Želimo preuzeti liniju prema otoku Rabu

Imamo kapacitet, ljude, znanje. Prema tome dat ćemo maksimum na najboljim linijama, a prema mom mišljenju, je Jablanac – Mišnjak najbolja linija na Jadranu, jer je relativno kratka, a ima veliki promet. Cijenim kolege iz Rapske plovidbe, ali to je tržišna utakmica i tu neće biti popusta
Manje subvencije u državnom budžetu, niz havarija od kojih je najteža nasukavanje “Marka Pola”, provođenje nepopularnih mjera kao što je povećanje cijena karata i reduciranje broja vožnji, samo su neki od događaja, koji su zadesili Jadroliniju u posljednjih godinu dana. Da je godina bila turbulentna priznaje i predsjednik Uprave Jadrolinije, Slavko Lončar, naglašavajući pritom da su troškovi svih nesreća brodova pokriveni osiguranjem, pored čega je još važnije da nitko u njima nije ozlijeđen. Dodaje da su svi havarirani brodovi popravljeni i stavljeni u funkciju, da je flota remontirana i spremna za sezonu.
– Subvencije su u posljednje dvije godine smanjene za gotovo 100 milijuna kuna, a promet je već i prošle sezone značajno podbacio. Nažalost, u prvih pet mjeseci ove godine promet je manji oko pet posto u odnosu na prošlu godinu kada je, također, pao za 10-ak posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
To je generalno vrlo loša najava za sezonu?
– Taj podbačaj jest važan, ali ne bi trebao biti presudan. Vjerujem da ćemo na kraju ostvariti prošlogodišnje rezultate i prevesti 9,5 milijuna putnika i 2,5 milijuna vozila.
Minorna poskupljenja
U predsezoni je bilo i smanjivanja broja putovanja po linijama i dosta negodovanja zbog toga, pogotovo na otocima?
– Morali smo smanjivati troškove i svjesno smo zato išli na redukciju broja plovidbi gdje je to opravdano, kao i na korekciju dijela cijena. Neke su cijene daleko od realnog. Primjerice, za otočane na liniji Biograd-Tkon palubna karta koštala je 4,5 kuna, a kava na istom brodu koju prodaje privatnik košta 10 kuna, koliko i sat vremena parkiranja ili tramvajska karta u Zagrebu. Mi smo povećali cijenu sa 4,5 na 6 kuna, što je veliki postotak, ali je zapravo minorno poskupljenje. Godinama nismo povećavali cijene otočanima, a u prosjeku su cijene povećane oko 3 posto. Tako smo uz redukcije na dužobalnim i međunarodnim linijama u prvom kvartalu uštedjeli 1,8 milijuna litara nafte te ujedno amortizirali rast cijena nafte u tom razdoblju. Unatoč redukcijama, mi ćemo od 1. lipnja do 1. listopada voziti i više nego lani, jer smo preuzeli noćnu liniju s Mediteranskom plovidbom te liniju Drivenik-Korčula.
Stižu brojne žalbe upravo s otoka zbog rezanja linija, pogotovo međudržavnih zbog čega je i slabiji posjet u predsezoni.
– Kad nekome nešto uzmeš, a on to smatra stečenim pravom, onda se ljudi bune. Ako se uzme u obzir recesija u svijetu i Hrvatskoj ljudi bi morali imati više razumijevanja, tim više što smo relativno mala zemlja u kojoj je trajektni promet ipak na europskoj razini. Pritom, kada usporedite Italiju i Hrvatsku vidite da su Talijani triput skuplji. Dakle, moramo biti racionalniji, a tu realnost bi trebali shvatiti i gradonačelnici na otocima.
Najavljivalo se i puno veće povećanje cijene karata za katamarane. Hoće li se to ipak provesti?
– Te cijene jesu vrlo popularne i niske, ali drastičnim povećanjem malo bi se dobilo u kontekstu uštede na subvencijama. Bilo bi nezadovoljnih, pa to zasad nije uvedeno, iako se o tome intenzivno razmišlja.
Vinjete za otočane
Vjerojatno je opcija snažnije diferenciranje cijena za ljude s prebivalištem na otocima i sve ostale?
– Mislim da bi taj problem prije svega trebalo rješavati uvođenjem kartica i vinjeta. Skloni smo diferencirati cijene za katamarane za otočane, ali kroz vinjete. I svi ostali koji imaju povlastice trebaju imati kartice i vinjete, prije svega da bismo spriječili zloporabu te unaprijedili sustav prodaje karata. Događa se da neki preprodaju besplatne karte. Imamo oko 1,1 milijuna putnika godišnje s besplatnim kartama i pomalo je nevjerojatno da najveći broj tih putnika nisu đaci i studenti, već osobe starije od 65 godina. Tu vjerojatno ima zloporaba. Također, mislim da nema razloga da netko tko ljeti petkom ili subotom ide na Zrće plaća kartu 40 kuna, kao i otočani, koje bi trebalo zaštititi vinjetama na način da im se ostavi dovoljno mjesta u katamaranima, što je nerijetko problem.
Koliko iznosi na godišnjoj razini državna subvencija za trajektni promet?
– Nama je za trajektni obalni promet ostalo oko 188 milijuna kuna, što je nedostatno i taj problem će se morati razriješiti do kraja sezone.
Kako će se problem riješiti?
– Samo su tri moguća načina. Dalje reducirati red plovidbe, povećati cijene nakon završetka sezone ili odobriti dodatna sredstva za subvencije. Nije isključena kombinacija sve tri varijante. Problem je što je cijena nafte porasla 17 posto u prvom kvartalu. Sad se cijena nafte stabilizirala, ali je narastao dolar. Ta kretanja utječu na naše poslovanje i zato su neka dugoročnija predviđanja nezahvalna. Sve to može i pogoršati situaciju.
Zadržati ljude
Hoćete li smanjivati broj zaposlenih?
– Danas imamo 1.708 zaposlenih od kojih je 500 zaposleno na određeno vrijeme. Nažalost, zbog restrikcija za oko 50 pomoraca nismo produžili ugovor na određeno vrijeme. To je postala realnost i zbog obnove flote, gdje na novim i većim brodovima ukupno radi manji broj ljudi nego ranije. Svejedno nastojimo zadržati ljude, pogotovo one s dužim radnim stažom u kompaniji, naravno ovisno i o tome kako su pojedinci ocijenjeni od svojih neposredno nadređenih. Prije sezone, u travnju smo primili 30, a u svibnju 119 ljudi.
Ostajete pri stavu da ćete se prijaviti na natječaje za sve linije, uključujući i Jablanac-Mišnjak koju drži Rapska plovidba?
– Tu neće biti dogovora i mi ćemo ići na sve. Imamo kapacitet, ljude, znanje. Ako bismo i izgubili neku liniju voljeli bismo da to bude linija pod subvencijom, a ne komercijalna linija. Prema tome dat ćemo maksimum na najboljim linijama, a prema mom mišljenju, je Jablanac – Mišnjak najbolja linija na Jadranu, jer je relativno kratka, a ima veliki promet. Cijenim kolege iz Rapske plovidbe, ali to je tržišna utakmica i tu neće biti popusta. No, možda i Rapska plovidba može dobiti neku drugu liniju. Sve je moguće.
Hoće li ovo biti posljednja sezona u kojoj će se voziti po starom sustavu, jer će idućeg ljeta linije biti pod koncesijom?
– Koliko znam na tom poslu se intenzivno radi. U početku se mislilo da će to biti puno jednostavnije. No, i u Europi se pokazalo da je sustav koncesioniranja linija vrlo složen, kao i da je svugdje doveo do povećanja subvencija. Neki su brzopleto proveli privatizaciju brodarskih kuća, kao Španjolska i dijelom Italija, pa su onda ponovno otkupili te tvrtke u državno vlasništvo. To je kompleksna tematika. Vjerujem da bi se koncesije mogle uvesti do idućeg ljeta. To bih jako volio, jer će onda ugovor biti temelj da se za svaku liniju u proračunu unaprijed izdvoje sredstva za subvenciju.

Za obnovu flote 112 milijuna eura

– Na početku obnove flote imali smo 58 brodova kapaciteta 3.400 vozila i 25.000 putnika. Danas u floti imamo 51 brod ukupnog kapaciteta 4.000 vozila i 28.000 putnika. Dakle, smanjili smo broj brodova i povećali kapacitet. U posljednjih šest godina nabavili smo 12 trajekata, od čega osam novogradnji, ukupnog kapaciteta 1.990 vozila i 9.000 putnika. Ti brodovi sada su prosječno stari oko šest godina. Istovremeno smo rashodovali 12 brodova prosječno starih 45 godina, kapaciteta 40 auta i 400 putnika u prosjeku. Sve to radili smo pripremajući se za vrijeme kada će troškovi rasti, subvencije se smanjivati, a konkurencija povećavati. U program obnove flote ukupno je uloženo 112 milijuna eura.