Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Patnja kao sastavni dio ljudskog života

15.09.2010. 22:00
Patnja kao sastavni dio ljudskog života


Sveti Bernardo iz 11. i 12. stoljeća govori o Mariji, Majci, mučenici, a osobito se pobožnost prema Gospi Žalosnoj razvila u masama u 14. stoljeću, od 1347. do 1352. godine kad je vladala kuga u Europi koja je ponijela 25 milijuna života. Za cijelu Crkvu je blagdan propisao papa Pio VII. 1814. godine. Od tada svi slavimo ovaj blagdan, kazao je fra Antun Badurina tijekom svete mise na blagdan Gospe Žalosne koji se svečano slavi u crkvi Sv. Marije u Zadru.
– U poslanici Hebrejima Isus se opisuje kao onaj koji je u suzama, velikim vapajima i patnjama proživio svoj ljudski život. Mi smo naučili gledati Isusa kao uskrslog i Mariju kao uznesenu, ali oni su bili i prvorazredni patnici i mučenici. Prolazili su iz dana u dan svoje križeve i upravo kad se s tog stajališta gleda Marijin život, onda se vidi da je to bio patnički život. Onih sedam mačeva zapravo je sedam postaja njezinog života od rane mladosti kad je tek Dijete bilo rođeno pa je odrastalo, pa se izgubilo, zatim slijedi otajstvo trpljenja, rekao je predvoditelj euharistije. Fra Antun je u svojoj propovijedi posebno govorio o smislu patnje i križa u čovjekovom životu.
– Krist je svojim patnjama i trpljenjem spasio svijet. Samo se kroz prihvaćenu patnju po Božjoj volji može spašavati svijet. Preostaje nam samo kakav ćemo stav zauzeti prema patnji i boli. Jedan francuski mislilac je rekao da niti najbolja objašnjenja ne mogu otkloniti sablazan boli i patnje. Ljudi bi željeli da nema patnje, neki je negiraju kao da je nema, drugi bježe od nje, bježe na primjer iz jednog zvanja u drugo, iz jednog braka u drugi, pa od jedne patnje dožive drugu patnju. Neki se brane od patnje tako da je žele zamijeniti uživanjem. To je zapravo bijeg od patnje, “zamagljeni” život, rekao je propovjednik te izdvojio poruke patnje kao sastavnog dijela ljudskog života.
– Patnja je po Božjem promislu put koji očovječuje čovjeka, čini ga boljim i dubljim, a on onda stvara bolji svijet. Po prihvaćanju patnje pribavlja mir. Pozvani smo prihvatiti svoju patnju. Sve što je dobro i najbolje u prošlom stoljeću izašlo je iz patnje. Bol i patnja žive u ljudskom srcu i daju mu postojanost. To znači da patnja čini ljudsko srce. Čovjek po njoj suosjeća, tolerantan je, razumije bolje druge. Patnja pobjeđuje. Mi vjerujemo onima koji su prošli kroz patnju, to se na njima vidi, naveo je fra Antun Badurina upitavši: “Kako se nositi s patnjom?”
– Patnja je oduvijek prisutna ljudska tema. Čovjek ne može pobjeći od patnje, uzalud mu je bježati. Marija nas uči da je potrebno prihvatiti patnju, gledajući je kao Božju volju i vjerujući da ta patnja ima smisla za nas i naše bližnje, kao što se vidi iz mnogih životnih primjera, poručio je fra Antun potaknuvši na naljedovanje primjera Djevice Marije koja se istaknula u hrabrom nošenju križa, patnje i boli s vjerom u Boga.
– Marija je iz dan u dan uzimala svoj križ te tako bila prava Isusova učenica. Oni koji žele ići za Isusom su oni koji svakodnevno uzimaju svoj križ i nose ga za njim. Neka nam blagdan Gospe Žalosne pomogne da se pomirimo s patnjom, ne samo kao nečim tegobnim i nesnosnim, nego kao putem koji nas vodi u ovoj suznoj dolini dok ne dođemo do konačne sreće, zaključio je fra Antun Badurina, svećenik iz samostana Sv. Mihovila u Zadru.