Ono čega se mi sramimo kod kuće vani se traži

Za razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj treba uspostaviti bolju koordinaciju između nadležnih institucija, osobito ministarstva turizma, kulture i poljoprivrede, koristiti napredne tehnologije i izvući više novčanih sredstava iz predpristupnih fondova EU, glavni su zaključci foruma o ruralnom turizmu koji je održan jučer trećeg dana međunarodnog sajam proizvoda i usluga ruralnih područja “Eko-etno Hrvatska”.
– Treba postići kompromis između očuvanja vrijednosti i njihove upotrebe u moderno doba. Studente Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru učimo kako da etnološka i antropološka znanja primjene u praksi i pritom im pokazujemo praktične primjere, osobito one s područja općine Starigrad, rekla je zamjenica pročelnice Odjela za etnologiju i antropologiju Olga Supek.
Općenito se smatra kako su osnovni uvjeti za razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj ispunjeni pri čemu se prvenstveno misli na razvijenost poljoprivrede i na to da su identificirani osnovne atrakcije. Odgovor kako razvijati seoski turizma može se pronaći i u susjednoj Sloveniji. Prezentaciji o njihovom ruralnom turizmu održao je Igor Hrovatić iz Šumsko – poljoprivredne komore Slovenije:
– Treba prebroditi neke barijere. Ono čega se mi sramimo kod kuće vani se traži. Mi smo u Sloveniji u posljednjih sedam, osam godina udvostručili broj gospodarstava koji se bave ruralnim turizmom i sada ih imamo 774. Naš nacionalni interes je da imamo takva domaćinstva upravo na područjima koja nečim drugim nisu konkurentna.
Horvatić je dodao kako njihovi savjetnici iz fondova EU izvuku na godišnjoj razini oko 300 milijuna eura, u prosjek svaki savjetnik jedan milijun. Njihova savjetodavna služba podijeljena je na operativce koji skupljaju informacije na terenu i eksperte koji ih obrađuju, izrađuju strategiju i ekonomske planove i projekte poljoprivrednicima.