Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Može li Zadar “ukrasti” dio zračnog prometa Splitu?

16.02.2017. 23:00
Može li Zadar “ukrasti” dio zračnog prometa Splitu?


Stručni regionalni zrakoplovni portal Tango Six objavio je nedavno kratku studiju o Zračnoj luci Zadar u kojoj se promišlja budućnost zadarske luke, dijelom u odnosu na aktualno proširenje Zračne luke Split. Autor analize tvrdi kako je ZL Zadar uvijek egzistirala u sjeni Splita, aerodroma koji ima daleko bolje potencijale, a samo je 115 kilometara udaljen od zadarskog aerodroma. Razlog tome je što je Split, ne samo veći grad, nego i okuplja daleko više turističkih rivijera od Zadra. Kako u turizmu glavnu riječ vode veliki touroperatori, kod odabira aerodroma bitno je koristiti onaj koji može opslužiti velik broj aviona istovremeno, ali i iz kojeg se može relativno brzo i isplativo prebaciti putnike u što više turističkih resortova. Štoviše, proširenjem splitskog terminala, kažu stručnjaci kapacitet Splita porast će na više od 3,5 milijuna putnika godišnje, ali se procjenjuje da će dio splitskog kolača, dok traju građevinski radovi, pripasti Zadru. O tome i perspektivama ZL Zadar razgovarali smo s direktoricom luke Irenom Ćosić.
– Split zaista puca po šavovima i izgradnja nove zgrade bila je nužna. Možda dio kompanija odluči prijeći kod nas, no ne mislim da će to biti nešto dramatično. Split ima svoje tržište, a mi imamo svoje mjesto pod suncem. ZL Zadar ne može konkurirati Splitu. Uostalom, njima ne treba Ryanair. Splićani ne pristaju na popuste koje traži Ryanair jer imaju toliko drugih aviooperatora. Zbog istog razloga neće ih niti Dubrovnik. No, Ryanair je ipak najjača EU kompanija koja je pretekla Lufthansu, rekla je Irena Ćosić.
Odgovor u širenju turističkih kapaciteta
Da bi se vidjela pozicija ZL Zadar u odnosu na Split, Ćosić smatra da odgovor ne leži u širenju prometa, nego turističkih kapaciteta.
– Gradnja Hyatta na mjestu nekadašnje tvornice Maraska sigurno će se odraziti i na promet ZL Zadar. Kad bi Nin profunkcionirao kao destinacija zdravstvenog turizma ili Zadar kao odredište kongresnog turizma onda bi se priča s Ryanairom proširila i zimi. Popunjenost aviona na zadnjim sezonskim letovima za London ili Bruxelles, sigurno bi i taj dio priče proširio daleko izvan turističke sezone, dodaje Ćosić.
Da bi uopće imali sliku o prometu na ZL Zadar, moramo reći da je rekordna zadarska, prijeratna godina bila 1976. kada je Zadar imao 146.000 putnika. Sve do 90-tih, više od 80 posto avioturista za zadarsko područje dolazilo je iz Zračne luke Split. Tek početkom 2000-tih Zadar dolazi na nekih 39.000 putnika. Uz male oscilacije, predratni rekord sustignut je tek 2008. No, od tada promet ubrzano raste, da bi 2016. aerodrom zabilježio čak 520.924 putnika.
– I mi bismo željeli Ryanair zimi, ali i sami znate kako ide s naplatom promidžbe. Najava povećanja boravišne pristojbe za jednu kunu sljedeće godine, olakšala bi financiranje projekta pa tako i oglašavanje Ryanaira. Problem je što ne postoji obvezujući model plaćanja te promidžbe. Nositelj tog posla je županijska turistička zajednica, a mi na neki način kreditiramo taj posao, plaćamo Ryanairu mjesec za mjesec. To nijedna zračna luka, na koju slijeće Ryanair, ne radi, nego regija, govori Ćosić.
No za sad je malo onih u Zadru koji razmišljaju dugoročno i trenutačno zanemaruju činjenicu da je mladom Englezu jeftinije doći na vikend u Zadar, nego provesti vikend u Londonu. Pa ipak, u spomenutoj studiji, kaže se kako je Zadar maksimalno iskoristio svoje lokalne prednosti kao najveća baza Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ), obzirom da u Zadru HRZ ima svoju pilotsku školu, ovdje ima stacionirane obje flote protupožarnih aviona, flotu borbenih i transportnih helikoptera, dvije flote školskih aviona, školske helikoptere, kao i akro skupinu Krila Oluje. Upravo zato zadarski troškovi poslovanja su bitno manji nego ostalih zračnih luka, obzirom da HRZ sudjeluje u troškovima održavanja, logistike, infrastrukture, energije i ostalih operativnih troškova. Zadar je jedini veći aerodrom u regiji koji ima dvije piste koje mogu opsluživati redovan promet (jedna betonska 2.500 metara i druga asfaltna 2.000 metara). Na taj način gust vojni promet ne utječe bitno na civilni promet. Iz prošlog sustava Zadar je naslijedio i velike manevarske površine pa tako, osim vojne i putničke stajanke, Zadar ima i stajanku generalne avijacije. Štoviše u planu je proširenje stajanke na kojoj će istovremeno moći stajati osam-devet zrakoplova tipa Airbus 319 ili 320, dok je do sad pet airbusova istovremeno na stajanaci radilo ogromnu gužvu. Iz toga proizlazi da je najveća prednost Zadra činjenica da zračna luka ima ogromne slobodne kapacitete, za razliku od obližnjeg Splita koji u udarne dane vikenda mora uvoditi slotove i dodatne demotivirajuće takse. Upravo zato niz zrakoplovnih kompanija problem rješava otvaranjem paralelnih linija iz Zadra.
Zadarske prednosti
Studija ističe kako Zadar nema potrebe još neko vrijeme ulagati u infrastrukturu. Kako HRZ sudjeluje u troškovima aerodroma, samim time može ponuditi bitno nižu cijenu potencijalnim korisnicima. Zadar ima još jednu pogodnost, a to je da daleko najviše od svih ostalih hrvatskih aerodroma koristi financijsku potporu zračnom prometu kroz tzv. udruženo oglašavanje. 50 posto ovih sredstava dolazi od strane države, dok ostalih 50 posto financira županijska turistička zajednica, lokalne turističke zajednice gradova i općina, te hotelski kapaciteti na području županije. Sredstva koja se izdvajaju za ovu nakanu variraju od godine do godine, no kreću se do 1,5 milijuna eura. Upravo zato Zadar ima toliko velik broj letova Ryanaira, koji korištenjem tih sredstava ima mogućnosti opsluživanja ljetne baze, a postoje čak i planovi da ista postane cjelogodišnja, te da dio linija postane cjelogodišnji.
– Sad se puno govori i o dolasku Air Serbie u Zadar. Srpski avioprijevoznik slijeće na sve hrvatske aerodrome, osim na zadarski, no stvar je stopirao njihov direktor Dane Kondić. Razlog je problem koji imaju s Agencijom za civilno zrakoplovstvo RH. Air Serbia je kompanija iz zemlje koja nije članica EU, a prodavala je tzv. povezane karte za više gradova u Hrvatskoj što je protivno EU regulativi. Cijela stvar je na sudu, a mi smo tu ispali kolateralna žrtva jer postoji veliki interes za let iz Beograda. Također moram naglasiti da većina putnika Garden festivala, unatoč preseljenju u Tisno i dalje dolazi preko ZL Zadar. Dolazak putnika koji idu za Zrće, također se odvija preko Zadra koji bilježi povećanje na relacijama za Manchester. Želim demantirati i glasine da je priča s Kinom gotova, tim više što se u nju uključila i država, pojasnila je direktorica Ćosić.
S postojećim brojem putnika Zadar je na granici profitabilnosti. U 2014. iskazan je promet od 6,96 milijuna eura i profit nakon oporezivanja od 460.071 eura. U 2015. promet je bio neznatno veći 7,15 milijuna eura, no imali su i bitno veće troškove, pa je profit nakon oporezivanja bio tek simboličnih 131.589 eura. Ovo pokazuje da Zadar ima održivi razvoj, no pitanje je bi li aerodrom bio financijski pozitivan i s tim brojem putnika da Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ne sudjeluje u troškovima aerodroma.
Građevinska dozvola “traži” fondove
 Na kraju ožujka 2016. Turistička zajednica Zadarske županije bila je dužna aerodromu 196.097 eura, a sve češće su izjave kako i Hrvatska turistička zajednica konstantno smanjuje sredstva namijenjena subvencijama zračnih prijevoznika, te kako je sve teže prikupiti adekvatna sredstva lokalne zajednice. Sve su glasnija i negodovanja lokalnih turističkih zajednica i dijela hotelijera koji stavljaju pitanje isplativosti ovako velike investicije u subvencije zračnog prometa Zadra.
Ryanair, prema studiji Tango Sixa, sigurno neće ostati u Zadru, ili bar neće u njemu biti ni izbliza u ovakvom obujmu ukoliko mu se ukine subvencija, a generira oko polovice prometa Zadra. Eventualni odlazak Ryanaira, koji je od 2007. do 2016. prevezao 1.989.879 putnika, u kratkom bi razdoblju djelomično pokrili drugi prijevoznici, no ipak on bi značio osjetan pad prometa i prihoda aerodroma.
Svijetla točka, kaže Irena Ćosić, je činjenica da je Zadar postao broj jedan u državi glede generalne avijacije, manjih aviona koji u pravilu dovoze nautičare ili goste velike platežne moći. Dobivena je građevinska dozvola za novu putničku zgradu površine 1.000 m2, kojom bi se osigurao šengenski protok putnika. No, EU fondovi ne financiraju zračne luke jer je to komercijalna djelatnost pa Zračna luka, zbog minimalne dobiti ne može ići u kredit od npr. 50 milijuna eura. Stoga se u suradnji s resornim ministarstvom nastoje pronaći fondovi koji bi to barem posredno omogućili.