Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Može li UNESCO “spasiti život” Poluotoku?

16.02.2011. 23:00
Može li UNESCO “spasiti život” Poluotoku?


Hoćemo li turistima ponuditi, s jedne strane zaštićeni kompleks, a s druge strane izloge oblijepljene masnim papirom i zaključanim vratima?
Ako dio zadarske gradske jezgre uđe na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine, turisti će se u Zadar slijevati u rijekama, trošit će puno novca kako bi ručali u nekom restoranu s pogledom na Forum i kupit će suvenir u obliku svakog spomenika koji je zaštićen od strane UNESCO-a.
Hoće li se ovaj scenarij ostvariti, mogli bismo saznati u skoroj budućnosti. Naime, opsežan stručni elaborat za nominaciju sakralnog sklopa na ostacima rimskog Foruma u Zadru predan je na razmatranje direktoru Svjetskog spomeničkog centra i drugom čovjeku UNESCO-a Francescu Bandarinu. O ulasku zadarskog Foruma i “okolice” na UNESCO-ovu “listu zaštićenih” govori se već godinama, no što će to konkretno značiti za građane Zadra, osobito za stanovnike Poluotoka?
Osmi kandidat
UNESCO je jedna od UN-ovih organizacija koja djeluje na području kulture, znanosti i obrazovanja, te ima 193 članice u svijetu. U sklopu UNESCO-a djeluju i Svjetski centar i Odbor za baštinu čija je zadaća potaknuti zemlje članice na očuvanje njihovih kulturnih i prirodnih bogatstava, te njihove najvrjednije znamenitosti staviti u već spomenuti popis.
Od 1972. godine na taj je popis uvršteno 878 znamenitosti, a neke zemlje poput Francuske, Kine ili Italije imaju preko 30 baštinskih lokaliteta uvrštenih na ovu listu. Hrvatska je zastupljena sa sedam lokaliteta, a područje uže gradske jezgre Zadra, potencijalni je osmi kandidat.
Do sada su na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine uvšteni Dubrovnik, Dioklecijanova palača, Plitvička jezera, Eufrazijeva bazilika, Trogir, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, te Starogradsko polje.
Uvrštenjem svojih lokaliteta na popis, sve su zemlje ostvarile korist i dobit. Naime, moderni turisti, osobito oni iz istočnih zemalja, u planiranju putovanja kao neizostavni vodič koriste upravo UNESCO-ov popis svjetske baštine, a to znači da bi svi oni koji u Hrvatsku dolaze vođeni tim vodičem, nakon Dubrovnika, Šibenika i Splita, svraćali i u Zadar. Zahvaljujući ovom popisu turistički djelatnici koji broje svakog turista mogli bi trljati ruke od zadovoljstva. Građanima drugih zvanja ostaje nada da im neće biti kao dubrovačkim gosparima koji više ni kavu u gradu ne mogu sebi priuštiti.
Najvažniji resurs
– Uvrštenje uže gradske jezgre na popis kulturne baštine sigurno će puno značiti čitavom Poluotoku, pa i samom Zadru. Svjedoci smo da već sad velik broj turista s Dalekog istoka stiže zahvaljujući toj našoj baštini, a uvrštavanjem u UNESCO-ov vodič stizat će ih još veći broj. Bit će to velika stvar za promociju i turizam, ali sumnjam da će cijene skočiti kao i u Dubrovniku koji je zaista malo pretjerao. Možda će cijene skočiti u sezoni, no zimi bi se trebale vratiti na staro, komentirao je Svemir Bašić, HDZ-ov vijećnik u Gradskom vijeću i Vijeću Mjesnog odbora Poluotok.
Njegovo je mišljenje i kako će takva promocija i povećanje broja turista vratiti život na Poluotok, te kako će ponovno zaživjeti obrti, kafići, restorani i trgovine, a ujedno i porasti prodaja domaćih zadarskih pića, suvenira i ostalih autohtonih proizvoda.
Nešto suzdržaniji u ocjeni je predsjednik Udruženja obrtnika Zadar Mladen Malta.
– Svakako nam neće štetiti, ali sve ovisi o tome kako ćemo Grad, Turistička zajednica pa i mi to znati iskorisiti, smatra Malta.
Turisti koji dolaze u Zadar svakako i danas znaju za Sv. Donat, Forum, katedralu sv. Stošije, pa možda čak i samostan benediktinki, a nesumnjivu zavodljivost imaju i urbani projekti Morskih orgulja i Pozdrava suncu.
– Kandidatura za uvrštenje na popis kulturne baštine samo je potvrda marljivog i temeljitog rada, ali i stava prema našem kulturnom bogatstvu. Naš pozitivan stav prema ovom projektu vidljiv je i iz stalnog ulaganja i obnavljanja, jer je ta baština naš najvažniji resurs i toga smo itekako svjesni, zadovoljan je Branko Ganzulić iz Turističke zajednice Grada Zadra.
Za “domaće” – besplatno
U TZ Grada Zadra svjesni su da bi uvrštavanje na popis značilo i dodatno ulaganje u infrastrukturu, obnavljanje i očuvanje zaštićenih dijelova. Ipak, za sad se nećemo povesti za većinom svjetskih gradova u kojima se ulaz u zaštićene spomenike naplaćuje.
– Činjenica je da se u svim svjetskim centrima korištenje i ulaz u tako važne spomenike i građevine naplaćuje što izaziva i neke pozitivne efekte. Raste broj zaposlenih, dobije se više novca za obnovu, održavanje i slično. Ono što znamo jest da za naše sugrađane neće biti nikakvih ulaznica. Za sada mogu reći da ulaznica neće biti ni za turiste, ali to ćemo u jednom trenutku razmatrati ovisno o troškovima koji nam se eventualno povećaju, kaže Ganzulić.
Može li nas UNESCO spasiti od odumiranja Poluotoka i može li vratiti život u zjapeće poslovne prostore? Hoćemo li turistima ponuditi, s jedne strane zaštićeni kompleks, a s druge strane izloge oblijepljene masnim papirom i zaključanim vratima?
Čak i da se broj turista poveća na brojku dovoljno veliku da obrtnici uspješno rade, opet im ostaje dugi zimski period plaćanja najamnine i raznih davanja, pa je teško zamisliti da bi samo zbog UNESCO-ove zaštite, a bez skrbi gradskih vlasti, Poluotok mogao uspješno “prezimiti”.
– UNESCO neće vratiti obrtnike ili pojačati dolazak sugrađana na Poluotok. Uvrštenje na listu je dobro za prezentaciju grada, jer bi određeni broj turista dolazio samo zbog toga. Neće se, međutim, ništa dogoditi što se tiče života Poluotoka, ali vjerujem da će dovesti veći broj turista, smatra Predrag Šarić, HNS-ov vijećnik u Vijeću MO Poluotok.