Zadar sa 65 378 kuna ili 9 051 eura po glavi ne spada u razvijene u Hrvatskoj jer je ispod prosjeka zemlje od 77 158 kuna ili 10 682 eura, ali niti u nerazvijene ako uzmemo da je tu granični prag 75 posto prosjeka zemlje koji bi iznosio oko 60.000 kuna ili nešto manje od 8.000 eura – Podatci o udjelu pojedinih djelatnosti u BDP-u i BDV-eu su diskutabilni ali je točno da smo proizvodno industrijski “patuljak”
Zadarska županija je prema posljednjim obrađenim statističkim podacima na 65.378 kuna ili 9.051 eura BDP-a po glavi stanovnika, dok je prosjek zemlje 77.158 kuna ili 10.682 eura. Zadar je time na 84,7 posto hrvatskog prosjeka, dakle u zaostajanju za 15-ak posto za prosjekom.
U odnosu na najrazvijeniji Zagreb (sa statusom kakve imaju županije) sa BDP-om 73,7 posto iznad prosjeka zemlje odnosno 134.020 kuna, odnosno 18.554 eura, po glavi, zaostatak Zadarske županije u BDP-u po stanovniku je gotovo 50 posto.
U ovom priopćenju objavljuju bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije u 2008. prema područjima djelatnosti. Iako se svojevremeno oko tih prostornih jedinica za statistiku 2. reda digla prašina u Hrvatskoj sa strahom da je riječ o novim regijama, objašnjeno je da to ne znači ništa drugo do statistiku. Istina, trebale bi služiti kao osnova za aplikacije u sutrašnje strukturne fondove EU za nerazvijena područja, ali o tom potom.
Zadar, Hrvatska i statističke regije 2. reda
Iako statističari napominju da se ovim ne mjeri životni standard po stanovniku već proizvodni standard, to nam je slaba utjeha.
Na početku ćemo kazati što je prema ovom obračunu Zadarska županija u Republici Hrvatskoj. Dakle, u BDP-u Hrvatska ima 342,16 milijardi kuna, odnosno 47,4 milijarde eura, odnosno 69,3 mil. dolara, a na Zadarsku županiju otpadne 3,3 posto, odnosno 11,4 milijarde kuna ili 1,6 milijardi eura, odnosno 2,3 milijarde dolara. To je dobra pozicija Zadarske županije jer riječ je o podacima za 2008. godinu koja je bila godina u kojoj nas je zahvatila svjetska kriza, ali tek krajem i sve se još činilo idilično, a Zadarska županija imala je do tad jedne od najboljih statističkih pokazatelja gospodarstva. Sunovraćanje cijele zemlje i ove županije krenulo je potom i još traje s blagim naznakama da bi s ovim kvartalom, dakle, nakon devet kvartala stvari mogle krenuti nabolje (izuzet ćemo 0,2 posto rasta u trećem kvartalu 2010. jer će ih četvrti kvartal, kada se podaci uskoro o objave, opet poništiti).
Usporedba Zadarske županije u okvirima statističke regije, odnosno prostorne jedinice 2. reda, a to je Jadranska Hrvatska u odnosu na druge dvije kaže da je Sjeverozapadna Hrvatska zahvaljujući tome što je u njoj Zagreb na 124,3 posto prosjeka Hrvatske. Središnja i Istočna Hrvatska su, nažalost, na 27,2 posto zaostatka za prosjekom države i najlošije stoje, a Jadranska Hrvatska približava se prosjeku zemlje sa zaostatkom od 3,7 posto za prosjekom, odnosno oko 10.300 eura BDP-a po glavi.
Kazali smo da to za sad ima vrlo malo značenje.
Zadarska županija osma u zemlji
Usporedba Zadarske županije s ostalima u zemlji počinje od nedostižnog Zagreba za kojim zaostaje 50 posto. Osim Zagreba svega su dvije županije u zemlji iznad hrvatskog prosjeka i to su Istra koja ima 23,5 posto BDP-a po stanoviku iznad prosjeka zemlje, i Primorsko-goranska sa 18,7 posto većim prosjekom od zemlje. Istra je na 95.310 kuna, odnosno 13.195 eura, a Primorsko-goranska županija na 91.588 kuna, odnosno 12.680 eura. Tu bolji od Zadarske županije ne prestaju jer slijedi najbliže prosjeku zemlje i relativno dobro pozicionirana kao četvrta regija u zemlji – Dubrovačko-neretvanska sa 0,8 posto ispod nacionalnog prosjeka, odnosno 76.571 kuna ili 10.601 euro po glavi.
Iznad Zadarske je u ovoj računici ispala čak i Ličko-senjska na 91 posto prosjeka zemlje. Na Jadranu su Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija lošije od Zadarske. U ojađenom prostoru Središnje i Istočne Hrvatske od Siska i Karlovca do Osijeka i Vukovara niti jedna županija od njih osam nije boljeg prosjeka od Zadarske. U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj bolje su Varaždinska i Koprivničko križevačka. Zbrojeno, to bi značilo da je Zadarska županija po BDP-u po stanovniku osma u zemlji. Približno takvu poziciju daju nam nedavno izneseni podaci o novostvorenoj vrijednosti po županijama, s tim da su oni za 2009. godinu. Dakle, pokazuju kontinuitet.
Zadarska županija gledano po iznosima negdje je na sredini, odnosno 50 posto je lošija od Zagreba i 50 posto bolja od Brodsko-posavske županije. Naime, sa svojih 9.000 eura u odnosu na zagrebačkih 18.500 ili Brodsko-posavskih 6.200.
Prema veličini udjela Zadarske županije u BDP-u zemlje ovdje se stvara 3,3 posto BDP-a pa su snažniji Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Osječko-baranjska, Zagrebačka i Varaždinska županija. Opet dakle – osma u zemlji.
Zadarska županija 3,3 posto
Ukupna bruto dodana vrijednost (BDV) u zemlji nasuprot BDP-u iznosila je 295,5 milijardi kuna.
Zadarska županija ukupno je činila 3,3 posto, no gledano po djelatnostima 3,3 posto koliko i ukupno u zemlji činili smo u poljoprivredi, ribarstvu…. Svega 1,8 posto (!!!) u industriji, rudarstvu odnosno klasičnim sekundarnim djelatnostima. Značajniji smo nego u prosjeku u građevinarstvu sa 4,6 posto udjela u novostvorenoj vrijednosti građevinarstva u zemlji, što ne treba zahvaliti nama koliko našem prostoru. Ispod prosjeka smo doprinijeli zemlji, s 2,9 posto od ukupnog u trgovini. Ovdje se vidi nedostatak analize i vezanost za domicilnost tvrtki jer podatak sigurno nije točan. Naime, iako se metodologija bavi i korekcijama vidi se vezanost za iskazivanje rezultata prema tome gdje su tvrtke registrirane jer je sigurno da trgovačke tvrtke iz drugih krajeva i dominantnog Zagreba ovdje ostvaruju puno veće rezultate prodajom kroz Konzum, Inu, Interspar, Kaufland, Merkator…. Potom slijedi djelatnost u kojoj dajemo značajan obol zemlji sudjelujući s 5,8 posto – hoteli i restorani odnosno turizma i ugostiteljstvo strogo gledani. I ovaj podatak nije točan jer fizičkim brojkama (turisti i noćenja) u zemlji participiramo s 12, 13 posto. U prijevozu, skladištenju i vezama smo na 3,0 posto što nam je također sumnjivo s obzirom na značenje Tankerske plovidbe u zemlji. Iznad svog prosjeka u zemlji smo sa 4,1 posto u financijskom i bankarskom sektoru što u ovoj metodologiji treba zahvaliti i sjedištu OTP banke u Zadru i konačno u javnoj zaštiti, obrazovanju, zdravstvu, administraciji… s udjelom od 3,5 posto tih djelatnosti u zemlji nešto smo zastupljeniji nego prosječno.
