17 °C
Online izdanje
Srijeda, 26.studenog 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Plodovi
RSS feed
Današnji broj
Plodovi
Povratak
KRVOLOČNI PAS OKRUTNIJI OD VUKA
Piše: Ana Grgas
Psi kao i vukovi love hajkom u trku, ugrizaju životinju u bijegu za vrat, bedra i trbuh. Ali, za razliku od vuka njihovi su zubi tupi te prouzrokuju velike rupe. Kada je lovljena životinja na tlu, psi je hvataju najprije za potiljak ili grkljan te je ubijaju. Zbog tupih i jakih kutnjaka, kao i smrtnog otimanja nastaju velike, jako krvareće i rastrgane rane na vratu, leđima i tijelu

Gotovo svakodnevno direktno ili indirektno ovlašteni vještak dobiva pritužbe od oštećenika na štetne događaje počinjene na domaćim životinjama. Već u prvom kontaktu, osobno ili telefonom u velikom postotku se može odrediti počinitelj štete. Kada je oštećenik siguran da štetu nije počinila strogo zaštićena divlja svojta - vuk i unatoč tome traži vještačenje, a tijekom razgovora s vještakom spozna da je vještačenje nepotrebno, jer neće dobiti odštetu, odustaje od zahtjeva.

No, u određenom broju slučajeva situacija je obrnuta, oštećenik je siguran da je počinitelj nezaštićeni ili nepoznati predator, ali neće priznati dok mu se očevidom i razudbom ne dokaže suprotno.

Vuk pa pas

Na temelju ukupnoga broja odštetnih zahtjeva u 2006. g. utvrđeno je, primjerice, da je vuk počinio štetu u 89 % slučajeva, odnosno u 83 % slučajeva se sa sigurnošću tvrdilo, a u 17 % slučajeva da je vjerojatno bio vuk; ris u 0,07 %; medvjed ili čagalj u 0,14 % i pas u 2 %.

U 8,7 % slučajeva utvrđeno je da je riječ o nepoznatom počinitelju, jer stanje lešine nije omogućilo identifikaciju znakova predatora, odnosno pronađeni znakovi nisu upućivali na usmrćenje od ijednog od poznatih predatora ili lešina uopće nije bila pronađena. Uočava se visok postotak šteta od pasa, a za to su odgovorni sami vlasnici, bilo da se radi o loše ili nikako odgojenim psima, nepravilnoj prehrani (svježe - sirovo meso) ili da su se izguštali psa, nekad ljubimca i prepustili ga da se sam snalazi u prirodi.

Križanac ugrizao veterinara

Nerijetko križanci psa i vuka, rezultat eksperimentiranja pojedinaca, završe u prirodi jer postanu agresivni, a vlasnik ih jednostavno "pusti u slobodu".

Jedan takav križanac nedavno je ugrizao obrovačkog veterinara Branka Jaramaza i to u trenutku dok ga je veterinar eutanazirao.

Često tijekom samog vještačenja susrećem prizore kako psi oštećenika, čuvari stada navale na lešinu, a pri tome su i agresivni. U jednom slučaju iz ožujka dogodilo se da je vještačenjem na tri usmrćene jarice isti dan, a sljedeći ponovna dojava za naknadno pronađenom lešinom i put je vodio uz prethodno vještačenje, ali nije bilo niti traga trima jaricama. Pastir je to vrlo mirno komentirao: "Pa pojeli su ih psi, desetak pasa, a što je to za njih."

Slab interes za tornjake

Interesantno je razmišljanje vlasnika kako je to normalno, a na prijedlog da od Ministarstva kulture, Državnog zavoda za zaštitu prirode mogu dobiti pastirskog psa tornjaka odgovore: "A, tko će ih hraniti kad su ko telci!"

Činjenica je da je u 2007. godini na području Dalmacije donirano 15 štenaca tornjaka, pa su na tom području ukupno donirana 74 psa (u našoj županiji samo jedan zahtjev, iz Kruševa), te da su kod doniranih stočara štete znatno manje nego prije, ali najveći dio stočara to ne uvažava. Samim tim su i suodgovorni za štete na domaćim životinjama.

Vučji ili pseći ugriz?

Podivljali psi, slično kao i vukovi, love hajkom u trku. Oni isto tako ugrizaju životinju u bijegu za vrat, bedra i trbuh. Ali, za razliku od vuka njihovi su zubi tupi te prouzrokuju velike rupe. Vrlo često ne uspijevaju progristi kožu (starija grla) pa ostaju samo ozljede od ugnječenja. Kada je lovljena životinja na tlu, psi je hvataju najprije za potiljak ili grkljan te je ubijaju. Zbog tupih i jakih kutnjaka, kao i smrtnog otimanja nastaju velike, jako krvareće i rastrgane rane na vratu, leđima i tijelu. Ispod kože se nalaze jaka potkožna krvarenja i ozljede tkiva. Ima, međutim, i pasa "profesionalaca" koji životinje ubijaju jednim dobro ciljanim ugrizom za grkljan.

Pasje pandže su također tupe, one ne prodiru kroz kožu nego ostavljaju samo površinske tragove. Psi često, kao i vukovi ubijaju samo iz želje i poriva za lovom, bez da svoj ulov i pojedu, ako su hranjeni od vlasnika. Kad počnu derati lov, prvo otvaraju trbuh, izvlače utrobu i pojedu je. Na isti način jede i vuk, osim sadržaja predželudaca, crijeva, komada kože i dlake.

 NASTRADALO 360 OVACA I KOZA

Odštete se isplaćuju samo ako vještak očevidom utvrdi da je počinitelj vuk. Za štete koje počini pas, čagalj ili neki drugi nezaštićeni predator nema nikakvih odšteta. Za ovcu nastradalu od vuka vlasniku pripada odšteta od 500 kuna (za bremenitu 700), za kozu 700 (za bremenitu 1000).

Za ranjene ili naklane odšteta iznosi 250 kuna.

Na području Zadarske županije godišnje se prijavi više od 100 šteta od vuka te 20-ak od nezaštićenih predatora. Prema raspoloživm podacima tako je na području naše županije lani nastradalo više od 360 ovaca i koza.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr