Vrdoljak: Nesreća talijanskog kruzera sramota je za pomorstvo i struku kapetana duge plovidbe!

Bilo je i kod nas u Hrvatskoj situacija kada bi zapovjednik broda želio, primjerice, pozdraviti svoje rodno mjesto na otoku Ugljanu, ali to se činilo plovidbom po sredini Zadarskog kanala i s nekoliko zvukova brodske sirene. U talijanskom slučaju na zapovjednom mostu je u trenutku havarije sigurno bilo nekoliko časnika palube i uz sve uređaje, alarme i elektroniku koja signalizira da si u opasnoj zoni, brod se ipak nasukao na podvodnu hrid – Slobodan Vrdoljak, tajnik Udruge kapetana i poručnika duge plovidbe

Havarija talijanskog kruzera Costa Concordia još će dosta vremena plijeniti pažnju stručne pomorske javnosti. Razloge havarije razjasnit će detaljna istraga talijanskih vlasti, ali za Udrugu kapetana i poručnika duge plovidbe, točnije za njihovog tajnika Slobodana Vrdoljaka, već sada je jasno da je ovom pomorskom nesrećom opaljena teška pljuska pomorskoj struci.
– Nesreća talijanskog kruzera sramota je za pomorstvo i struku kapetana duge plovidbe. Razvidno je da se u ovom slučaju nije držalo do osnovnih normi sigurnosti plovidbe, a je li počinjen teški nemar pokazat će detaljna istraga, rekao je na početku razgovora Slobodan Vrdoljak.
Pozdrav rodnom mjestu
Vrdoljak kaže da je riječ o brodu dugom kao šest olimpijskih plivačkih bazena, a širokom četvrtinu svoje dužine. Ne samo da je bila pogreška što je tako veliki brod išao uz samu obalu, nego svi oni koji su bili na zapovjednom mostu nisu vidjeli niti svjetionik od ulaza u luku. Špekulacije o tome da je kapetan Francesco Schettino htio pozdraviti svoje rodno mjesto nisu neka novost u pomorstvu.
– Bilo je i kod nas u Hrvatskoj situacija kada bi zapovjednik broda želio, primjerice, pozdraviti svoje rodno mjesto na otoku Ugljanu, ali to se činilo plovidbom po sredini Zadarskog kanala i s nekoliko zvukova brodske sirene. U talijanskom slučaju na zapovjednom mostu je u trenutku havarije sigurno bilo nekoliko časnika palube i uz sve uređaje, alarme i elektroniku, koja signalizira da si u opasnoj zoni, brod se ipak nasukao na podvodnu hrid, kazivao je Vrdoljak sjećajući se riječi svog starog profesora nautike.
Nisu svi zatajili
Legendarni profesor Pomorske škole u Zadru Ivo Hekman, još je na početku 60-ih godina prošlog stoljeća govorio svojim učenicima: “Čovjek će poći na misec, ali će s njim gori uvik biti magnetni kompas i karta”. Vrdoljak kaže da su suvremeni kruzeri strašno sofisticirana plovila koja puno polažu na sigurnost plovidbe. Teško da se može prihvatiti tvrdnja o totalnom otkazu svih tih uređaja, ali i činjenica da u takvoj vrsti navigacije, uz samu obalu, nikog nije bilo na straži niti na lijevom niti na desnom boku, tim više što se na dvije dužine broda dalje nalazio lučki svjetionik.
– Čak se ovdje ne može govoriti o nekakvom malom gazu, koji je istina mali u odnosu na nadgrađe, ali koji nije manji od 8 metara. Čak mislim da ne stoji priča da su svi časnici, zajedno s kapetanom, napustili svoje putnike jer svaka od paluba broda ima časnika zaduženog za sigurnost. To se vidi i po ovom časniku koji je zadnji izvučen i koji se trudio spasiti svoje putnike. Dakle, ne vjerujem da su svi baš zatajili. Međutim, ukazao bih na pravilo o obveznom provođenju vježbi spašavanja u kojima ne moraju sudjelovati svi putnici. Obično se brod odveze nekoliko milja od obale, spuste se čamci za spašavanje i akcija se uvježba s nekoliko stotina putnika tako da im to bude vrlo zanimljiv dio putovanja. Međutim, kako vidimo u ovoj nesreći, petero poginulih je nastradalo u stampedu uzrokovanom panikom prilikom napuštanja broda, dodao je Vrdoljak.
Najprije profit, a tek onda ljudi
Slobodan Vrdoljak kaže da od greške uzrokovane ljudskim faktorom nitko nije cijepljen pa se sjeća slučaja broda “Osijek” koji je kod Raba, jednostavno izletio na obalnu ploču zbog toga što je posada na mostu bila “zabavljena” nekim drugim stvarima. U talijanskom slučaju nije mogao pomoći niti “revers” motorima i to pri brzini broda, ne manjoj od 20 čvorova.
– Srećom, na brodu je bilo dovoljno čamaca za spašavanje i splavi za sve putnike. Međutim, razvidno je da se kojim slučajem havarija dogodila samo milju dalje od obale, tragična bilanca bi bila još veća. Od Titanika do danas, pomorske nesreće rađaju sve stroža i stroža pravila sigurnosti plovidbe na moru. Međutim, danas je najvažniji profit, a sve manje i manje se gleda na ljude. Nakon ove nesreće propisi se možda neće podići na višu razinu, jer su oni i do sada bili vrlo rigorozni, ali očekujem da će nadzor pomorskih inspekcija biti još stroži, rekao nam je na kraju Slobodan Vrdoljak.

U zadarsko pristanište mogu uplovljavati brodovi s gazom do 8 metara

O sigurnosnim aspektima plovidbe kruzera na zadarskom području, htjeli smo jučer razgovarati s inspektorom za sigurnost plovidbe Lučke kapetanije Zadar Mirkom Petricom. Međutim, resorno ministarstvo pomorstva zabranilo je djelatnicima lučkih kapetanija svako komentiranje nesreća ovakve vrste. Ipak doznajemo da u zadarsko pristanište za kruzere mogu uplovljavati brodovi čiji je gaz do 8 metara. Brigu o njihovom sigurnom uplovljavanju u zadarski akvatoriji preuzimaju brodski piloti već od svjetionika Veli rat na Dugom otoku jer je Zadarski kanal, posebice ljeti, vrlo prometan. Uz to, svako iskrcavanje putnika vlastitim manjim plovilima s većih kruzera, moraju odobriti lučke vlasti.