Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Zvjezdana zabava na Kamenjaku

15.08.2011. 22:00
Zvjezdana zabava na Kamenjaku


Zbog punog Mjeseca, koji je ove godine ometao sve motritelje meteora, nije bilo moguće vidjeti neku spektakularnu kišu Perzeida


Svake godine sredinom  kolovoza noćno nebo oživi  na poseban način: stižu Perzeidi. Što zapravo jesu ta  kratka svjetla na nebu koja  kad vidimo valja brzo nešto  zaželjeti?
– Perzeidi su godišnja kiša  meteora koja se javlja između početka sedmog i polovice osmog mjeseca s maksimumom aktivnosti 11. ili  12.kolovoza. Jedan od ta dva  dana Zemlja nas na svojoj  putanji provede kroz najgušći dio Perzeidskog potoka. On potječe od kometa  109P/Swift-Tuttle koji kruži  oko Sunca u eliptičnoj orbiti  s periodom od oko 130 godina. Svaki put kada se približi Suncu komet za sobom  ostavlja potok svojih ostataka – kamenčića i čestica  prašine koji nastavljaju put  istom orbitom kao i komet.  Kada naš planet u svojoj orbiti presjeca taj potok, na  ekliptičkoj duljini od 140°  stupnjeva, na Zemlji vidimo  kako te čestice izgaraju u  gornjim slojevima atmosfere.  Vidimo meteorsku kišu Perzeida.
Perzeidi su, uz Geminide,  meteorska kiša koja najviše  može varirati iz godine u godinu. Ove godine uvjeti za  promatranje nisu bili idealni,  s obzirom da je vrhunac  njihovog pojavljivanja bio u  dane punoga Mjeseca koji  svojom svjetlošću nadjača  druge nebeske pojave.
 Perzeide se i ove godine  motrilo u mnogim zemljama  svijeta, kao i širom Hrvatske,  baš kao i u Zadarskoj županiji. Kod nas je motrenje organiziralo Astronomsko astronautičko društvo Zadar, a  zahvaljujući razumijevanju  Parka prirode Vransko jezero, događaj se odigrao na  odličnoj lokaciji, vidikovcu  Kamenjak iznad Banjevaca.  Već sam put do  tamo u smiraj  dana, 12. kolovoza koji je  ujedno i prastari blagdan  Lamasa, vrijedio je truda.  Dok je zapad  blistao u svim  bojama zalaska Sunca, s istoka se uzdizao skoro sasvim puni Mjesec. Pogled  prema jugu otkriva razasutu  nisku Kornatskog otočja s  Murterom, Vrgadom i Pašmanom kao  predstražom. Na sjeveru se  steru Ravni kotari, a odmah  ispod nas ljeskaju se vode  Vranskog jezera, koje od mora dijeli tek uska traka zemlje: Modrave, kud prolazi  granica Zadarske i Šibensko-kninske županije.
Noć je pala i postavlja se  teleskop; Star party može  početi. Mjesecu unatoč, na  nebesima se mogu uočiti  sjajnije zvijezde: Antares,  Vega, Arcturus, Sirius, Sjevernjača, a naziru se i  Vlašići. Teleskop kojim rukovodi Joško Šugar, okrenut  je najprije prema Mjesecu u  čije se ljepote uvjeravaju posjetitelji koji pristižu. Pažljiv  pogled kroz teleskop otkriva  da je Zemljin satelit uistinu  prošaran srebrno blijedim tonovima kako su nam zabilježili još stari narodi. Nakon  Mjeseca promatra se Jupiter  koji se pokazuje u svoj svojoj  raskoši i velikodušnosti zajedno s nekoliko satelita.  Noć na Kamenjaku traje i  bliži se čas za učestaliju pojavu Perzeida. Već oko ponoći primjećuje se poneki na  sjeveroistočnom dijelu nebosklona. No klimatske prilike  na Kamenjaku malo su drugačije nego dolje u nizini i  treba se dobro obući. Pogotovo ako se zna da se Perzeide prema astronomskom  pravilu motri iz ležećeg položaja čime se dobiva najbolji  pregled i ustanovljava frenkvencija pojavljivanja. Kako  je sve prošlo, kazao nam je  tajnik Astronomskog astronautičkog društva Zadar, Ivo  Dijan:
– Zbog punog Mjeseca, koji je ove godine ometao sve  motritelje meteora, nije bilo  moguće vidjeti neku spektakularnu kišu Perzeida. Ova  nam je noć tako došla kao  dobra prigoda za uvježbavanje motritelja, budući da smo  zadnji put sekciju za motritelje imali krajem osamdesetih. Ovom lokacijom smo  jako zadovoljni i nadamo se  da ćemo i dalje surađivati s  Parkom prirode Vransko jezero, jer uz zajedničku suradnju bismo mogli napraviti  dosta toga za očuvanje prirode i samog načina  življenja, ističe Dijan.
Iz Astronomskog astronautičkog društva Zadar posebno su se zahvalili sponzorima “Knežević&co” i pekarnici “Foša”, kao i ravnatelju Parka prirode Ivi Prtenjači.