Hrvatski izum – dešifrirana nezaposlenost

Zadarska županija sa 12.080 evidentiranih na Zavodu imala je 5,5-postotni mjesečni, ali na sreću 2,2-postotni godišnji rast nezaposlenosti prema osam posto rasta u prosjeku zemlje. HZZ prvi put nije objavio brojke nezaposlenosti već mnoštvo postotaka i usporedbi, grafikona i tumačenja
Uz tradicionalnu registriranu nezaposlenost te onu anketnu usklađenu s metodologiju EU i ILO (Međunarodnom organizacijom rada) Hrvatska je, eto, dobila i – dešifriranu nezaposlenost.
Politika i nelagoda politike pred zastrašujućim brojkama svakako mogu biti razlog da je Hrvatski zavod za zapošljavanje ovom prigodom umjesto svog redovnog mjesečnog izvješća i sažetka istog s nizom tabela odradio i edukativnu ulogu – temeljito objašnjavajući zakonodavstvo te razlike registrirane, odnosno administrativne nezaposlenosti, prema anketnoj, pitanje usporedivosti, način izračuna stopa nezaposlenosti itd.
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj i po županijama, kakav se redovito iskazuje kao zbir evidentiranih na Zavodu, nismo dobili.
Neugodne rasprave
Prošlih se tjedana, naime, malo neugodnije raspravljalo na tu temu nakon što su, koristeći administrativnu stopu nezaposlenosti u RH od 18,8 posto, neki proglasili ovdašnju nezaposlenost drugom najvećom na svijetu, nakon Južnoafričke Republike. Uslijedili su demanti i anketna stopa od 11,5 posto kao međunarodno usporediva, kao i temeljiti podaci Eurostata o nezaposlenosti usporedivi s Hrvatskom.
Tako nas HZZO obavješava da je stopa anketne nezaposlenosti za Hrvatsku u prosincu prema Eurostatu iznosila 12,4 posto, pa stoga procijenjena stopa anketne nezaposlenosti za siječanj iznosi 12,6%. Ova stopa je, naglašavaju, jedina relevantna i usporediva s drugim zemljama.
HZZ daje temeljita objašnjenja u čemu je ključno da je kod razlike registrirane i anektne nezaposlenosti vidljivo da 50 posto registriranih nezaposlenih ne traži posao, jer 10 posto ne prihvaćaju posao, a 40 posto radi u nekom obliku sive ekonomije.
Uz mnoštvo raznih podataka, posebno onih koji imaju “pozitivan” predznak, doznajemo ipak da se međugodišnji rast nezaposlenosti usporio sa 10,4 posto u studenom 2010. na 9,7 posto u prosincu 2010. te na 8 posto u siječnju 2011. – a očekuje se i daljnje usporavanje rasta nezaposlenosti.
No na temelju podataka o kretanju nezaposlenosti i zapošljavanja može se izračunati da je krajem siječnja na Zavodu bilo evidentirano više od 334.000 nezaposlenih. Dovoljno je uzeti prošlomjesečni broj i dodati mu stopu rasta od osam posto. To znači da je nezaposlenost u siječnju porasla za 14.482 osobe, odnosno 4,5 posto u odnosu na prosinac te za 24.765 osoba ili 8 posto u odnosu na siječanj prošle godine.
Zadarska županija
Za Zadarsku županiju nije se trebalo toliko mučiti jer smo u Zadarskom listu u nedavnom razgovoru s ravnateljem imali iznesen podatak o 12.080 nezaposlenih krajem siječnja. To je 2,2 posto više nego godinu dana ranije, prema čemu je rast međugodišnje stope nezaposlenosti u Zadarskoj županiji bitno bolji od opće u zemlji. No to ne mora ništa značiti ako je prethodna bila iznimna. Konačno, krajem prosinca bilo je na ovdašnjem Zavodu evidentirano 11.487 nezaposlenih, što znači da je mjesečna stopa rasta nezaposlenosti ovdje bila 5,5 posto.
Standardno je da je mjesečna stopa rasta nezaposlenosti od kraja sezone do sad u Zadarskoj županiji veća od opće u zemlji, ali je međugodnišnja bitno manja barem ove godine. Razlog – sezonsko zapošljavanje koje se kod mnogih protegne na korištenje slobodnih dana ili nekih drugih prava debelo u zimu. Nažalost, svjedočimo i još jednom novom fenomenu – uslijed rasta troškova, a sve manjih prihoda, mnoštvo obrtnika posebno ugostitelja koji do lani nisu gasili objekte sada to tijekom nekoliko zimskih mjeseci čine, često otpuštajući svih do pred Uskrs.
Iako je potpredsjednik Vlade RH Đuro Popijač odmah demantirao da se ovo radilo po političkom diktatu skrivanja tragova već po analogiji s europskim objavama, nitko ne misli da je tome tako.
I što je bitnije, negativni trendovi na tržištu rada u Hrvatskoj nastavljaju se. Umanjenje brzine širenja nesreće ne znači njen prestanak, a kamoli sreću.