Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

Pridonosite oblikovanju pravednih društava

Autor: Marija Ćurko

16.02.2010. 23:00
Pridonosite oblikovanju pravednih društava

Foto: Filip BRALA



Na Čistu srijedu – Pepelnicu, 17. veljače započinje Korizmeno vrijeme, kada se vjernici intenzivnije postom, molitvom i pokorom pripremaju za svetkovinu Kristova Uskrsnuća i vazmene blagdane. To je i vrijeme u kojemu se dublje razmatraju poruke Kristova križa, njegove muke i smrti, ali iznad svega pobjede nad grijehom i zlom, koja se ostvaruje u slavi Uskrsnuća. Nedavno je predstavljena i poruka pape Benedikta XVI. za ovogodišnju Korizmu, na temu “Božja se pravednost očitovala po vjeri u Isusa Krista”, prema riječima svetog Pavla iz poslanice Rimljanima.
– Draga braćo i sestre, svake godine, prigodom Korizme, Crkva nas poziva na iskreno preispitivanje našega života u svjetlu evanđeoskih učenja, riječi su kojima je svoju poruku započeo Sveti Otac Benedikt XVI. Papa u poruci posebno obrađuje temu pravednosti ističući kako je vjera sve drugo samo ne neka jednostavna, lagodna, obična zbilja: potrebna je poniznost da bi se prihvatilo da trebam Drugoga koji će me osloboditi onoga “mojeg”, da bi mi dao “svoje”.
Benedikt XVI. tumači značenje izraza “pravednost”, koji u običnom govoru znači “dati svakome njegovo – dare cuique suum”, prema poznatom izrazu koji je skovao Ulpijan, rimski pravnik iz trećeg stoljeća. Papa navodi kako ono što čovjek treba, ne može mu se zajamčiti zakonom. Da bi osoba uživala život u punini, nužno je nešto dublje, što joj može pripasti samo besplatno: mogli bismo reći da čovjek živi od one ljubavi koju jedino Bog može saopćiti, budući da ga je on stvorio na svoju sliku i priliku. Materijalna su dobra jamačno korisna i nužna, ali “razdiobna” pravednost ne daje ljudskom biću sve ono “njegovo” na koje polaže pravo. Ono, naime, treba Boga kao što treba kruh i više od toga, piše Papa.
Papa daje odgovor na pitanje odakle dolazi nepravda. Mnoge suvremene ideologije, ako dobro pogledamo, polaze od pretpostavke da nepravda dolazi “izvana”. Prema njima, da bi zavladala pravda dovoljno je ukloniti izvanjske uzroke koje priječe njezino ostvarenje. Taj način razmišljanja – opominje Isus – je naivan i kratkovidan. Nepravda, plod zla, nema isključivo izvanjske korijene; njezin uzrok leži u ljudskom srcu, gdje se nalaze klice jednoga tajanstvena suživota sa zlom. Čovjeka je učinilo slabim nešto duboko u njemu, što ga onesposobljava ući u zajedništvo s drugim. Otvoren po svojoj naravi slobodnoj bujici dioništva s drugim, primjećuje u sebi neku čudnu gravitacijsku silu, koja ga tjera zatvoriti se u sama sebe, postavljati se iznad i afirmirati se nauštrb drugih: to je egoizam, posljedica istočnoga grijeha.
Da bi se oslobodio toga sebičnog nagnuća i otvorio se ljubavi, dodao je Papa, čovjek mora izaći iz one opsjene samodostatnosti, iz onoga dubokog stanja zatvorenosti, koje predstavlja sam uzrok nepravde. Potreban je, drugim riječima, dublji “izlazak” od onoga što ga je Bog učinio s Mojsijem, oslobođenje srca, koje samo slovo zakona ne može ostvariti.
– Obratiti se Kristu, vjerovati evanđelju, znači u biti upravo ovo: izaći iz opsjene o samodostatnosti te otkriti i prihvatiti vlastitu bijedu – siromaštvo drugih i Božje siromaštvo, potrebu za njegovim oproštenjem i njegovim prijateljstvom. Tako se može shvatiti da je vjera sve drugo samo ne neka jednostavna, lagodna, obična zbilja: potrebna je poniznost da bi se prihvatilo da trebam Drugoga koji će me osloboditi onoga “mojeg”, da bi mi dao “svoje”. To se osobito događa u sakramentima pokore i euharistije. Zahvaljujući Kristovu djelovanju, otvaraju nam se vrata “veće” pravednosti, a to je pravednost ljubavi, pravednost onoga koji se u svakom slučaju osjeća sve više dužnikom no vjerovnikom, jer je primio više no što je mogao očekivati. Upravo osnaženi tim iskustvom, vjernici osjećaju u sebi neki nutarnji poticaj pridonijeti oblikovanju pravednih društava, gdje svi primaju ono što im je potrebno da bi živjeli sukladno dostojanstvu vlastitom ljudima i gdje je pravednost oživljena ljubavlju, navodi papa Benedikt XVI. u svojoj poruci za Korizmu.
Sveti Otac je zaključio svoju poruku željom da vrijeme Korizme bude za sve vjernike vrijeme istinskog obraćenja i intenzivna upoznavanja otajstva Krista, koji je došao ispuniti svaku pravednost.