Napoleon je tražeći nove puteve za Istok naredio istraživanje Zadarskog kanala

Zborilo se o tadašnjem opisu Zadarskog kanala koji djeli otoke Pašman i Ugljan od kopna, kao i o važnim podacima za navigaciju istočnom obalom Jadrana, koju nazivaju “Venecijanskim zaljevom”. Početkom devetnaestog stoljeća nastao je jedinstveni rukopisni pomorski atlas, često nazivan Napoleonovim atlasom

Imali smo izuzetnu čast da smo jedino mi, novinari Zadarskog lista nazočili proslavi 200. obljetnice osnivanja općine Pašman. Prema tvrdnji Branislava Mađerića, vlasnika poznate gajete Abraham, pjesnika i pokretača osnivanja udruge Latinsko idro i treva Zadarske županije, s proslavom osnivanja općine se zbog objektivnih razloga kasnilo.
Općina Pašman osnovana je 30. listopada 1811. godine u vrijeme francuske uprave u kojem je Dalmacija sastavni dio Napoleonove Francuske. Pa zar nije to veliki značaj?, nadodat će Ivan Bellini, kadrovik Jadrolinije u mirovini, istaknuvši da je Pašman dobio općinu nakon četiri stoljeća Mletačke vladavine koja je ostavila otok u gospodarskoj i socijalnoj neimaštini.
– Vjećnica općine Pašman u kojoj se održavala proslava upotpunjena izložbom bila je dupkom puna. Predavanje je započelo u 17 sati. U drugom razdoblju francuske vladavine od 1809. do 1813. godine Dalmacija je u sastavu Ilirskih provincija sa sjedištem u Ljubljani, kazala je u svom uvodnom slovu Goranka Božulić, voditeljica Arhiva povijesnog odjela Zavičajnog muzeja u Biogradu, te pojasnila:
– Odlukom o podjeli provincije Dalmacije u od 30. listopada 1811. godine osnovane su općine Pašman i Biograd. Na proslavi naslova “Pašmanski tjesnac iz Napoleonovog atlasa” i proslave 200. obljetnice općina Pašman i Biograd nazočne je pozdravio sam organizator Branislav Mađerić recitirajući pjesmu posvećenu moru, ribaru i težaku.
Draženu Samardžiću, ravnatelju biogradskog Zavičajnog muzeja pripala čast da proslavu proglasi otvorenom. Sponzor ove večeri bila je općina Pašman. Na predavanju se čulo kako je općina Pašman pripadala distriktu Zadar i kantonu Sv. Eufemije (Sutomišćice). Naime, što se tiče kantona (kotara) Sv. Eufemije, treba naglasiti, nadodala je voditeljica Božulić, da su sastavni dio tog kotara bile gotove sve otočne općine zadarskog distrikta (okruga) osim Paga koji je imao istoimeni kanton i općinu Pag. Sama općina Pašman je u vrijeme osnivanja brojila 2084 stanovnika te kao takva spada u kategoriju seoske općine.
Osim pašmanskih mjesta, u novoosnovanu općinu ulaze i otok Vrgada i mjesto Mali Iž. Općinsko vijeće broji 12 članova a iz Banja, Vrgade i Tkona su po dva člana, vjerojatno se radi o kandidatu i njegovom zamjeniku iz razloga što navedena naselja imaju najviše stanovnika, izuzev mjesta Pašmana. Iz tog razloga za načelnika – sindika, je predložen Krševan Bačinić iz Pašmana, odnosno iz sela Kraj koje je tada u sastavu sela Pašmana u kojem je sjedište novoosnovane općine.
Također i njegov zamjenik (suppleans) Vid Ljubanović je iz Kraja. Interesantno je da tadašnji općinski centar, selo Pašman u čijem su sastavu sela Kraj, Barotul i Mali Pašman prema izvoru Valentina Laga, 1813. godine ima 699 stanovnika, a Biograd samo 601. Međutim, takva je podjela bila kratkog vijeka. Padom Francuske uprave, odnosno raspadom Napoleonova carstva, Austrija je teritorij te općine pripojila općini Biograd, osim Malog Iža.
Također, zborilo se i o tadašnjem opisu Zadarskog kanala koji djeli otoke Pašman i Ugljan od kopna, kao i o važnim podacima za navigaciju istočnom obalom Jadrana, koju nazivaju „Venecijanskim zaljevom”. Početkom devetnaestog stoljeća nastao je jedinstveni rukopisni pomorski atlas, često nazivan Napoleonovim atlasom.
Kaligrafija, katrografija, hidrografija…
Pritisnut engleskom pomorskom blokadom, Napoleon u svojim ratnim pohodima pokušava naći nove puteve za Istok. S tim ciljem šalje stručnjake na čelu s inžinjerom hidrografije C.F. Beautempsmo Beaupreom da istraže i premjere jadransku obalu: Boku Kotarsku, područje Dubrovnika od Stona do Cavtata, Split, Šibenik, Pašmanski tjesnac, Zadarski kanal, Pulu s okolicom i Piran.
To je, istaknut će prof. Božulić, prvi stručni primjer  Jadrana na znanstvenoj osnovi što je neprocjenjeno bogatstvo u razvoju hidrografije i kartografije. Tako se u našim rukama našao atlas iz 1806. godine kao rezlutat stručnog rada navedenog tima u prvoj godini plovidbe , jer premjer Jadrana(istočne jadranske obale) trajao je od 1806. do 1809. Godine. Atlas sadrži pomorske karte, planove luka i panorame naselja od Pirana do Splita. Čuva se u kartografskoj zbirci Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Same tadašnje pomorske karte odlikuju se geografskom točnošću, preciznim crtežima i vrhunskom kvalitetom. Na estetskoj i likovnoj izradi sudjelovali su poznati talijanski umjetnici i kaligrafi, te je kao takav atlas veliko umjetničko i kartografsko ostvarenje. Iz navedena atlasa nazočni su se na izložbi mogli upoznasti sa bogatom povjesnom građom koja se odnosi na Zadarski kanal i Pašmanski tjesnac. Hidrograf i voditelj ekspedicije Beautemps Beaupre navodi da je Pašmanski tjesnac najuži dio Zadarskog kanala zbijen između Pašmana i grada Biograda (Zara Vecchia). Tjesnac koji je otprilike četiri milje dug i milju širok pun je otočića i plićaka koji navigaciju čine teškom i opasnom za fregate, a skoro nemogućim za velike ratne brodove. I da zaključimo, kazala je voditeljica Božulić, nakon hidrografskog upoznavanja Pašmanskog tjesnaca Zadarski kanal nema veliku važnost za Napoleonovu mornaricu. Otočići i plićaci u tom tjesnacu koji na neki način povezuju otok Pašman i kopno, nisu jedina opasnost koje se ovdje treba bojati. Treba biti na oprezu i zbog morskih struja koje naglo mjenjaju smjer i jačinu, ovisno o položaju otočića te jačini vjetra i kutu iz kojeg pušu.

Poznata “samoposluga na otvorenom”

Proslava je započela posjetom seoskog imanja Branislava Mađerića. On je kroz svoje umjetniče radove u kamenu i drvu pretočio filozofiju otočana, njihova razmišljanja, ribarstvo, intradu. Na seoskom imanju opažamo bezbroj kamenih i drvenih figura, raznovrsnih ribarskih arti.
U vrtu gdje prevladavaju još uvijek neubrane rajčice, povrća i voća ima u izobilju. U društvu su se, osim Pašmanaca, našli i mještani Vrgade, vlasnici drevnih gajeta, članovi mnogobrojnih regata, te prof. Goranka Božulić i prof. Dražen Samardžić. Pašmanac Bellini nam je pojasnio ulogu ovog seoskog imanja za vrijeme turističke sezone. Samoposluga na otvorenom. Gosti sami uberu “verduru” u vrtlu i plate koliko žele. Zar to nije zaista prepoznatljiv rukopis umjetničke duše, kazat će s divljenjem prof. Goranka Božulić.