Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Moja vizija Sveučilišta

Autor: Luka Perić

16.05.2007. 22:00
Moja vizija Sveučilišta


Ante Uglešić: Želim što više ljudi koji će Sveučilište doživljavati kao Universitas
Prof. dr. sc. Ante Uglešić nedavno je izabran za novog rektora Sveučilišta u Zadru. Dosadašnji prorektor za materijalna pitanja, razvoj i izdavaštvo dužnost će od rektora Magaša preuzeti 1. listopada, a u svom prvom intervjuu od izbora iznosi svoj pogled na razvoj Sveučilišta i najavljuje korake koje će poduzeti nakon njegova preuzimanja.
* Kako ste doživjeli izbor za rektora Sveučilišta u Zadru? Smatrate li to profesionalnim vrhuncem, osobnim zadovoljstvom?
– Na neki način to jest osobno zadovoljstvo, iako ne bih rekao vrhunac. Što se tiče profesionalne karijere, možda je na jednom sveučilištu vrhunac postati rektor, ali kao znanstvenika i nastavnika čeka me još dosta posla, mislim da u arheologiji mogu još puno dati. Izbor doživljavam prvenstveno kao novu odgovornost nakon što mi je akademska javnost u Zadru iskazala povjerenje i dala mogućnost da vodim Sveučilište tijekom sljedeće četiri godine, prepoznajući ono što sam do sada napravio za razvitak Sveučilišta i nekadašnjeg Filozofskog fakulteta. Mogao bih reći da sam svojevrstan vrhunac dosegao u znanstveno-nastavnoj karijeri izborom u zvanje znanstvenog savjetnika i redovitog profesora, čeka me još samo potvrda u trajno zvanje. Stjecajem okolnosti dosta rano sam došao u visoko školstvo, odmah nakon završenog fakulteta dobio sam radno mjesto i napredovao točno kako je predviđeno.
* Na čelo dolazite kao drugi rektor Sveučilišta, nakon dr. Magaša u čijem je mandatu ono uspostavljeno. Kao prorektor i rektor blisko ste surađivali, kako biste opisali tu suradnju?
– S rektorom Magašem blisko surađujem već deset godina, od vremena kada smo zajedno došli u Upravu nekadašnjeg Filozofskog fakulteta kao prodekani. Kad je prof. Magaš postao dekanom u dva navrata sam bio prodekan, a zajednički smo sudjelovali i u stvaranju Sveučilišta. U tom smislu kao i u svakom drugom pogledu naša je suradnja bila više nego dobra, te mi je iskreno žao što se povlači iz Uprave Sveučilišta, iako će svoj doprinos dati i kao pročelnik Odjela, član Senata i nastavnik na Sveučilištu. Njegovo iskustvo i sve što je napravio za visoko školstvo u Zadru nastojat ćemo zasigurno i dalje koristiti.
Novi prorektori u listopadu
* Imate pet mjeseci do preuzimanja dužnosti, kako ćete ih iskoristiti? Slijedi izbor prorektora, članova Senata…
– Sveučilište preuzimam na početku nove akademske godine, 1. listopada, u skladu s običajem na hrvatskim sveučilištima. Primopredaja će biti svečano obilježena, a do tada ću i dalje obavljati dosadašnje poslove prorektora za materijalna pitanja, razvoj i izdavaštvo. U tom vremenu nastavit ću posebno s radom na više kapitalnih investicija značajnih za Sveučilište.
Što se tiče članova novog Senata, oni su najvećim dijelom izabrani, jer su u isto vrijeme kada je pokrenut natječaj za izbor rektora pokrenuti i natječaji za izbore pročelnika odjela, članova Senata i članova Savjeta Sveučilišta, tijela uvedena novim Zakonom. Obavljen je izbor većine članova Senata, još samo jedan odjel nije izabrao svoga predstavnika, a isto tako nisu izabrani oni članovi koji se biraju na posebnim izborima iz redova nastavnika u nastavnim zvanjima, asistenata, znanstvenih novaka i izvannastavnog osoblja, te studenata preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija. Postojećem Senatu mandat istječe 30. rujna.
