Samo poriluku ni vrag ne smeta

Slika korisnika admin
Marijan TOMAC

Primjereno vrijeme za godišnje doba dočekao je Mladen Katuša zvani Kesica iz Raštana Gornjih. - Ovce su se ojanjile i od pedeset ovaca imam pedeset janjaca pa sve skupa treba prehraniti. Zima je bila duga i pića - sijeno se je potrošilo. Trave malo, ali ovca na paši uvijek nešto pronađe zbog toga sam zamolio susjeda Šimu da ne zapali odrezane grane maslina nakon rezidbe. Lišće i grančice odlične su za ishranu ovaca, pojašnjava Kesica i nastavlja:

 Tri miseca do kumpira

Zauzvrat ću Šimi pofrezati okolo maslina da se zatrpa gnojivo, a ujedno ću šiminoj Terezi urediti tlo da može posaditi krumpir. Kod nas u Raštanama krumpir se sadi početkom veljače. Naša crvenica vrlo brzo zagrije i nema ukusnijeg krumpira od našeg zbog zemlje. Treba ga samo dva puta zaliti i svaki kilogram posađenog dati će minimum dvadeset kilograma u svibnju izvađenog.

Ove godine se malo kasni zbog hladnoće, ali sve je na vrijeme. Eno Ivka i Mićo koji uvijek među prvima sade krumpir tek su to obavili jučer ,saznajemo u razgovoru sa Kesicom.

Da mladog krumpira iz ravnokotarskih njiva, a i onog na žalost sve manje iz otoka treba proći gotovo tri mjeseca. Do tada kupovati lanjski ili popularno zvani stari ili mladi koji se pojavio po trgovačkim lancima, a dolazi iz Cipra, Egipta i tko zna odakle sve ne.

Zbog dugotrajne zime cijene povrća su enormno porasle. Salata, endivija, blitva i da dalje ne nabrajam prodaju se skuplje od mesa. Ali i krumpiru je cijena porasla skoro duplo. Pa nije valjda njega odnijela hladnoća i niske temperature. Uvjeren sam da je bilo šteta u skladištima, ali zar baš tolike.

Što je ostalo u polju i prezimilo pokušala je saznati naša ekipa vižitajući ovih dana Vranski bazen.

 Sve odnila studen

U Vranskom bazenu je najjača zimska proizvodnja povrća na prostoru Ravnih kotara. Ovisno o kulturi, tipu tla i visini podzemne vode štete su različite.

 - Evo vidi ovo, pokazuje Jakov Kulaš iz Polače blitvu. Od nje ostalo njanci išta. Sve je odnila studen. Isto je s špinatom. Mrkva, peršin i celer gotovo redovito prezime, ali ove zime i to je stradalo. Ćiri iz Tinja popucala je gotovo sva mrkva i sada trune. Neće je niti ovce.

- Moj sinovac uzdao se je u ciklu, ali kod cikle dio korijena je iznad tla. Pogotovo kod kvalitetnog proizvoda, a upravo takav je bio mog sinovca. Sve to je izmrzlo. Žalosno je proći kroz Baru.

Brat mi je celer pokrio agrilom nadajući se da neće stradati od mraza. Nije stradao od mraza, ali je stradao od hladnoće. Agril štiti od mraza, ali od niskih temperatura kakve su bile u Bari nije se moglo ništa zaštititi govori Jakov zvani Inženjer čovjek upućen u sve tajne povrćarske proizvodnje.

Kotlja spašava kapulu

Ajmo reći nije baš sve stradalo. Kupusi su stradali samo na nižim položajima i gdje je ležala voda. Od svega najbolje je prošao poriluk. Njemu niti vrag ne smeta. Ojmo biti pošteni i poriluk je dobio po repu, ali to nije previše tragično. U pomanjkanju drugog povrća dobro je prodaje, a cijena nije loša saznajemo od Jakova.

Prolazeći poljem vižitamo kapulu. Posađena kasno na jesen ostala je gotovo spržena. Štete ima, ali nije previše strašno, govori Marko kojeg smo zatekli blizu bunara Bićine u polačkom polju. Još malo kada zatopli treba po kapuli baciti salitru, okotljati i dobro zaliti jer bura je osušila tlo, a ujedno će voda rastopiti gnojivo.

Bi li se kapula mogla kultivirati jer kotljati s malom motičicom koju zovu capica nije nimalo lako. - Od kultiviranja ništa. Gdje u kapulu ne uđe kotlja nemoj se ničem nadati, kratko odgovara Marko.  

 Štete i u plastenicima

Hladnoća tijekom prosinca i siječnja nije zavila u crno samo naše povrćare. Ista sudbina zadesila je sve one koji se bave zimskom proizvodnjom na otvorenom. Razmjer šteta u plastenicima koji nemaju grijanje vidljivi su. Salate ovisno o stadiju razvoja su različito stradale. Kod onih koje su posađene za proljetnu berbu štete su daleko manje.

Razmjeri šteta nisu još vidljivi govori Mario Čajkulić iz Sedlarice u Virovitičko podravskoj županiji koji proizvodi povrće u plastenicima površine šest hektara. Kod nas se noćna temperatura spušta još uvijek ispod minus 5 stupnjeva Celzijusa. Kada zatopli i krene vegetacija, a to će prema prognozi biti za nekoliko dana znati će se razmjeri šteta. Uvjeren sam da minimalne štete će biti na matovilcu i rikuli. Njihovu berbu planiram u drugoj polovici ožujka i početkom travnja.

Zima je učinila svoje. Svježe povrće može se kupiti, ali cijene su daleko veće. mnogi pitaju dali je to opravdano. mogu reći da je. Ono što je stradalo u to su uložena značajna financijska sredstva i rad. Novac treba vratiti i nešto zaraditi.

Svakim danom postaje sve toplije. Povrćari su prionuli poslu. Sjetva, sadnja, kultiviranje i prehrana su svakodnevni poslovi. Brzo će proljeće, a s njime i samoniklo bilje. šparoge, žutenica i slično. Treba samo poći u prirodu i ubrati. U tili čas evo domaćeg proizvoda na veselje ukućana bez pasticida, gnojiva i sličnih tvari.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno