Pavuša Vežić: Na Trgu pet bunara trebalo bi sagraditi zgradu kao nekada

U organizaciji Udruge turističkih vodiča Donat – Zadar, prof. dr. sc. Pavuša Vežić održao je u četvrtak u Znanstvenoj knjižnici Zadar predavanje “Gradom od trga do trga”. Moderator je bio predsjednik UTVDZ Nenad Marčina, koji je kratko predstavio profesora, naglasivši kako je prekjčerašnje događanje, organizirano pod geslom – “Znanja nikad dosta”, 23. javna tribina/predavanje UTVDZ-a.
Profesor Vežić je govorio o nekoliko središnjih gradskih lokaliteta, koristeći stare i novije tlocrte i fotografije, “vodeći” okupljene na virtualan turistički obilazak Zadra. Predavanje je organizirano prije svega kako bi turistički vodiči dobili priliku saznati iscrpne informacije vezane za turistički najatraktivnije zadarske lokacije, njihov aktualni značaj u gradu te povjesni “background”. S obzirom na obim materije, Vežić je govorio u dva dijela (prvi dio je održan u Matici Zadrana), a u četvrtak održano predavanje “problematiziralo” je Narodni trg, Trg Petra Zoranića, Trg pet bunara, Poljanu Šime Budinića i brojne druge manje i veće gradske prostore.
Prezentirajući okupljenima povjesne promjene na spomenutim lokacijama Vežić je na neki način ispričao i povjesni razvoj Zadra, društveno – ekonomske prilike koje su egzistrirale tijekom vremena u gradu. Krenuvši od Narodnog trga profesor je naglasio kako isti svoj centralni svjetovni karakter dobiva u srednjem vijeku, kada se svjetovna vlast odvaja od crkvene.
– Imamo zanimljiv zapis iz 15. stoljeća, koji je zapisao jedan svećenik iz Milana koji je na putu u Svetu zemlju prolazio kroz Zadar. On je tada u svojim bilješkama naveo kako je bilo teško hodati po zadarskim kamenom popločanim ulicama, no ne i po trgu koji je bio prekriven opekom. Također imamo i podatak koliko je nekadašnji trg bio velik na osnovu jednog zapisa iz 14. stoljeća koji spominje brod privezan za Poluotok, točnu lokaciju njegovog priveza na osnovu koje možemo procijeniti veličinu trga. Postoje i zapisi i slike o promjenama koje su prolazile zgrade na trgu, ovisno o vlasti koja je tada bila aktualna i arhitektonskom stilu. Današnji izgled trg dobija 1936. kada se gradi nova zgrada općine, u stilu koji je tada bio moderan u Italiji, ideološki “obojana”, neprimjerenih proporcija i arhitektonske vizije, jedna ružna zgrada, koja je takva – neugledna i do dana današnjeg ostala, istakao je Vežić.
Zaustavivši se na još jednom gradskom prostoru koji obiluje proturiječnostima, današnjoj Poljani Šime Budinića, Vežić je naglasio kako su stabla koja su do najnovijeg preuređenja postojala na istoj, posađena krajem 19. stoljeća, te kao takva nikada nisu bila u duhu namjene prostora i urbanog konteksta.
– Karakteristika gradskih prostora nisu aleje, posebice palme. Usporedbe radi, vidite li stabla na Trgu bana Jelačića, na Stradunu, ispred zadarske katedrale. Ne, ne vidite, stablima jednostavno na takvim prostorima nije mjesto, posebice palmama. Ne samo da zaklanjaju pogled na zgrade, na starine koje ne dolaze do izražaja, već nemaju dodirnih točaka s urbanim indentitetom Poluotoka. Stoga, iako je najnovije arhitektonsko rješenje prostora naišlo na brojne kritike građana i dijela struke, podržavam rad svojih kolega, dodao je Vežić.
No, isto nije ponovio i za novi Trg Petra Zoranića, novo rješenje koje mu nije “leglo”, iako je rekao da je civilizirano, naglasivši odmah u početku da bi prije svega trebalo premjestiti Zoranićev kip na trg koji nosi njegovo ime.
Osvrćući se na Trg pet bunara, profesor je predložio ponovnu gradnju zgrade koja je svojedobno tamo postojala, ne bi li trg dobio na atmosferi, izgubio “prazninu” koja ga danas definira i koja je odbojna.
Krećući se od lokacije do lokacije, profesor je pričao i o zgradi suda, o altanama – krovnim terasama koje su nekada bile zaštitni znak grada, a danas su sve, osim jedne, uništene. Iscrpno obrađujući svaku lokaciju o kojoj je pričao, Vežić je izvrsno informirao okupljene o zadarskoj povjesti, približivši im i godine, i imena i sve ostale pojedinosti vezane za turistički najatraktivnije zadarske lokacije, kako neizostavnu građu svakog kvalitetnog turističkog vodiča. 
Nenad Marčina ističe kako će i nadalje organizirati slična predavanja te izdvaja i besplatan razgled stare gradske jezgre, dva, tri puta godišnje, koji njihova udruga provodi pod geslom – “Zadrani, turisti u svom gradu”. Idući razgled je uoči Međunarodnog dana turističkih vodiča.