Što se tiče prorektora, rektor po Statutu Senatu predlaže svoje suradnike, a prijedlog s njihovim imenima iznijet ću na prvoj sjednici novog saziva Senata u listopadu, kada će biti i izabrani. Zbog novih resora i obima poslova koji su se pojavili na jučerašnjoj sjednici predložio sam uvođenje četvrtog prorektora i okvirne nazive resora. Obveze prorektora posljednjih godina su značajno porasle, pogotovo uvođenjem Bolonjskog procesa, kojega bi samoga mogla voditi jedna osoba. I Sveučilište u Zagrebu je nakon izbora rektora prof. dr. sc. Alekse Bjeliša također izabralo još jednog prorektora, ukupno petog, iako nije riječ o integriranom sveučilištu. Kod integriranih sveučilišta kao što je naše obveze su još i veće zbog širenja resora i odjela, bolje je da taj posao obavlja više osoba.
* U nekim prijašnjim izborima dekana FF-a postojala je velika razjedinjenost u ustanovi, čak je i Sveučilište u Splitu moralo nametati rješenja. Vas je za mjesto rektora kandidaralo 13 odjela, podržalo 20 članova Senata, što govori o širokoj potpori koju uživate, ili možda činjenici da nije bilo onih koji bi Vam se suprotstavili.
– Na sjednici Senata su bila nazočna 22 člana od ukupno 25, za rektorskog kandidata predložilo me 13 od ukupno 20 odjela, što ne znači da nisam imao podršku i ostalih. Mislim da su cijenili moj dosadašnji rad u Upravi Fakulteta i Sveučilišta, demonstriralo se jedno dosta jedinstveno mišljenje, što me posebno veseli ne zato što su baš mene podržali, već zato jer želim što više ljudi koji će Sveučilište doživljavati kao Universitas, zajednicu. Vremena u kojima je bilo problema, u kojima nismo mogli izabrati dekana, za nama su. Ne možemo svi misliti isto, niti to tražim, ali svima nama mora zajednički cilj biti napredak Sveučilišta. Vjerujem da smo u velikoj mjeri već postigli značajan napredak.
U svom radu nastojat ću biti objektivan prema svima, bez obzira radi li se o arheolozima, povjesničarima, lingvistima ili nekim drugima. Prema svim odjelima i službama Sveučilišta kao prorektor ili rektor moram gledati jednako, a najvažniji je razvitak cjelokupnog sveučilišta.
Mediteranska orijentacija
* U svom programu navodite profiliranje i ustrojavanje Sveučilišta, s naglaskom na mediteransku orijentaciju. U čemu će se to konkretno očitovati?
– Često se u našoj javnosti ističe da smo mediteranska zemlja ili pak volimo govoriti o njezinoj pomorskoj orijentaciji, a kad pogledamo djelatnosti koje nudimo prema vani dobije se sasvim drugačija slika. Profiliranje Sveučilišta ne znači prvenstveno otvaranje novih odjela ili studija, već istraživanje naše jadranske odnosno sredozemne tematike kao prvenstvenog cilja, u čemu trebaju participirati lingvistika, arheologija, povijest, povijest umjetnosti, etnologija, promet i pomorstvo, prirodne znanosti…
Istraženost našeg otočnog i priobalnog prostora gotovo je nikakva, da se ne govori o samom istraživanju mora i podmorja. Naš je Jadran velikim dijelom neistražen, pogotovo s humanističkog aspekta. Svjedoci smo svakodnevnog propadanja etnološke baštine, ambijentalne ruralne arhitekture… Kao jednu od svjetlih točaka istaknuo bih rad našeg Centra za jadranska onomastička istraživanja, čiji je voditelj dr. sc. Vladimir Skračić svojedobno izvrsno predložio nabavu višenamjenskog broda koji bi bio spona kopna i otoka, a na njemu bi se mogla organizirati različita događanja. Bilo bi dobro i da pojedine napuštene vojarne na otocima dobijemo za organizaciju ljetnih škola, istraživačkih centara i sl.
* Otvaranje novih odjela usmjerilo vas je prema suradnji s drugim sveučilištima?
– Jaka međusveučilišna suradnja budućnost je visokoga školstva općenito, a to je i jedan od najbitnijih aspekata samog Bolonjskog procesa. U tom smislu već iduće godine zajedno s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenut ćemo diplomski studij Biotehnologije mora, a vjerojatno i prehrambene tehnologije. Na tom studiju posebno će participirati nastavnici i suradnici s Odjela za promet i pomorstvo i Odjela za poljoprivredu i akvakulturu Sredozemlja. Ovakvo usmjerenje upućuje nas na suradnju i s drugim hrvatskim sveučilištima, a najsrodnija su nam sveučilišta u Splitu i Dubrovniku koja već imaju studije prirodnih ili biotehničkih znanosti poput onih na Odjelu za studij mora u Splitu. U tom smo gradu nedavno zajedno s ova dva sveučilišta i institutom Ruđer Bošković osnovali poslijediplomski doktorski studij “Biologija novotvorina”. Riječ je o medicinskom studiju, onkologiji. Ići će se i na zajedničke diplomske i poslijediplomske studije s ta dva sveučilišta, mala smo zemlja i resurse treba objedinjavati. Isto tako imamo vrlo dobru suradnju sa Sveučilištem u Osijeku, koje nam je također pomagalo ili nam sada pomaže u osnivanju novih studija (Knjižničarstvo, Sestrinstvo, Poljoprivreda…). Suradnje na zajedničkim studijskim programima zasigurno će biti i sa Sveučilištem u Rijeci i novoosnovanim Sveučilištem u Puli, a u tijeku su i projekti zajedničkih prediplomskih, diplomskih i doktorskih studija s više inozemnih sveučilišta.
Komercijalne djelatnosti
* Visokoškolske ustanove morat će se sve više samofinancirati širenjem komercijalnih djelatnosti. Kako planirate povećati prihode Sveučilišta?
– Koliko god su obrazovna, sveučilišta sve više postaju dijelom i komercijalne ustanove. Ne bi ipak valjalo da se sveučilišta do kraja komercijaliziraju. U svijetu postoje npr. neki prijedlozi da velike mulitnacionalne kompanije preuzmu obrazovanje, pa tako ne bi bilo medicinskih fakulteta, već bi liječnike obrazovale bogate klinike. To su ipak krajnosti koje se, nadam se, neće realizirati. Optimalno, s obzirom na europske tekovine u budućnosti bi moglo sveučilište zarađivati oko 1/4 prihoda na tržištu. Iako smo sveučilište s pretežno humanističkim i društvenim znanostima, pred nama su velike mogućnosti – organizacija ljetnih škola, tečajeva, cjeloživotnog obrazovanja. U Europi se školuje 10 posto odraslog stanovništva, u Hrvatskoj tek 1 posto. U tijeku je i postupak osnivanja tvrtke (u okviru Odjela za arheologiju) koja bi obavljala arheološka istraživanja, a ona će omogućiti barem privremeno zaposlenje završenim arheolozima, ali isto tako i studentima; imamo odjele koji mogu pružati psihološku pomoć, osnovali smo Centar za psihološku pomoć studentima, ali isto tako možemo napraviti nešto slično i za ostalo stanovništvo…
Dio prihoda možemo priskrbiti kroz suradnju s privredom, naročito nakon osnivanja tehničkih studija. Znanstvenici koji se bave tehničkim strukama u pomorstvu mogu sudjelovati npr. u komercijalnim projektima s Tankerskom plovidbom. Moramo otvoriti Sveučilište svim tvrtkama koje žele zajedničke istraživačke projekte. U SAD-u donacije čine gotovo polovicu prihoda, pa bi naše zakonodavstvo trebalo preciznije definirati i to područje, jer su donacije značajan prihod iz kojih se sveučilišta u svijetu financiraju.
