Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Pred nama je desetljeće nuklearnog razoružanja

Autor: Siniša Klarica

15.01.2009. 23:00
Pred nama je desetljeće nuklearnog razoružanja

Foto: Sebastian GOVORČIN



Vlasti u gradovima su premosnica prema vladama svojih zemalja. Kako se radi o potencijalnim žrtvama, oni prema fondovima Ujedinjenih naroda čine većinu koja želi uklanjanje nuklearnog oružja. Jedini pristup problematici ne samo nuklearnog oružja nego i ostalog oružja masovnog uništavanja jest eliminirati ga. Tu se krije snaga Gradonačelnika za mir koji okuplja skoro 1.700 gradova iz 134 zemlje. Od svih tih gradova 16 je i hrvatskih gradova članova organizacije
Proslavi Dana Grada Biograda nazočio je i izvršni direktor velike svjetske nevladine organizacije “Mayors for Peace” Aaron Towish. Njegov posjet svojevrsno je priznanje Biogradu koji je prvi od više od 1.600 svjetskih gradova članova ove organizacije, potpisao Protokol Nagasaki – Hirošima 2010 – 2020. Towish je nedavno istaknuo lidersku ulogu Biograda među, zasad, samo 16 hrvatskih gradova, članova ove organizacije, kojoj doslovce svaki dan prstižu novi gradovi članovi. Protokol definira desetljeće u kojem je glavni cilj Gradonačelnika za mir potpuno nuklearno razoružanje u svijetu.
Hiroshima i Nagasaki
Otkad su 1945. u Hiroshimi i Nagasakiju eksplodirale atomske bombe i svijet spoznao strahotu mogućeg nuklearnog holokausta, rodila se želja za dokinućem tog oružja masovnog uništenja. Što Gradonačelnici za mir mogu objektivno učiniti da do nuklearnog razoružanja zaista i dođe?
– Pitanje nuklearnog oružja više ili manja pojavljuje se u okviru ovakvih ili onakvih, ponekad apstraktnih razgovora o razoružavanju ili u okviru rješavanja pitanja koji se odnose na destabilizaciju međunarodnih odnosa. Činjenica da je to oružje napravljeno za uništavanje gradova. Gradovi stoga imaju demokratsko pravo biti uključeni u razgovore oko dokinuća ovog oružja. Vlasti u gradovima su ta premosnica prema vladama svojih zemalja. Kako se radi o potencijalnim žrtvama, oni prema fondovima Ujedinjenih naroda čine većinu koja želi uklanjanje nuklearnog oružja. Jedini pristup problematici ne samo nuklearnog oružja nego i ostalog oružja masovnog uništavanja jest eliminirati ga. Tu se krije snaga Gradonačelnika za mir koji okuplja skoro 1.700 gradova iz 134 zemlje. Od svih tih gradova 16 je i hrvatskih gradova članova organizacije.
Što su “gradonačelnici” zacrtali sebi u razdoblju od 2010. do 2020. godine?
– To desetljeće sebi smo zacrtali kao odlučno za nuklearno razoružavanje. Ova, 2009. godina je pripremna i u njoj ćemo s vladama zemalja raditi na implementaciji Protokola Hiroshima – Nagasaki. Cilj da vlade postave taj protokol u pregledu postupaka njihovih aktivnosti s ciljem nuklearnog razoružavanja. Radi se o ugovoru u kojem su nuklearne države obvezale da će se razoružati, ali svoju preuzetu odgovornost nisu shvatili do kraja. Protokol Hiroshima – Nagasaki izaziva ih da to učine, jer danas je u svijetu 27.000 komada nuklearnog uružja. Kad bi se samo 100 komada upotrijebilo, dignuo bi se pepeo koji bi zaklonio sunce. Bez sunca nema rasta usjeva pa bi nastala glad koja bi odnijela više od milijardu života.
Što je onda realno očekivati u ovim najnovijim zategnutim odnosima SAD – Rusija, Indija – Pakistan? Ili primjerice u shvaćanju Rusa da je širenje NATO-a na istok, proturaketni štit, prijetnja njihovoj sigurnosti zbog kojeg nije uputno odricati se najsnažnijeg oružja iz vlastitog arsenala? Što tu “gradonačelnici” mogu ponuditi?
– Protokol proziva obećanje sviju zemalja i traži odmah početak pregovora o nuklearnom razoružanju. U konačnici je to siguran i stabilan svijet. Traži se prestanak s širenjem tog oružja i da se njime smjesta prestane prijetiti. Vjerujemo da ćemo, radeći na ovom programu, postići pozitivne efekte u odnosima SDA – Rusija, Kina – Indija – Pakistan, uključujući i ostale zemlje. Pribavljanje nuklearnog naoružanja je jednostrana aktivnost. Riješiti se tog oružja bit će operacija u kojoj će biti uključeno više strana i zemalja. Teško je sad razgovarati o tehničkim detaljima kad već imamo Svjetsku organizaciju za atomsku energiju, organizacija za zabranu nuklearnog oružja i druge organizacije koje imaju točan raspored svojih aktivnosti. Mi tražimo pojačanje tih organizacija, kao i mehanizama za djelovanje protiv onih koji krše dogovorene odredbe. Također ćemo definirati kako se ponašati ako dođe do raspada ugovora o neširenju i zabrani nuklearnog naoružanja. Ako se to dobro razradi, onda će smanjiti mogućnost same prilike u koju bi došla neka zemlja ili pojedinac kad bi se odlučio za kršenje ugovora.
