Sedam tisuća Zadrana ne zna da ima dijebetes!

Od ukupnog broja od 300.000 oboljelih, u Zadru je 7.000 osoba koje boluju od šećerne bolesti, a još toliki broj bolesnika je neotkriven. Do utvrđivanja bolesti dolazi tek nakon nekoliko godina od nastanka odnosno onda kada nastaju komplikacije, kaže dr. Boris Markov
Kroz mnogobrojne javne manifestacije i događanja jučer je i u Hrvatskoj obilježen Svjetski dan šećerne bolesti. Radi se o međunarodnoj kampanji kojoj je cilj upozoriti javnost na uzroke, prevenciju, liječenje i posljedice neliječenja dijabetesa, te podići razinu svjesnosti o sve većem broju oboljelih. Procjenjuje se naime, da od ove bolesti u Hrvatskoj boluje oko 300.000 osoba, iako, ističu liječnici, zbog polaganog načina na koji se javlja, mnogi i nisu svjesni da od nje boluju.
– Od ukupnog broja od 300.000 oboljelih, u Zadru je 7.000 osoba koje boluju od šećerne bolesti, a još toliki broj bolesnika je neotkriven. Do utvrđivanja bolesti dolazi tek nakon nekoliko godina od nastanka odnosno onda kada nastaju komplikacije, te se prema najznačajnijoj studiji o dijabetesu – UKPBS studiji, računa da nastaje sedam, a u nekim zemljama i deset godina prije nego se otkrije, kaže dr. Boris Markov, voditelj Endokrinološkog odsjeka Internog odjela Opće bolnice Zadar.
Glavni simptomi koji upućuju na dijabetes su, dodaje on, pojačano mokrenje, povećanje apetita i pojačano pijenje tekućine, a usto i neobjašnjivo gubljenje na težini. Dijabetes tipa 1 javlja se u deset posto slučajeva. Pojavljuje se naglo, s brzim gubitkom kilograma, te se sve više širi među mlađim osobama, dok se tip 2 javlja kod osoba starije dobi i najvećim je dijelom genetski predisponiran.
– U devedeset posto slučajeva radi se o dijabetesu tipa 2, koji se obično pojavljuje nakon četrdesete godine života. Pri tome, u većini slučajeva (70 posto) pogađa ljude s prekomjernom težinom, pojašnjava dr. Markov, ističući kako je potrebno poduzeti sve mjere kako bi se vrijednosti šećera u krvi držale što bliže normalnima, te kako bi se odgodile kronične komplikacije.
– Pravilna prehrana i fizička aktivnost u prevenciji ove bolesti su osnovne. Uopće, u terapiji dijabetesa edukacija je izuzetno važna, te dobro poznavanje šećerne bolesti, dijeta odnosno odgovarajuća prehrana i fizička aktivnost trebaju biti stopostotno zadovoljeni. Tek nakon toga dolazi uzimanje tableta i inzulina, kaže dr. Markov, ističući kako se pridržavanjem ovih osnovnih zahtjeva dijabetes može odgoditi odnosno mogu se spriječiti fatalne kronične komplikacije koje dijabetes uzrokuje, a u koje spada sljepoća, gubitak bubrežne funkcije, neurološke, srčane i mnoge druge komplikacije.
Od 1998. godine u cilju dobrobiti za oboljele od šećerne bolesti, surađujući sa zadarskom Općom bolnicom, u Zadru djeluje i Dijabetička udruga. Udruga godišnje organizira niz akcija mjerenja šećera u krvi i tlaka, te je otvorena za sve građane, koji se uvijek mogu obratiti za savjet. Rad udruge, predvođene predsjednikom Serđom Mičićem posebno je pohvalio i dr. Markov, zahvalivši se ovom prilikom i na donacijama kako Udruzi, tako i Tankerskoj plovidbi koja je ove godine za Endokrinološki odsjek zadarske bolnice donirala 250.000 kuna.

 OTKRILI INZULIN

Svjetski dan šećerne bolesti počeo se obilježavati 1991. godine kako bi se upozorilo na dramatičan porast oboljelih diljem svijeta. Za dan obilježavanja odabran je 14. studeni, u spomen na rođendan Fredericka Bantinga, koji je zajedno s Charlesom Bestom 1926. godine otkrio inzulin.

 DIJABETES U DJECE I MLADIH

Svake godine obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti usmjerava se na neku od tema koje su vezane uz dijabetes. Do sada je već istaknuta problematika dijabetesa i ljudskih prava, dijabetesa i načina života, dijabetesa i troškova za zajednicu itd., dok je u protekloj, te u tekućoj 2008. godini glavna tema obilježavanja – “Dijabetes u djece i mladih.” Među glavnim ciljevima kampanje ističu se tako unaprjeđenje svijesti o znakovima i simptomima razvoja dijabetesa, poticanje inicijative za smanjenje pojave dijabetičke ketoacidoze uz distribuciju edukativnih materijala, te promidžba zdravog načina života u prevenciji dijabetesa tipa 2 kod djece.