Ledine postale ogledni povrtnjaci, voćnjaci i vinogradi

Zaštitna sredstva su poskupila sto posto, mineralna gnojiva tristo posto, isto tako i gorivo, a cijene povrća su uvijek iste. Čentrune mi sadimo još od iza Oluje i bio je onda kao i danas dvije kune. A onda je bila litra nafte tri kune, a sad je deset. Sto kilograma umjetnog gnojiva je bilo sto kuna, a sad je sedamsto. Znači troškovi su povećani sedamsto posto, a dobit je ista, kažu u OPG Bukvić, no isto žele nastaviti s razvojem ovog posla

U Briševu na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu  vlasnice Davorke  Bukvić već više od deset godina traje uspješna poljoprivredna proizvodnja voća i povrća, a zadnjih godina sve intenzivnije. Kulture koje prevladavaju su lubenice, dinje,  kapula, pomidor i kupus te  drugo sezonsko povrće, a podignuti su i šljivik od tisuću  stabala konzumne šljive kao i  vinograd sa sortama merlot,  cabernet i syrah, od crnih, a  debit i chardonay od bijelih.
Svi u polju
Vinograd je još mlad, ali kad  dođe na rod, što će biti za dvije  godine, Bukvići planiraju pokrenuti i proizvodnja vina koje  će puniti u boce. U procesu  obrade nalazi se od četiri do  sedam hektara zemljišta, a u  radu pomažu svi članovi obitelji koju uz Davorku čine suprug Marin i kćeri Antonija,  Marijana i Kristina.
– Ima i nešto praznih njiva  koje se pripremaju ili su pripremljene za sadnju. Sad se  priprema za lubenice i dinje,  oko petnaest tisuća sadnica  dinje i deset tisuća lubenica i  za njih će trebati još tri i pol  hektara koji zasad nisu pod  nasadom. Ali stalno se radi  negdje oko četiri hektara i to  uglavnom rade žena i djeca, a  pomognu nam i rođaci i susjedi koji nisu zaposleni pa pomognu tu, iako se velik dio  posla obavi i mehanizacijom.  Kapulu primjerice treba okopati, no to je samo par dana u  godini, a ovo drugo se sve radi  mehanizacijom. U vinogradu  će jedino rezidba i berba biti  ručno, a ovo drugo sve se radi  strojno: obradba tla, prskanje,  sve strojno, kazao nam je Marin Bukvić.
 Od maloprodaje nema  ništa
Nakon okončanja procesa  proizvodnje, dolazi pitanje  plasmana, odnosno prodaje  proizvoda. To nije lako jer nema nikakvih garancija i treba,  kako nam kažu Bukvići, ići na  ugovore. Nije ni to neko jamstvo što se tiče cijene, jer cijena će biti kakva bude, ali  dodaju da ako se ide na postizanje dobre kvalitete, tad se  može postići i bolja cijena, dok  vlastita maloprodaja nije isplativa.
– Od maloprodaje se nema  ništa, tu se čovjek izgubi na  kraju. Ako se ide na maloprodaju, to se može odraditi u  jednom vrtlu površine tisuću  kvadrata, ali to se ne isplati,  kažu u OPG-u Davorke Bukvić koja je i sama neko vrijeme  radila i prodavala na štandu na  tržnici, ali nisu bili zadovoljni  rezultatima. Prema njihovu  mišljenju, štandovi s voćem i  povrćem mogu se isplatiti jedino preko ljeta i to ako su  smješteni u turističkim naseljima. Osim toga u maloprodaji  na štandovima velik dio robe  propadne i pokvari se.
Na veliko je puno manja  cijena, duplo manja, ali ako se  ide na veliko, opet nešto nađeš  za sebe, ističu Davorka i Marin Bukvić, od kojih smo saznali i neke otkupne cijene koje  su trenutačno aktualne:
– Sad je, primjerice, za kapulu otkupna cijena sedam  kuna. Za salatu je kunu i četrdeset lipa po komadu, s time  da komad mora imati najmanje trideset dekagrama. Kelj  se kreće negdje oko tri kune,  ali to je ovaj zimski kelj. Još se  beru zimski kelj i kupus, još  koji dan, to se sad čiste njive,  jer oni su sad gotovi, čim temperature krenu gore, počne  cvjetati. A mladi bude svake  godine oko četiri do pet kuna  po kilogramu, a koliko će biti  ove ćemo vidjeti uskoro.
Voće, odnosno šljive, plasiraju uglavnom na veletržnici,  a kako zasad još nisu imali  veće količine, nego do vagona,  nisu išli s ponudama prema  velikim trgovačkim centrima  za koje treba imati veće količine.
 Voćnjak je dugoročna  investicija
Na ovom obiteljskom gospodarstvu u Briševu su nam  također kazali da s financiranjem ove djelatnosti nije lako, osobito otkad nema kapitalnih ulaganja. Uložiti u  voćnjak, na primjer, često  znači da će se do početka povrata sredstava morati čekati i  do četiri godine, a ako se ulažu  vlastita sredstva, kroz taj se  period osjeća manjak obrtnih  sredstava, a potrebe su stalne.
– Treba se zalijevati, treba  prskati, a sve to treba kupiti.  Nitko ne će dati na dug otrove  ili gorivo, traži se plaćanje odmah. Ima problema i treba se  znati provući kroz, kako se  kaže, iglene uši. Svake godine  mi smo zaradu ulagali u drugu  godinu, opet u proiozvodnju i  jedino tako se može. Ako se  potroši ta zarada, recimo, nekih pedeset tisuća kuna, iduće  godine se nema što tražiti. Jer  sve je skupo. Zaštitna sredstva  su poskupila sto posto, mineralna gnojiva tristo posto,  isto tako i gorivo, a cijene  povrća su uvijek iste. Čentrune mi sadimo još od iza Oluje i  bio je onda kao i danas dvije  kune. A onda je bila litra nafte  tri kune, a sad je deset.
Kod kuće duplo više
Sto kilograma umjetnog  gnojiva je bilo sto kuna, a sad  je sedamsto. Znači troškovi su  povećani sedamsto posto, a  dobit je ista, kažu u OPG Bukvić, no isto žele nastaviti s  razvojem ovog posla.
– Supruga je prije radila u  privatnoj firmi, a od te plaće se  nije moglo živjeti. I onda smo  shvatili da za to vrijeme koje  radi u firmi, za tih 60-70 kuna  dnevnicu da može kod kuće  zaraditi bar duplo više. I k  tome je doma s djecom i može  srediti kućanske poslove. Tako  se ona posvetila tome dok nam  djeca ne stanu na noge, a kad  djeca krenu svojim putem, onda ćemo mi polako, koliko  bude trebalo za nas dvoje, kazao nam je Marin Bukvić.

Briševo je nekad bilo više obrađeno

Marin Bukvić kazao nam je da, prema njegovu mišljenju, poljoprivredni kapaciteti u Briševu nisu još ni izdaleka dovoljno iskorišteni:
– Još ima dosta neobrađenog zemljišta. Prije je Briševo bilo više  obrađeno i tad su se držale krave i ovce i nije ih se imalo gdje napasati,  jer se sve oralo. Samo po marginama i međama su se vodile krave i  napasale. A sad ima pustih ledina, a nema blaga. Kao da ljudi bježe od  rada, htjelo bi se malo raditi, a dobro živjeti, a to je teško moguće.

Tomislav Demo, povjerenik Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku županiju

Mraz i suša istodobno!
Kakva je trenutačna situacija u proizvodnji mladog sezonskog povrća,  upitali smo i povjerenika Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku  županiju, Tomislava Demu koji ističe:
– Vremenske prilike nisu pogodne, bilo je i mraza, bilo je i štete na  krumpiru i na voćkama i na povrću koje je upravo izniklo. Isto tako, javlja  se već i problem sa sušom i već je potrebno upotrebljavati sustave  natapanja, iako je to možda malo čudna situacija da vani mrzne, a treba  navodnjavati, ali tako je.