* DHM bi trebao prijeći pod okrilje Sveučilišta u Sveučilišni poslovni centar (SPOC). Hoće li biti poboljšanja s obzirom da zadržava direktora, zaposlenike i prostorije?
– Senat Sveučilišta u Zadru donio je odluku o osnivanju Poslovnog centra Sveučilišta u Zadru, međutim, osnovano Povjerenstvo tek treba definirati što će on raditi, za koje će se djelatnosti registrirati, kako osigurati njegovu profitabilnost, jer je to osnovni preduvjet za njegov rad. Sveučilište će biti u obvezi preuzeti sve zatečene djelatnike, no dio aktivnosti te tvrtke, kao što je npr. prehrana, mogao bi se eventualno kasnije prenijeti u Centar za studentski standard. Praksa će pokazati koja su najoptimalnija rješenja. Ono što je obveza Sveučilišta koja će ugovorom biti definirana s Gradom jest da velik dio prostora DHM-a bude u funkciji studentskog života i standarda. Unutra je već uređen Studentski klub, koji se vrlo brzo može staviti u funkciju, bit će prostora i za studentske organizacije, a postoji želja da se tamo izmjesti Studentska referada, iako treba vidjeti hoće li nam, s obzirom na potrebe Bolonjskog procesa, trebati referada sadašnjeg tipa. Za sada, dok postoje stari i novi studiji, ona je još uvijek potrebna, a njezinu ulogu kasnije bi mogla velikim dijelom preuzeti tajništva odjela.
Treba nam pravedniji sustav školarina
* Jedan od prijedloga povećanja školarina je da se naplaćuju studentima s lošijim uspjehom kako bi se motivirali na kraće studiranje. Postoje li podaci o prosječnom trajanju studija na Sveučilištu?
– Sadašnji sustav gdje neki plaćaju studij a neki ne nije pravičan. Netko se pojavio na listi studenata koji plaćaju studij za osobne potrebe samo zato jer se tek u rujnu pojavio na razredbenom ispitu, netko jer je bio 21. a ne 20. na listi, itd. Treba pronaći jedinstveno rješenje za sve. U tijeku je izračun stvarne cijene troškova studija, a prema njima će se uvesti participacije, koje nikako ne bi trebale biti više od sadašnjih školarina, nego čak manje, jer socijalne prilike nisu takve da bi svi mogli plaćati studij. Svima koji ne mogu plaćati iznose participacija i troškove školovanja općenito treba omogućiti povoljan sustav kreditiranja. U takvom sustavu natprosječne studente treba stimulirati oslobađanjem plaćanja školarina. Školarine nisu ni u europskim zemljama sa znatno višim standardom velike, npr. Austrijanci plaćaju 750 eura, što je s obzirom na uvjete u kojima žive skoro simbolično.
Sama Bologna propisuje da se ne može studirati “vječno” kao nekada. Popravlja se situacija s trajanjem studija, ali je i dalje na dodiplomskim studijima iznad sedam godina, na nekim hrvatskim sveučilištima i više, što je puno. Bolonjski proces to ne omogućava. Iako je taj proces vrlo zahtjevan za studenta, redovito i uredno studiranje omogućava studentu da 75 posto ispita svlada prije samog polaganja, kroz seminare, vježbe, zalaganje i dr. Neki studenti možda nisu bili dovoljno pripremljeni za bolonjski proces, pa bi na nekim studijskim grupama moglo na žalost doći do značajnijeg “osipanja” studenata.
* Povlašteni upis za djecu dragovoljaca?
– Ustavni sud poništio je povlašteni upis djece branitelja jer je procijenio da su time kandidati na razredbenom postupku dovedeni u neravnopravni položaj. I stipendiranje takvih studenata moglo bi se jednako tumačiti, ali mislim da je to bolje rješenje, financijski im pomoći, nego upisati ih pod drugačijim uvjetima u odnosu na druge studente.
Sami smo smanjili upisne kvote
* Jesu li upisne kvote problem Sveučilišta ili nepostojanja strategije razvoja visokog školstva na državnoj razini? U Zadru, naime, i po 60-70 profesora godišnje konkurira za 1-2 radna mjesta?
– Upisne kvote u ingerenciji su Sveučilišta. U posljednjih desetak godina, što se tiče pokretanja novih studija, stvari su u Hrvatskoj, rekao bih, dijelom izmakle kontroli, zbog nesustavnosti pojedini su studiji nabujali; bez potrebne analize otvaralo ih se više mjesta. Osnivanje novih studija dovelo je do toga da studenti mogu pojedina područja studirati u više gradova, što je dovelo i do viška na tržištu rada. Stoga je Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa pokrenulo izradu Mreže visokih učilišta. Do njezina usvajanja neće biti otvaranja novih studija, osim onih za koje je procedura dobivanja dopusnice u tijeku. Ta mreža između ostalog definira sveučilišta na postojećih sedam, a potrebu obrazovanja u sredinama izvan sveučilišnih središta rješava kroz stručne studije na veleučilištima. Mislim da se stihijski rad pomalo iskorjenjuje, a usvajanjem Mreže visokih učilišta on bi trebao postupno potpuno nestati.
Što se nas tiče, s obzirom na to da Bolonjski proces traži manje grupe, tijekom prošle i pretprošle godine smanjili smo upisne kvote na nekim studijskim grupama. Velik broj studenata treba pratiti infrastruktura i nastavni kadar. Na našim fakultetima za potrebe implementacije Bolonjskog procesa u ovom trenutku nedostaje gotovo 3.000 ljudi, najvećim dijelom doktora znanosti. Između ostalog zbog toga se krenulo u izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju prema kojima bi docenti i izvanredni profesori mogli raditi do navršene sedamdesete godine života, a ne do 65. kao do sada. Isto tako znanstvenicima na institutima omogućavat će se zapošljavanje u kumulativnom radnom odnosu na nekoj od visokoškolskih institucija.
* Kakva su Vaša očekivanja od poslijediplomskih studija pri Sveučilištu, mogu li oni biti rasadnik nove generacije znanstenika?
– U dijelu visokoškolske javnosti postojala su, a na žalost još uvijek su dosta izražena mišljenja da se poslijediplomski studiji najvećim dijelom trebaju organizirati na našem najjačem sveučilištu – Sveučilištu u Zagrebu, što nije u skladu s proklamiranim policentričnim razvojem visokog školstva u Hrvatskoj. Sveučilište u Zadru odlučilo se za otvaranje novih doktorskih studija isključivo prema Bolonjskom procesu, a ne najprije neznatnom reformom prijašnjih doktorskih studija, kako je to učinio znatan dio visokoškolskih institucija u Hrvatskoj. Treba istaknuti da sve nove programe doktorskih studija (poput preddiplomskih i diplomskih) prema prema važećem Zakonu mora odobriti Nacionalno vijeće, a Ministarstvo izdati dopusnicu. U Hrvatskoj je svega nekoliko doktorskih studija koji su prošlo cijeli proces odobravanja. Naš Senat je zauzeo stav da se ne ide u reformirane studije, a u tijeku su samo dovršeci onih oni koji su započeli s izvođenjem po starim programoma. Zasad je u proceduri samo odobravanje novog doktorskog studija arheologije, međutim vrlo brzo ćemo ići prema formiranju cijele vertikale u obrazovanju, od preddiplomskih, diplomskih do poslijediplomskih studija, osnivati doktorske studije gdje god možemo, a gdje ne možemo samostalno u suradnji s drugim sveučilištima. Interesa za suradnju ima i u inozemstvu. Naravno, to je najbolja prilika i za stvaranje sveučilišnog kadra. Doktorsko školovanje izvan Zadra je skuplje, jer uz plaćanje školarine ima i troškove prijevoza, boravka… Studij u Zadru omogućuje im lakše studiranje, a postoji i ideja je da se svi s polaznici doktorskih studija tijekom njegova trajanja zapošljavaju na instituciji na kojoj ih pohađaju.
