Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

“Kneževa palača izgledala nam je potpuno beznadno, a sad je najpopularniji izložbeni prostor u gradu”

14.12.2011. 23:00
“Kneževa palača izgledala nam je potpuno beznadno, a sad je najpopularniji izložbeni prostor u gradu”


Prolazom kroz Krletke, kako smo ih nazvali i kako bismo voljeli da se taj naziv udomaći, može se sagledati i unutrašnjost i struktura Kneževe palače koja, jednog dana kad se uredi, nikad više neće biti vidljiva za posjetitelje Centra za baštinu, dodao je Pedišić


Sudeći po ovogodišnjim nominacijama za nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata, zadarski arhitekti još su jednom pokazali da su sam vrh hrvatske arhitekture. Stručni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata u sastavu: Dario Gabrić, Miroslav Geng, Vanja Ilić, Željka Jurković, Petar Mišković, Karin Šerman i Andrej Uchytil, nominirao je u kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2011. godini za nagradu “Bernardo Bernardi” zadarske arhitekte Ivu Letilović i Igora Pedišića i to za projekt “Privremena izložbena dvorana Poljana Š. Budinića”. Zadarski arhitektonski i životni par također je nominiran za nagradu “Drago Galić” tj. za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za projekt „5 kućica na Silbi”. Za nagradu “Bernardo Bernardi” Ante Uglešić nominiran je za projekt “Uređenje Poljane pape Ivana Pavla II.” u Zadru.
Kneževa palača – zadarski kapitalni projekt
Za zadarskog arhitekta Igora Pedišića nominacije su veliko priznanje koje dolazi od njegovih kolega i znače svrstavanje uz bok recentnih ostvarenja u hrvatskoj arhitekturi. Hoće li zadarski arhitekti i osvojiti nagrade, znat će se 17. prosinca. Pedišićeva priča počinje u privremenoj izložbenoj dvorani Narodnog muzeja Zadar, s prostorima koji se nazivaju Krletke. Krletke su se pokazale kao puno primjerenije za izložbe od nekih klasičnih prostora koj se nisu odmaknuli od pojma izložbenog prostora definiranog 19. stoljeća.
– Kad u ukupnoj godišnjoj produkciji među 11 nominiranih uđete s čak dva svoja rada napravljena zajedno s docenticom s Arhitektonskog fakulteta u Splitu Ivom Letilović, onda je to objektivan uspjeh. Posebice jer ste u konkurenciji s takvim ostvarenjima kao što je Kuća za ljude i umjetnost Lauba, posebnim izložbenim prostorom u rekonstruiranoj jašioni u Zagrebu. Treba podsjetiti da je cijeli kompleks Providurove i Kneževe palače namijenjen izgradnji Centra za baštinu. Radi se o kapitalnom projektu Grada Zadra za muzejsku i izlagačku djelatnost. Riječ je o velikom projektantskom i financijskom zahvatu. Nadamo se da će se realizirati u nekom skorom vremenu jer znamo u kakvom su stanju obje palače. U međuvremenu pojavio se problem nedostatka izložbenog prostora pa je Narodni muzej pokrenuo inicijativu da se unutar Kneževe palače, koja je statički i građevinski sanirana nakon razaranja u Domovinskom ratu, napravi izložbeni prostor u jednoj, zapravo ljušturi s iskopanim podovima, rekao je u uvodu Igor Pedišić.
Prolaz kroz Krletke
Pedišić je naglasio da nije bilo konvencionalnog načina da se bilo koja dvorana osposobi za izlaganje. U nedostatku tehničkih mogućnosti i sredstava, Pedišić i Letilovićeva su došli na ideju da gradilište pretvore u izlagački prostor. Sve ono što se na gradilištu koristi: cijevne skele, mreže, daske i sl., postalo je materijal od kojih se napravio izložbeni prostor.
– U početku je to izgledalo prilično beznadno, ali se na kraju ispostavilo da je put kojim smo krenuli bio dobar što potvrđuje i ova nominacija. Samo korištenje prostora, evo, sad već nizom izložbi, pokazalo je da on ne samo arhitektonski i oblikovno atraktivan nego i vrlo funkcionalan za osnovnu izlagačku djelatnost. Cijeli naš projekt iziskivao je veliku angažiranost, ne toliko na samom činu crtanja, koliko na objašnjavanju radnicima na gradilištu. No prolazom kroz Krletke, kako smo ih mi nazvali i kako bismo voljeli da se taj naziv udomaći, može se sagledati i unutrašnjost i struktura Kneževe palače koja, jednog dana kad se uredi, nikad više neće biti vidljiva za posjetitelje Centra za baštinu, dodao je Pedišić.
Providurova palača nije ispitana do kraja
Realizacija cijelog projekta trajala je oko dva mjeseca i nije samo doprinijela novom izložbenom prostoru, nego je pomogla da se cijeli prostor očisti od građevinskog otpada, smeća, čak i divlje izraslog bilja. Pedišić naglašava da će privođenje cijelog kompleksa dviju palača muzejskoj svrsi biti veliki izazov. Dok je Kneževa palača koliko-toliko ostala u tlocrtnim okvirima, dotle je Providurova doživjela mnoge dogradnje i preinake. Tako je stvoren labirint prostorija koje su muzeološki neprikladne.
Stoga je zamisao da se komunikacijski, prostor digne na sam vrh krova, po Pedišiću, bila jedino moguća. Dok je Kneževa palača građevinski i statički u redu, Providurova zbog naseljenosti nije ispitana do kraja. Ipak, po svim dostupnim pokazateljima i Providurova palača je u dobrom stanju.
Koliko god je projekt izložbenog prostora u Kneževoj palači nekonvencionalan, pomalo recesijski, jer se radilo ni iz čega, a dobilo se puno, projekt 5 kućica na Silbi, bila je mala intervencija unutar dvorišta privatne zgrade, tzv. Kapetanske kuće stare preko stotinu godina.
Kućice u dvorištu
– Kroz tih pet kućica se rješavala mogućnost stanovanja i ljetovanja jer sama zgrada nije imala osnovnu infrastrukturu. Ta ladanjska kuća u sebi nije imala ni vodu, ni struju ni kanalizaciju. Dakle, u samom dvorištu je trebalo rješiti pitanje gusterne, sanitarnog čvora, roštilja, hidrofora. Posebnost je što je svaka ta funkcija postala kuća tj. svaka je udomila jednu funkciju. Tako je omogućeno normalno boravljenje u tom kompleksu. Otvaranjem vratnih krila, od dvije kućice možete napraviti jedan cjeloviti prostor, nastavljao je Pedišić.
Kućice su napravljene od armiranog betona i arhetipski su sirove. S vremenom i te će kućice dobiti patinu kao i sve kuće na Silbi. Koliko to god zvučalo nelogično kaže Pedišić, zaključilo se da je beton pravi materijal koji će korespondirati s vremenom. Svaka kućica površine je 1m x 1,5 m, tako da je ukupna površina cijelog projekta tek nekih 6,5 m/2. Međutim i ova mala intervencija postigla je pažnju stručnog savjeta. Zanimljivo je da zgrada neće biti namijenjena turizmu, nego privatnom boravljenju. Kućice su smještene u dvorištu i daju mu novu kvalitetu, ali istovremeno osigurava intimu korisnika.
– Posebno nas veseli da u vremenima kad se ne grade stotinu stanova, možemo malim intervencijama pokazati arhitektonski smjer. Možemo čak reći da se radi o dva recesijska i jeftina projekta Krletke su na jedan način besplatan projekt u kojem su građevinske tvrtke donirale ono što imaju na skladištu. U trenutku kad se krene u radove unutar Kneževe palače, svaka će tvrtka doći i uzeti natrag svoje cijevne skele, svoje ‘punte’ i ostali materijal. Dakle, cijeli prostor će se na jedan način reciklirati, rekao je na kraju razgovora o svojim projektima zadarski arhitekt Igor Pedišić.


Završen glavni projekt za zapadnu tribinu na Stanovima




Uz završetak glavnog projekta Centra za baštinu, ovih dana Igor Pedišić i Iva Letilović završavaju projekt Turističkog informativnog centra u palači Cedulin. Riječ je o kompleksu stare bolnice na zadarskoj tržnici koji ovih dana očekuje rješenje za građenje. Također je završen glavni projekt za zapadnu tribinu stadiona Stanovi.