Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Zadar je grad bogate lingvističke i pisane baštine

15.11.2010. 23:00
Zadar je grad bogate lingvističke i pisane baštine


Na otkrivanju, bilježenju i očuvanju te baštine radi se na Sveučilištu u sklopu nekoliko projekata. Ipak važno je naglasiti da se pitanjima naše baštine, u doba digitalnih medija i tehnologija, trebaju pozabaviti i drugi dionici javnog, društveno-političkog i kulturnog sektora. Ako pogledate stanje u nekim našim ustanovama koje čuvaju baštinu uvidjet ćete da ono zahtijeva pažljivo strateško planiranje, ulaganje sredstava i edukaciju mladih za rad s baštinom
Jedinstven položaj, stručni kadar i povezanost Sveučilišta s brojnim instituacijama u Zadru i izvan njega dovode u Zadar sve veći broj stručnjaka iz različitih područja. Takva sve češća praksa pomalo pretvara Zadar u važno konferencijsko središte znanosti. Posljednja održana konferencija na zadarskom Sveučilištu bila je TEI (Text Encoding Initiative) koneferencija održana u organizaciji Odjela za knjižničarstvo i Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru te Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba.
Text Encoding Initiative (TEI) je međunarodna organizacija koja okuplja akademske ustanove i projekte iz različitih znanstvenih područja zainteresirane za predstavljanje književnih i lingvističkih tekstova u digitalnom obliku. Tijekom posljednjeg desetljeća nametnuo se kao međunarodni i interdisciplinarni standard za predstavljanje različitih tekstualnih materijala u svrhu istraživanja i učenja u mrežnom okruženju. Koriste ga brojne knjižnice, muzeji, nakladnici te pojedinačni istraživači. Konferencija u Zadru trajala je od 8. do 14. studenoga, a tijekom tog vremena održana su brojna predavanja i nekoliko zanimljivih radionica. O ciljevima, uspješnosti i rezultatima konferencije razgovarali smo s organizatorima s Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru dr. sc. Franjom Peharom te prof. dr.sc. Tatjanom Aparac-Jelušić.
Stotinjak sudionika
Kako biste ocijenili uspješnost TEI konferencije u Zadru? Koliko sudionika je bilo i koje su sve zemlje sudjelovale?
– Na konferenciji se okupilo stotinjak međunarodno priznatih stručnjaka iz gotovo svih znanstvenih područja. Uz značajan broj sudionika iz SAD-a i Kanade, u visokom postotku bili su zastupljeni stručnjaci iz Zapadne i Jugoistočne Europe. Cilj ovogodišnjeg skupa kao i naš cilj bio je unaprijediti svijest o potrebi aktivnijeg korištenja TEI standarda u opisu digitalnih tekstova i jezičnih izvora dostupnih putem mreže. U sklopu konferencije imali smo i nekoliko radionica. Najposjećenija je bila radionica o razvoju i korištenju XML alata u označavanju i strukturiranju dokumenata koju je vodio Michael Sperberg-McQueen, međunarodno priznati stručnjak za upravljanje informacijama koji već duže od jednog desetljeća radi za World Wide Web Consortium (W3C). Osim ove, organizirane su još neke radionice na kojima su se sudionici mogli upoznati s ODD-om (One Document Does it all) kao standardnim XML rječnikom za dokumentiranje različitih shema opisa sadržaja u odnosu na specifične potrebe korisničke zajednice, te o primjeni TEI označiteljskog jezika u transkripciji govornog jezika. Konferencijski dio skupa trajao je od 11. do 14. studenog te je na njemu predstavljeno tridesetak radova autora koji u svom radu koriste TEI kao standard za predstavljanje različitih tekstualnih materijala u mrežnom okruženju. Dojmovi sudionika konferencije u Zadru bili su gotovo jedinstveni. Sudionici nisu skrivali svoje oduševljenje gradom i Sveučilištem. Zahvaljujući jedinstvenoj lokaciji Sveučilišta i dobroj organizaciji možemo reći da smo uspješno pridonijeli predstavljanju Sveučilišta kao regionalnog konferencijskog centra koji bi zadovoljio i najkritičnije sudionike ovakve vrste međunarodnog događanja.
Text Encoding Initiative (TEI) je međunarodna organizacija koja okuplja akademske ustanove i projekte iz različitih znanstvenih područja zainteresirane za predstavljanje književnih i lingvističkih tekstova u digitalnom obliku. Možete li nam laičkim jezikom objasniti što točno znači digitalizacija građe?
– Radi se o tome da se iz postojećih tiskovina poput recimo knjiga, rukopisa ili novina sadržaji prebacuju iz tog analognog u digitalni oblik. Pritom se koriste različite tehnike, od skeniranja, optičkog prepoznavanja znakova, označavanja za predstavljanje i pretraživanje sadržaja i slično.
Konferencija se odnosila podjednako na jezičnu (lingvističku) i pisanu baštinu. Kakvo je stanje s tom baštinom u Zadru? Je li Zadar bogat takvom građom?
– Zadar je grad bogate lingvističke i pisane baštine. Na otkrivanju, bilježenju i očuvanju te baštine radi se na Sveučilištu u sklopu nekoliko projekata. Ipak važno je naglasiti da se pitanjima naše baštine, u doba digitalnih medija i tehnologija, trebaju pozabaviti i drugi dionici javnog, društveno-političkog i kulturnog sektora. Ako pogledate stanje u nekim našim ustanovama koje čuvaju baštinu uvidjet ćete da ono zahtijeva pažljivo strateško planiranje, ulaganje sredstava i edukaciju mladih za rad s baštinom.
Skup i dugotrajan proces
Kao što ste rekli Zadar ima dosta ustanova u kojima se čuva baština. Kako bismo je zaštitili trajno svu tu građu trebalo bi digitalizirati. Koliko bi takav posao trajao, koliko bi koštao te koliko bi ljudi moralo raditi na njegovom ostvarenju?
– Digitalizacija je skup i dugotrajan proces kojeg se ne može promatrati izolirano od nacionalnog plana očuvanja pisane baštine. Pri odabiru građe koju treba digitalizirati, načina digitalizacije te kadra koji bi taj posao obavljao treba poznavati kriterije i metode odabira građe za digitalizaciju, opremu koja može zastarjeti dok prođe procese njezine dugotrajne nabave, a uza sve treba biti racionalan s obzirom na osjetljivost ekonomske situacije u kojoj se nalazimo. Dakle to je prilično složen i skup proces.
Gdje je Zadar sad po tom pitanju? Ima li kakvih planova za budućnost na tom polju?
– Čini se da smo u nekoj evolucijskoj fazi jer je za velike pothvate prije svega važno educirati ljude i pripremiti timove stručnjaka koji će nositi kulturološke projekte. Digitalizacija pisane baštine nije samo tehnološki zahtjevna već uključuje i poznavanje naše povijesti, jezičnoga blaga, organizacije i tradicije ustanova, i slično. Iskustva koja stječemo radom na obnovi knjižnice Samostana Sv. Frane u Zadru značajna su i nama nastavnicima kao i našim studentima, pa se nadamo da ćemo pripremiti značajan broj budućih stručnjaka za rad s pisanom baštinom. Odjel za knjižničarstvo nositelj je znanstvenog programa “Organizacija, interpretacija i očuvanje hrvatske pisane baštine” unutar kojega se izvode tri znanstvena projekta: Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke; Hrvatska pisana baština: teorijsko-tehnološke pretpostavke organizacije i zaštite i Knjižna baština u fondovima hrvatskih knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije. Jedan važan segment posla u sklopu realizacije projekata jest označavanje teksta, u našem slučaju starih knjiga na hrvatskom jeziku putem TEI standarda. Time se nastoji pridonijeti učinkovitijem pretraživanju i pregledavanju teksta u programskoj okolini digitalne knjižnice, utjecati na proširenje TEI standarda uvođenjem novih elemenata za označavanje teksta s obzirom na specifičnu vrstu građe – staru knjigu na hrvatskom jeziku.
Sačuvati izvorno
Zašto je važna digitalizacija baštine, što bi se s time postiglo?
– Digitalizacija baštine važna je iz nekoliko razloga. Prvi je svakako da bi se nacionalno blago predstavilo i približilo zainteresiranima širom svijeta, zatim da bi se izvorni dokumenti sačuvali od mogućih oštećenja koja nastaju prilikom uporabe, da bi se omogućile znanstvene analize i interpretacije, i slično.
Spomenuli ste na početku da Zadar zadovoljava sve uvjete kako bi postao konferencijski centar barem ovog dijela regije. Može li on postati važno središte okupljanja stručnjaka recimo na ovom polju?
– Svakako. Zadar ima veliki potencijal na tom planu. Ali Zadar ne želi biti samo središte okupljanja stručnjaka. Sveučilište u Zadru nastoji okupiti one suradničke ustanove iz zemlje i inozemstva koje neće samo koristiti naše prostore i uživati u ljepotama arhipelaga i zaleđa, već zajedno s nama osmišljavati nove, atraktivne programe. To je put kojim smo krenuli i po broju konferencija i događanja koje ste imali priliku u zadnje vrijeme vidjeti da se održavaju na našem Sveučilištu svakako je vidljiv napredak na tom polju.