* Jedan od ciljeva koje ste zacrtali je poticanje znanstvene aktivnosti. U čemu će se ona očitovati?
– Projekti koje financira Ministarstvo su dobri, ali nisu dovoljni. Već iduće godine raspisivat ćemo natječaje za vlastite projekte, koje će financirati Sveučilište i odjeli koji imaju sredstava, uz sudjelovanje privrede gdje za to ima interesa. Novost su i studentski projekti koji će se također raspisati u sljedećoj akademskoj godini. Odjeli će odabrati najbolje, a rezultati odabira će vjerojatno pokazati na koje se studente u budućnosti može računati kao na potencijalni znanstveni kadar.
Vraćaju nam se fizičari
* Sveučilište je napustilo nekoliko vrlo kvalitetnih predavača. Kako motivirati one koji dolaze i one koji su već tu da ne idu iz Zadra? Dokle se došlo s novim projektom gradnje stanova?
– Bit će uvijek sveučilišta koja mogu pružiti više, i mi možemo pružiti više od nekih drugih. U suradnji s Gradom pokušat će se za vrhunske predavače osigurati kadrovski stanovi. Preko 20 stručnjaka u znanstveno-nastavnim zvanjima želi doći u Zadar, ali dio njih u ovom trenutku ne možemo zaposliti jer se radi o znanstvenicima iz prirodnih ili tehničkih znanostima koje se na našem sveučilištu tek odnedavna izučavaju. Više doktora fizike (povratnika iz inozemstva i iz ostalih hrvatskih sveučilišnih središta) izrazilo je npr. želju za povratkom ili dolaskom u Zadar, što će, vjerujem, vrlo vrlo brzo biti ostvarivo, osnivanjem studija Biotehnologije mora.
U tijeku je novi kreditni aranžman za rješavanje stambenog pitanja koje sufinancira Ministarstvo uz izuzetno povoljnu kamatnu stopu koja za korisnike iznosi 1,67 posto. Time će se riješiti zahtjevi 49 zaposlenika, koji se upravo obrađuju, a lista prioriteta trebala je biti usvojena na jučerašnjoj sjednici Senata. Osim toga, riješit će se krediti pod istim uvjetima za hrvatske znanstvenike – povratnike iz inozemstva, kojih u ovom trenutku na Sveučilištu imamo četvero, a još nekoliko njih izrazilo je želju za skorim zapošljavanjem. Na Sveučilište u Zadru tijekom posljednjih dviju godina (osim stranih lektora koji imaju privremene ugovorne odnose) stalno je zaposleno ili je u tijeku primanje više stranih državljana.
* Hoće li Vas nova uloga udaljiti od arheološkog rada, barem u dosadašnjem opsegu?
