Radost žrtve

U Galeriji ‘Kapetanova kula’ zadarskoga HDLU u ponedjeljak je otvorena izložba Ane Krželj naslovljena “Radost žrtve”. Riječ je o njenoj prvoj izložbi nakon deset godina. Pozdravnu riječ uputio je Kosta Kostov, najavivši kako je ovo prva u nizu od sedam izložbi, koliko nas očekuje u ovoj sezoni u izložbenom prostoru Kapetanove kule. Više o samoj izložbi kazao je Jakša Fiamengo.
– Ako je stari naš Mediteran bitno obilježen temom pasije, prolivanja nevine krvi i spasiteljske, izbaviteljske misije Bogočovjeka, onda su slike Ane Krželj, koje ovdje predstaljamo, još jedan pokušaj da se odgovori na pitanje koliko su biblijski motivi iscrpljeni, a koliko mogu biti novi i svježi u ovom našem turbulentnom vremenu, u modernijem slikarskom tretmanu, barem onom tehničkom, istaknuo je Fiamengo. Napomenuo je kako je na slikama Ane Krželj riječ o ‘enkaustici’, tehnici koja je bila poznata i prije nego smo zakoračili u naš vijek, dapače još u Starom vijeku, kad je trebalo brzo reagirati da bi se ostavio željeni trag vizije na papiru, tj. da bi se na papir nanio vrući sloj boje, pomiješan s ugrijanim i rastopljenim voskom, koji samo u tom vrućem stanju funkcionira budući da kad se ohladi od slike neće biti ništa.
– Ovo dakle nije slikanje kistom već doslovno vrućom peglom pri čemu slikar unaprijed dobro zna što treba naslikati i to mora učiniti i što prije, u samo dva-tri poteza, a to onda, pomislit ćete, limitira vrijeme stvaranja slike i dovodi u opasnost da važniji bude tehnološki proces i, uvjetno rečeno, zanatstvo, što uvijek i nije lako izbjeći, nego li iskreni spontani kreativni čin, kazao je Fiamengo. Istaknuo je kako je Ana Krželj stoga hrabro pristupila svojoj meptriji i izložbi od dvadesetak slika dala oksimoronski naziv “Radost žrtve”, što upućuje na kontrastno suprotstavljanje dva životna iskustva, ali i na prožimanje dobra i zla, te na smisao patnje kao životnog očišćenja do katarze Golgote i križa i slave Uskrsnuća, a motivi poput ‘Maslinske gore’, ‘Ecce homo’, ‘Pieta’, ‘Stremeći Ocu’ samo produbljuju autoričino inzistiranje na biblijskim temama, u ovom slučaju na zahvalnim motivima Kristove muke kao paradigme života s cijelim nizom sublimiranih simboličkih asocijacija, katkad eksplicitno, rečenično iskazano poput ‘U svjetlu gdje križ i žrtva imaju smisao’, ‘U potrazi za uporištem’, nadalje ‘Od žrtve preko učenika do mučenika’, itd.
– Sve u svemu, na temeljima duhovnosti, na motivima ‘Slavnog otajstva’ i ‘Svetosti izvanvremenskoga’, autorica treperi između ljudske naravi i božanske nadnaravi, pigmentirajući čovjekovo i Božje u jednome, u ‘Slavnom otajstvu’, u ‘Radosti rađanja dobra’ i drugim motivima s vidljivim nastojanjem da u beznađu prepozna nadu, u krucifiaciji temu rezurekcije. Ogoljevši zahvalne prizore iskupiteljske Isusove muke slikarica motive rješava u brzim potezima, koji motivu daju dodatnu dramatičnost. Poigravanje svjetlih i tamnih tonova u plastičnoj tehnici, koja slikama daje svježinu, nanošenjem svijetlih i tamnih ploha i kontura autorica – obzirom i na tehniku slikanja – gotovo da krokijima na rubu apstrakcije, ali održavajući motiv na okupu, u detalju vidi cjelinu patnje i iskupljenja, tame i svjetla, beznađa i nade, a protiv svih alijenacija i frustracija, bez naglašenih poruka, ali bitnog opredjeljenja u slavu čovjeka i Boga u njemu, odnosno Boga i čovjeka u veličini malenog iznoseći plastično portret patnje i uzvišenost žrtve za dobro, ova izložba Ane Krželj još jedan je razgovor Boga s Čovjekom u simboličnim cjelinama koje motivima daju univerzalni karakter što je obzirom da je umjetnost govor drugoga moguće postići predanim pristupom slikarstvu u koejm autorica dajući slikama stanovitu dozu starinske patine zna vladati linijom i komponirati boje u slojevita raspoloženja, kazao je Jakša Fiamengo.
Autorica se zahvalila okupljenima na dolasku na otvorenje, posebno svojim kolegicama iz splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje. Istaknula je kako još uvijek traži svoj smisao, a u duši je primarno slikarica.
– U tom davanju vidim jedini smisao, kad se žrtvujemo jedni za druge, kazala je Krželj.
Ana Krželj članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU) Split i Matice Hrvatske. U Agenciji za odgoj i obrazovanje – Podružnici Split radi kao viša savjetnica za stručne suradnike školske knjižničare. Sudinica je niza kulturnih događanja i članica organizacijskog odbora splitskog festivala pričanja priča ‘Pričigin’. Ovo joj je šesta samostalna, a sudjelovala je i na četiri skupne izložbe.
Izložba ostaje otvorena do 24. lipnja.