Odgovornost za oružje
Suočeni s javnim mjenjem, zagovornici nuklearnog naoružavanja kažu da su sve te aktivnosti u redu, ali ipak inzistiraju da se svakoj nuklearnoj sili ostavi po koja “glavica” eto, kao neka vrsta strateške “pričuve”. Pristaju li Mayors for Peace na takvu alternativu?
– Svakako ne! To je loša ideja. Postoje druge ideje koje se ozbiljno razmatraju u koje sam osobno uključen iako nisu stajališta organizacije Mayors for Peace. Postoji nekoliko zemalja koje su pod međunarodnom supervizijom i u slučaju pogoršanja situacije, te bi zemlje imale posebnu dozvolu da im se vrati nuklearno oružje. Te bi zemlje međutim preuzele odgovornost za neširenje nuklearnog oružja i s tim u svezi ikakve međunarodne destabilizacije. Umjesto sprječavanja upotrebe, tu bi se spriječila kupovina nuklearnog oružja. S takvom, nazovimo je “virtualnom” nulom, morat ćemo naučiti živjeti 10, 20, 30 godina, da bi se jednog dana moglo reći “Zašto tratimo vrijeme s nuklearnim oružjem? Riješimo ga se!” Mislim da se do 2020. ta situacija može dostići. Jasnije, time sprečavamo ponovnu kupovinu nuklearnog oružja jer imamo kontrolnu nad kapacitetom kupovine.
Koji su instrumenti “Mayors for Peace” u ostvarivanju svijeta bez nuklearnog oružja? Od koga očekujete najveće otpore?
– Kao nevladina organizacija prednost nam je da možemo o tim idejama raspravljati s bilo kojom vladom. Možemo pomoći u razumijevanju među zemljama, ali i pomoći u dijalogu među zemljama koje nisu potpuno uvjerene u ideje Protokola. Pronaći ćemo nekoliko hrabrih ljudi, diplomata i vođa zemalja koji su spremni reći “Neširenje nuklearnog oružja je vrlo dobra stvar, no idemo ga ipak dokinuti!” Prijedlog naših gradonačelnika ka tom cilju, stavit ćemo kao prijedlog svojih vlada pred Ujedinjenim narodima, kao dodatak ugovoru o neširenju nuklearnog oružja. Ja osobno radim na tome da se to dogodi već u svibnju ove godine, na zasjedanju u New Yorku, da bi se do 2010. prihvatio kao službeni dokument koji mora biti usvojen jednoglasno. Kad to bude jednom na stolu, neke će zemlje reći “Bravo!” Neke će zemlje reći “Pa to je zanimljivo!” Međutim, bit će i onih koje će se praviti da se ništa nije dogodilo, a neke će i raditi protiv toga.
Francuska bez nuklearnih ciljeva
Koje će to zemlje raditi protiv?
– Npr. Francuska, koja ima specifičan stav o nuklearnom razoružavanju. Možda joj se pridruže SAD i Rusija, pa i ostale nuklearne zemlje. Francuska je, naime, jedina zemlja koja nema nuklearnih ciljeva, dakle definiranih strateških ciljeva koje njeno oružje trebaju uništiti na teritoriju neke druge zemlje. Francuska se i obvezala unatoč činjenici što je nuklearna sila, da to oružje neće koristiti. Međutim, Francuska kaže da problem nuklearnog razoružavanja ne može biti problem sam za sebe, nego ga se mora rješavati u okviru sveopćeg razoružavanja. No, za nas takav Francuski stav nije kraj igre.
Kakav je stav “Mayors for Peace” prema civilnoj upotrebi nuklearne energije? Ona je za mnoge puno opasnije pitanje nego upotreba nuklearnog naoružanja u kojoj uvijek vlada strah od reciprociteta. Eksplozija reaktora, poput onog černobilskog, prvenstveno je stvar jedne zemlje.
– Moram vam priznati da mi o tome nismo puno raspravljali. Međutim, kad nas se pita o tome mi kažemo da ne zauzimamo pozicije za ili protiv nuklearne energije. S druge strane, ako u tom procesu nuklearnog razoružavanja dođe do spoznaje kako treba ograničiti upotrebu nuklearne energije, onda smo mi za to ograničavanje. Prijetnja nuklearnog oružja onda pada u vodu. Iako u praksi dosta radimo s grupama koje su protiv nuklearne energije, svjesni smo da jedna Hiroshima, gdje je sjedište naše organizacije, itekako ovisi o električnoj struji koja dolazi iz nuklearnih elektrana. Gradonačelnicima takvih gradova, koji su članovi naše organizacije, nije jednostavno pomiješati sve te ciljeve i potpuno se suprotstaviti nuklearnoj energiji. 
 