– Ne smije. Cijelo vrijeme mog desetogodišnjeg rada u upravi Fakulteta i Sveučilišta vezano je isto tako uz struku kojom se bavim, ne bih uostalom niti mogao znanstveno-nastavno napredovati bez nje. Na žalost, zbog toga pati obitelj i slobodno vrijeme, kojega gotovo nemam. Više godina nisam uopće koristio godišnji odmor u pravom smislu, jer ljeti pišem znanstvene radove, prikupljam građu za njih ili obilazim terene. Nositelj sam znanstvenog projekta “Srednjovjekovno arheološko nasljeđe južne Hrvatske od 5. do 17. stoljeća”, vodim tri znanstvena novaka i asistenta koji su magistrirali i prijavili disertacije i trebali bi me naslijediti na predmetima koje predajem ili preuzeti nove predmete. Nova uloga svakako donosi mnogo putovanja i izbivanja izvan Zadra zbog službenih dužnosti, ponekad je teško održavati predavanja, pa je zbog toga rektor formalno oslobođen nastave, ali s obzirom na to da sam jedini redoviti profesor srednjovjekovne arheologije u Hrvatskoj (uz još jednog umirovljenog takvog profesora i jednog u naslovnom zvanju), neću moći prekinuti s predavanjima. Niti želim.
—————————–
“Jadransko” sveučilište
* Može li Sveučilište u Zadru biti prepoznatljivo u europskim okvirima?
– Prepoznatljivi smo već time što se možemo pohvaliti Jadranom kao prirodnim resursom. Ima čak i prijedloga da se nazivu sveučilišta našeg doda pridjev jadransko. Naša kvaliteta i prepoznatljivost neće ovisiti samo o otvaranju novih studija i odjela, već ćemo se prvenstveno morati pobrinuti o kvaliteti i ekipiranosti postojećih. Jedan od glavnih zadataka u ovom mandatu bit će mi jačanje svih postojećih odjela u znanstveno-nastavnom pogledu, a nakon toga i onih koji će se eventualno osnivati. U tom smislu treba pohvaliti nastojanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Rektorskog zbora, koji su nam posljednjih godina omogućili otvaranja gotovo 100 novih radnih mjesta, čemu treba pridodati i određen broj znanstvenih novaka.
—————————–
Sv. Dimitrije
* Korisiti li Sveučilište adekvatno prostor kojeg sada posjeduje? Kapela sv. Dimitrija najavljivana je kao rješenje za neka predavanja, koncerte, sada je uglavnom samo u funkciji vjerskih obreda?
– Specifičnost Sv. Dimitrija je to što je taj objekt crkva, njegovo korištenje definirano je ugovorom sa Zadarskom nadbiskupijom. Za pojedine aktivnosti treba tražiti suglasnost, pa se radije pribjegavalo alternativnim prostorima, međutim, i drugi prostori Sveučilišta sigurno se mogu racionalnije koristiti. Svečana dvorana reprezentativan je i polivalentan prostor, a cijeli taj kat zgrade Sveučilišta u budućnosti bi se mogao koristiti za događanja koja nisu usko vezana uz nastavu, možda bi se mogao dijelom i komercijalizirati, pogotovo u vrijeme ljetnih praznika.
—————————–
Kopam i lovim ribu
* Kako provodite slobodno vrijeme?
– Kad nisam na Sveučilištu ili na nekom arheološkom nalazištu, opet najradije – kopam, kopanje mi je ušlo u krv. Imam šedesetak stabala maslina u Petrčanima i na Dugom otoku, ali i sve moguće povrće. Ja ne znam što je tržnica, sve što mi treba sijem i sadim sam, točnije uz pomoć punice… Volio bih se preseliti u Petrčane, uzeo sam kredit i tamo počeo graditi kuću, ali trebat će dosta vremena i truda da to privedem kraju.
* Koliko ste vezani za rodni Veli Rat i Dugi otok?
– Vezan sam za otok, rođen sam 30-ak metara od mora, prvo sam, što se kaže, naučio plivati, pa tek onda hodati. Imam dozvolu za dopunski ribolov, to mi je velika strast, pa preko ljeta nastojim barem jedan mjesec provesti uz more. Kroz godinu stignem otići otprilike jedanput mjesečno, i to samo zato što mi roditelji tamo žive.
* Iz Velog Rata potječe dosta uglednih i školovanih ljudi?
