Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Slovo Sloveniji

Autor: Željana Gardijan

16.01.2009. 23:00


Zbog slovenske blokade pristupnih pregovora Hrvatske i Europske unije, nastale zbog nesuglasja oko razrješenja razgraničenja dviju država, predsjednik Stjepan Mesić ovih je dana u svom stilu uputio “slovo” Sloveniji koje se onda na različite načine počelo iščitavati, prevoditi, tumačiti i mjeriti koliko bi dalekosežne posljedice moglo izazvati.
Mesićeva izjava da bi Slovenci danas gledali more s dvadeset kilometara udaljenosti da nije bilo hrvatskih partizanskih jedinica uzburkala je do te mjere slovensku javnost da se sada teško može u bliskom vremenu zamisliti slovenske i hrvatske političare za zajedničkim stolom u konstruktivnom razgovoru iza kojega bi se nastavila tradicionalno dobra suradnja na koju su, ponukani aktualnom situacijom, upozorili povjesničari.
Dogodio se tako i jedan pozitivan, moglo bi se reći, presedan, da povjesničari hlade uzavrelu međudržavnu komunikaciju i pozivaju obje strane na pregovore i dogovor koji ne bi remetio povijesni kontinuitet dobrih odnosa. Kontradiktorno, ali povjesničari na neki način pozivaju na ostavljanje povijesti po strani i na okretanje prema budućnosti.
Premda se iz izjava s obiju strana granice ponekad moglo pronaći uporište za ono što je narodna mudrost zabilježila, a to je veselje što je susjedu crknula krava, više je pozitivnih veza na kojima treba počivati slovensko-hrvatski odnos.
Dok u Hrvatskoj većinu onoga što predsjednik Mesić odgovori na novinarski “prepad”, javnost doživljava kao duhovit odgovor i shvaća izgovoreno više kao šalu, u Sloveniji se, iako i oni predsjednikov stil komunikacije nazivaju “mesićizmom”, to ipak prima drugačije i ima teži odjek. Ne bi se trebalo čuditi kada bi predsjednik Mesić, opet uobičajeno, za kratko vrijeme i prigovorio susjedima Slovencima da ga u nedostatku duhovitosti nisu razumjeli jer je on, eto, samo htio napomenuti kako je Hrvatska oduvijek bila spremna pomoći Slovencima, pa bi bio red da se i oni tako ponašaju prema Hrvatskoj.
Ne ulazeći u prebrojavanje partizana koji su u Drugom svjetskom ratu krenuli u oslobađanje slovenskog primorja, obje bi strane morale širom otvoriti prozore suradnje koji bi im onda otvorili i sva vrata europskog napretka za kojim toliko čeznu.
Je li predsjednik Mesić htio ušutkati “tvrde” Slovence ili je samo nepopravljivo iskren i uvijek kaže sve što misli, manje je bitno od činjenice da se stilu “što na umu, to na drumu” i to na predsjedničkoj razini, ipak može prigovoriti. Učinio je to Ivo Vajgl, predsjednik parlamentarnog odbora za vanjsku politiku ukazavši kako je Mesić poznat po “šalama koje su često na granici dobrog ukusa”. Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Milan Orožen Adamič nada se ipak da će se zategnuti odnosi olabaviti i da će se pronaćai rješenje koje bi zadovoljilo obje strane, a u europskom duhu pomoći će u “mirenju” i Češka kako je obećao njezin premijer Mirek Topolanek.
Ukoliko Mirekova inicijativa brzo ne urodi plodom, treba se nadati da će inicijativa hrvatskih i slovenskih povjesničara Ive Banca, Nevena Budaka, Ive Goldsteina, Vaska Simonitija, Petera Štiha i Petera Vodopiveca, ipak biti početno slovo u pisanju zajedničke europske povijesti.