Kada to pretvorimo u lokalno gledanje – od čega živimo odnosno u čemu se stvara bruto dodana vrijednost Zadarske županije ispada da je 6,4 posto izvor poljoprivreda, ribarstvo i druge primarne djelatnosti, svega 10,7 posto industrija odnosno sekundarne djelatnosti, a građevinarstvo (tada još jako u međuvremenu palo) je više od toga odnosno na 11,5 posto. Trgovina bi bila na svega 10,5. Hoteli i ugostitelji bi ispali stvaratelji dodane vrijednosti sa svega 7,5 posto (?!) a toliko približno i promet i veze 7,6 posto (?!). Sektor bankarstva i financija ispao bi nenormalno značajan u dodanoj vrijednosti sa čak 28 posto, a znanost, zdravstvo, školstvo, javna uprava također sa čak 17,8 posto.
Odnosno ispalo bi da nam od 9,8 milijardi dodane vrijednosti bankarstvo stvara 2,75 milijardi, javne službe čak 1,75, građevinarstvo oko 1,1, industrija i trgovina svega nešto preko milijardu svaka, a truizam i promet i veze svega oko 750 milijuna svaki, a poljoprivreda i ribarstvo nešto ispod 650 milijuna.
Ovakova slika sigurno nije pohvalna, ma kako mogli sporiti koliko i nije točna.
Sumnje i utjehe
O ogradama spram ovih podataka možemo govoriti dvojako.
Prvi je aspekt tužniji od njih i kaže da smo u međuvremenu s krizom strašno pali pa su podaci i gori.
Drugi utješni aspekti za samo područje Zadra mogu proizlaziti iz niza metodoloških primjedbi. Zasigurno je uz sve korekcije (statističari kažu da su uračunavali i procjene sive ekonomije) da su ovi podaci ipak opterećeni domicilnostima niza tvrtki u čemu se bez obzira na korekcije veći njihov udjel pripisuje sredinama u kojima su registrirane. Na primjer, jasno je da Ina ima redovni promet najveći u Zagrebu, no ipak je pitanje koliko joj Jadran direktno i indirektno donosi i kroz sezonu i zbog sezone (punjenje goriva i u kontinentalnom dijelu zbog puta prema moru). To se generalno odnosi na trgovinu, ali i druge djelatnosti.
Turizam je računat na klasičnom računovodstvenom modelu – zbroju iskazanih prihoda tvrtki registriranih u turizmu što ne otkriva upravo značenje turizma za kraj. Nitko ni u snu ne bi se složio da je turizam i ugostiteljstvo ovdje skrivilo svega oko 7,5 posto BDV-a, kao što nam je jasno da bankarstvo u suprotnom smislu nije toliko značajno za BDP niti BDV područja.
Zadarska boljka i boljka hrvatske statistike je slabo obuhvaćanje obrta i njegovog priloga BDP-u odnosno BDV-u bez obzira na trud statističara. To se još izrazitije odnosi na čitav niz dopunskih djelatnosti poput iznajmljivanja soba, apartmana i slično.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
BIVŠA MINISTRICA
Vesna Pusić želi zajedničku vladu HDZ-a i SDP-a: Milanović bi nam to trebao omogućiti
KK Zadar
Premijer liga, doigravanje
Žilavim Dubravašima uzeta mjera za vodstvo u seriji
Ostali sportovi
BBK PAKOŠTANE
Na Praznik rada održan tradicionalni MTB Maraton Vransko jezero
Zadar
SPAS PLANETA
Učenici OŠ Smiljevac za Dan planeta Zemlje tražili rješenja za bolji život na Zemlji
Zadar
WINGS FOR LIFE
U nedjelju se zbog utrke mijenja mjesto ukrcaja putnika na liniji Zadar-Preko
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST