 jedinica lokalne samouprave od čega je 429 općina, a problem je što većina njih ima jako slab financijski kapacitet za razvojne aktivnosti.
Tako se oko polovice rashoda općina, gradova i županija odnosi na tekuće rashode za finaciranje funkcioniranja lokalne i područne samouprave, a manje od četvrtine ide na razvojne aktivnosti, koje se u najvećoj mjeri ostvaruju u gradovima. Pretežan dio aktivnosti županija nije usmjeren prema razvoju, nego na obavljanje tekućih aktivnosti. Nadalje, najveći udio u prihodima lokalnih jedinica čine prihodi od zajedničkog poreza – poreza na dohodak (55,1 posto prihoda svih lokalnih jedinica), a problem je što je porez na dohodak instrument financiranja odluke o kojemu u cjelosti donosi središnja država, čulo se na prezentaciji u hotelu Kolovare.
Na pitanje koliko bi mogao trajati proces decentralizacije, voditeljica izrade “Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj” nije imala odgovora.
No, ako ćemo slijediti primjer Danske, koja je po broju stanovnika tek nešto malo veća od Hrvatske, onda bi taj proces mogao trajati sedam godina.
 

65 posto županija financijski neodržive

Cilj ovog istraživanja bio je istražiti mogućnosti daljnje decentralizacije s obzirom na raspodjelu javnih poslova među razinama javne vlasti u skladu s načelom supsidijarnosti, zatim utvrditi izvore finaciranja za njihovo obavljanje s ciljem učinkovitijeg pružanja javnih usluga te predložiti novi teritorijalni ustroj jednica regionalne i lokalne samouprave.
Istaknuto je da čak 65 posto hrvatskih županija ima ispodprosječni fiskalni kapacitet te se nije u stanju financirati bez pomoći države.
– Postojeća decentralizacija nadležnosti i financiranja dijela javnih funkcija nije ojačala odgovornost općina, gradova i županija, nije pojačala njihovu autonomiju niti u pružanju javnih usluga koje se decentralizirano financiraju, a niti je povećala stupanj odgovornosti u provođenju ostalih javnih funkcija iz njihovog djelokruga, kazala je Jurlina Alibegović.

PRIJEDLOG NOVE REGIONALNE PODJELE

DALMACIJA
Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska
LIKA
Ličko-senjska županija
ISTRA, PRIMORJE I GORSKI KOTAR
Istarska i Primorsko-goranska
SLAVONIJA
Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska
ZAGREBAČKA REGIJA
Grad Zagreb, Zagrebačka županija
MEĐIMURJE, PODRAVINA I ZAPADNA SLAVONIJA
Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska i Virovitičko-podravska
SJEVEROZAPADNA I SREDIŠNJA HRVATSKA
Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka

Zrilić: Dalmatinska regija radni je prijedlog, ne dokument

U sklopu jučerašnje sjednice Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija kao prijedlog u studiji Ekonomskog instituta naziva “Analitička podloga za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj” našla se i ona nepopularna o decentralizaciji podjelom hrvatskog teritorija na sedam regija. Prema toj podjeli Zadarska županija bi ušla u sastav Dalmatinske regije, što, kako je kazao Stipe Zrilić, zadarski župan, nikako ne bi bilo dobro.
– Riječ je o radnom prijedlogu, a ne dokumentu koji bi bio relevantan i na osnovu kojega bi se taj prijedlog uopće razmatrao. Osim toga, kad bi takav i prijedlog došao u proceduru, mi na to ne bismo pristali – kratko je prokomentirao Zrilić, dodajući kako njegovo mišljenje dijele i drugi župani te da takva podjela u konačnici nikome ne odgovara.