Misu predvodi pomoćni banjalučki biskup

Župnik Ploča don Gašpar Dodić poziva sve vjernike podrijetlom iz Banjalučke biskupije i srednje Bosne nastanjene na zadarskom području da sudjeluju u misnom slavlju

Blagdan Sv. Antuna opata, oca kršćanskog monaštva, danas se svečano slavi u Župi sv. Petra u predjelu Ploče u Zadru. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi u 18 sati predvodi mons. dr. Marko Semren, pomoćni banjalučki biskup. Ove se godine župljani sv. Petra prisjećaju 20. obljetnice od doseljenja prognanih Hrvata iz BiH koji Župu sv. Petra nastanjuju u više od 200 obitelji, čineći tako trećinu pločanskih župljana.
Mnogi od tih vjernika potječu iz Župe Petrićevac u Banjalučkoj biskupiji gdje je sv. Antun opat naslovnik i zaštitnik te župe te su pobožnost prema sv. Antunu opatu donijeli i u svoju novu župnu zajednicu u Zadru.
 Nakon mise, u druženju s vjernicima biskup Semren će govoriti o stanju i životu katolika Hrvata u BiH i Banjalučkoj biskupiji. Župnik Ploča don Gašpar Dodić poziva sve vjernike porijeklom iz Banjalučke biskupije i Srednje Bosne nastanjene na zadarskom području da sudjeluju u misnom slavlju i nakon mise u druženju s biskupom u dvorani župne kuće, gdje će agape, između ostalog, biti i u znaku bosanskih specijaliteta, pita, bureka i kolača koje će prirediti župljani koji su zbog ratnog progona iz rodnog kraja doselili u Zadar.
 Sveti Antun potječe iz Kome u srednjem Egiptu. Rođen je oko 250. godine za vrijeme cara Decija kada su kršćani bili progonjeni. Njegovi roditelji su bili bogati i ugledni građani. Antun je bio poznat po velikoj mudrosti i duhovnosti pa su mnogi od njega tražili savjet. Redovito je čitao Sveto pismo, a Božja Riječ ga je poticala na savršen život. Kad je imao osamnaest ili dvadeset godina umrli su mu roditelji ostavivši za sobom malu sestru i veliko bogatstvo. Jednom prilikom na svetoj misi je čuo riječi: “Hoćeš li biti savršen, idi, prodaj što imaš i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom.” Antun se nakon toga odlučio za radikalan život s Bogom. Razdijelio je sav svoj posjed, prodao cijelo svoje bogatstvo, a novac razdijelio siromasima. Za sestru je ostavio dio novca za uzdržavanje. Drugi put u crkvi je čuo riječi iz Evanđelja: “Ne budite dakle zabrinuti za sutra.” Potom se odrekao i onog što je ostavio, darujući sve potrebitima. Sestru je povjerio u djevojački dom kod pobožnih djevica, a sam se posvetio asketskom životu, u strpljivosti, molitvi i samoći. Radom svojih ruku zarađivao je za kruh, a dio od toga davao je siromasima. Neprestano je molio živeći tako trajno zajedništvo s Bogom. Antun je u sebi osjetio poticaj na još savršeniji život pa je otišao u Libijsku pustinju nastanivši se u jednoj pećini. Oko nje je obrađivao zemljište kako bi mogao priskrbiti hranu za život. Molitva i odricanje vodile su ga prema većem sjedinjenju s Bogom. Kako je poznato, bio je napastovan teškim kušnjama, strastima i ohološću, ali je Božjom snagom sve nadvladao.
 Za vrijeme progona kršćana, Antun je došao u Aleksandriju te propovijedao vjeru u pravoga Boga. Svi su osjetili da je on u Božjem duhu, nitko mu se nije suprotstavljao. Kad se 311. godine Antun vratio u pustinju, s njim su došli mnogi sljedbenici, oduševljeni njegovim primjerom i idealom Isusa Krista. Antun je postao učitelj duhovnog života i otac monaštva, a broj pustinjaka popeo se na više tisuća. Opat Antun se borio i protiv krivovjerja. Umro je 356. godine u 105. godini života.
U Crkvi je poznat kao savršeni nasljedovatelj siromaštva, čistoće i poslušnosti, a njegov primjer, savjeti poticaji i duhovna iskustva i danas su aktualni. Zaštitnik je stočara, a pomaže i u bolestima te u borbi s raznim napastima.