– Između ostalih iz Velog Rata su rodom dva nadbiskupa, pretšasnika današnjeg nadbiskupa msgr. Ivana Prenđe (pok. mons. Mate Garković i mons. Marijan Oblak). Isto tako više je osoba iz moje šire obiteljske loze koji se bave znanstvenim radom. Na našem je sveučilištu još dr. sc. Nikica Uglešić, redoviti profesor na Odjelu za promet i pomorstvo, mr. sc. Vlatko Uglešić duže je vrijeme bio zamjenik direktora slovenske farmaceutske tvrtke Krke… Na žalost Veli Rat je danas gotovo opustio. Prije je bilo posve drugačije, u Velom Ratu je sedamdesete godine prošloga stoljeća, kad sam započeo školovanje, bilo pedesetak djece, a danas je samo jedno dijete u selu.
—————————–
Ujak je ostavio trag na mene kao čovjek i svećenik
* Odrasli ste uz ujaka, mons. Marijana Oblaka. Koliko je odrastanje uz njega ostavilo traga na Vama? Što danas u poslu crpite iz kršćanskih vrijednosti?
– Moj ujak na mene je ostavio veliki trag u prvom redu kao čovjek i svećenik. Od djetinjstva sam vezan za njega, kad bih došao s otoka u Zadar Nadbiskupija je bila moj drugi dom. Odgojen sam u tradicionalnoj obitelji, u kršćanskom duhu, što se odražava na moj cjelokupni svjetonazor. Iz kršćanstva u svom radu crpim prvenstveno moralne vrijednosti, jer mislim da su one danas u društvu najugroženije, zatim poštenje, svijest da se ne može napredovati bez rada…
* U političkom životu oglasili ste se potpisujući zahtjev za obranu generala Gotovine sa slobode?
– Potpisao sam deklaraciju jer držim da je Domovinski rat bio izraz težnje hrvatskog naroda za slobodom i da sve pozitivno treba zaštititi, ne samo generala Gotovinu, već sve vrijednosti koje imamo. Ono što je bilo kazneno djelo treba osuditi, za to uostalom imamo sudove.
—————————–
U Zadru je moralo biti osnovano sveučilište
* Prije osnivanja Sveučilišta postojala su mišljenja da bi trebalo razvijati tada postojeći Filozofski fakultet i po njemu biti prepoznatljiv. Kako danas gledate na to?
– To su bili različiti stavovi, neću krtitizirati nikoga. Nastajanje sveučilišta u Zadru, Dubrovniku i Puli pokazalo je da to jedini način za napredak visokoškolske zajednice koja je postojala u tim gradovima. Danas je visokoškolski život sasvim drugačiji nego nekad, on je između ostalog neizostavni segment lokalne zajednice. Zadar kao grad ima specifične potrebe za pojedinim studijima, jedan od takvih bilo je osnivanje pomorskog studija, jer je u Zadru 50 posto hrvatske pomorske flote. One grupe koje su se studirale na Filozofskom fakultetu itekako treba ojačati, zato sam u svom programu istaknuo jačanje postojećih studijskih grupa, koje su velikim dijelom bile humanističke i društvene, ali isto tako treba poduprijeti osnivanje onih novih studija koji su potrebni lokalnoj zajednici. To je i između ostalog regulirano i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, prema kojem je zadaća sveučilišta interakcija s društvenom zajednicom, razvijanje društvene odgovornosti.
* Čini se da je unatoč tome i visokom intelektualnom potencijalu koji ima, Sveučilište nedovoljno prisutno u društvu?
– Slažem se da ponekad ne prezentiramo dovoljno svoja postignuća. Unutar Sveučilišta, možda čak i tu nedovoljno, znamo za njih, ali građanima to nije jasno predočeno. Upravo će jedan od mojih prijedloga biti da široj zajednici kvalitetnije prezentiramo učinjeno, počevši od projekata, da budemo prisutniji u Gradu.