Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Sabor glagoljaša po prvi puta privukao i znanstvenike iz Rusije

15.09.2016. 22:00
Sabor glagoljaša po prvi puta privukao i znanstvenike iz Rusije


Dojmljivom svečanošću u dvorištu crkve sv. Mihovila u Sv. Filip i Jakovu u srijedu navečer je otvoreno sedmo po redu izdanje Sabora glagoljaša “Slovo rogovsko 2016.”, koji se od 14. do 18. rujna održava u više mjesta Zadarske županije: Sv. Filipu i Jakovu, Zadru, Biogradu, Bibinju i Tkonu na otoku Pašmanu.
Nakon fascinantnog programa, kojeg je već tradicionalno vodila Ana Marušić, novinarka Radio Zadra, u obližnjem Pogonu kulture otvorena je izložba “Kameni glagoljaški spomenici sa zadarskog područja” autora Mate Bobanovića iz Polače, profesora povijesti i geografije.
– Ponosni smo što smo centar glagoljaštva. U Sv. Filipu i Jakovu imamo i Festival glagoljice te Sabor malih glagoljaša, a zahvaljujući njima glagoljica se pronosi dalje u svijet. Zadovoljstvo nam je što možemo biti suorganizatori i pokrovitelji ovakve manifestacije uz Zadarsku županiju, Općinu Sv. Filip i Jakov, Grad Zadar i Iliriju d.d. Biograd, kazala je Klara Eškinja Glavan, direktorica općinske Turističke zajednice, pozdravivši pritom okupljene uzvanike.
Ovogodišnji Sabor se održava uz dosada najveći broj sudionika, uz naznaku da je dobio i međunarodni značaj, jer su ove godine posebni gosti i sudionici iz Rusije: Vjenčeslav Viktorovič Kozak, suradnik Ruske akademske znanosti, Aleksandar Aleksandrović Novik, voditelj Europskog odsjeka Muzeja antropologije i etnologije, te hibilitirarni doktor filozofije Andrej Nikolajevič Soboljev, redovni profesor Državnog sveučilišta u Sankt Peterburgu.
– Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća, koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća, kazala je glavna pokretačica i “motor” manifestacije Danijela Deković, predsjednica Udruge glagoljaša Zadar i voditeljica Male škole glagoljice, koju je osnovala zajedno sa sada preminulim Darkom Dekovićem. Koliko je glagoljica važna za Sv. Filip i Jakov svjedoče povijesne činjenice o nastanku mjesta, koje je začeto uz Rogovsku opatiju, posjed koji je kralj Petar Krešimir IV. darovao benediktincima u 11. stoljeću, ističe Deković.
Glagoljaši su dali snažan doprinos duhovnom i kulturnom razvitku Hrvata. Njome su se pisali staroslavenski tekstovi hrvatske redakcije, osobito crkvene bogoslužne knjige, i hrvatski tekstovi najrazličitijih namjena.
Na početku programa članovi ovdašnjeg amaterskog kazališta “Kuntrata”: Helena Mikas, Ana Barbaroša i Đina Brzić te gost Zvonimir Sutlović, čakavski pjesnik s Iža, a u režiji Mirka Đinđića, izveli su jedinstveni scenski prikaz koje je nazočne kod crkve sv. Mihovila vratio u prošlost, u vrijeme glagoljice.