 BIOGRAD – PRVI POTPISNIK HIROSHIMA-NAGASAKI PROTOKOLA


Gradonačelnici mira (Mayors for Peace) je međunarodna nevladina organizacija osnovana 1982. godine. Cilj organizacije je otklanjanje nuklearnog oružja u svijetu do 2020. godine. Trenutno broji 2.652 članova. Grad Biograd na moru primio je poziv za članstvo u navedenu organizaciju početkom 2007. godine.
Gradonačelnik Ivan Knez odmah je prepoznao priliku za promidžbu grada Biograda, ne samo kao grada koji želi baštiniti najbolje europske tradicije, nego i one svjetske Pprihvatio je članstvo i poziv na prvi sastanak u Ženevi koji se održao u travnju 2008. Na tom sastanku Biograd je svojim istupima ostavio dobar dojam na ostale članove, te ih iznenadio već spremnim i potpisanim Apelom svim gradovima na podršku Hirošima – Nagasaki protokolu. Grad Biograd prvi je grad u svijetu koji je potpisao navedeni protokol.
Potom je uslijedio, na prijedlog gradonačelnika Hirošime, poziv za članstvo u Izvršnom odboru organizacije koji se sastoji od 12 članova. Biograd je prihvatio članstvo, zajedno s ostalim novim članovima Halabajom iz Iraka, Volvogradom iz Rusije, te Granollersom iz Španjolske.
Organizacija zajedno sa svim svojim članovima radi na proširenju članstva, te želi što veći broj gradova koji bi se uključili ovom pozivu i na takav način dali svoj doprinos miru. Što je veći broj gradova u svijetu, to je veći glas protiv nuklearnog oružanja. Grad Biograd dostavio je svim gradovima u Hrvatskoj hrvatski prijevod Apela na podršku Hirošima – Nagasaki protokolu, te prijedlog učlanjenja u organizaciju na čijem je čelu gradonačelnik Hirošime Tadatoshi Akiba.