Mislim da se na Sveučilištu još nije dogodilo da neka ljetna škola nije održana jer nije bilo interesa. Međutim važno je za napomenuti da se te ljetne škole uvijek organiziraju u nekom kontekstu, znači tu postoji ili skupina znanstvenika ili istraživača ili studenata koji su međusobno povezani i te ljetne škole se ponekad najavljuju – dr. sc. Srećko Jelušić
Veliki dio svog ugleda Sveučilište u Zadru temelji upravo na međuinstitucionalnoj suradnji. Strani predavači, razmjena studenata, suradnja sa stranim Sveučilištima na različitim projektima samo su neki načini međuinstitucionalne suradnje koje provodi Sveučilište u Zadru u skladu s trendovima mobilnosti obrazovanja u svijetu. Jedan od načina međuinstitucionalne suradnje i stjecanja međunarodnog ugleda su i ljetne škole koje se već nekoliko godina organiziraju u ljetnim mjesecima na našem Sveučilištu. Uz one koje su već postale tradicionalne poput „Ljetne škole hrvatskoga jezika ‘Zoranićeva arkadija’” svake godine javljaju se nove atraktivne škole. Tako će ovog ljeta veliki hit zasigurno biti „Ljetna škola kineskog jezika na moru”.
O ljetnim školama, njihovim programima i značaju za polaznike, ali i Sveučilište razgovarali smo s prorektorom za međuinstitucionalnu i međunarodnu suradnju, knjižnicu i izdavaštvo Sveučilišta u Zadru dr. sc. Srećkom Jelušićem.
Škole otvorenog tipa
– U principu ljetne škole su otvorenog tipa. Neke od njih vezane su uz doktorski studij jer novi programi doktorskog studija omogućuju da se jedan dio bodova stekne kroz ljetne škole. Prednost takvog načina studiranja je u tome što se u jednom kratkom periodu, od tjedan ili dva, skupe na jednom mjestu svi studenti i profesori koji predaju određene tematike s raznih strana svijeta. Da je to dobar sustav potvrđuje i činjenica da takve ljetne škole koje su vezane uz doktorsske studije financira Hrvatska zaklada za znanost, kazao je Jelušić. Jedna od takvih škola je i „Ljetna škola o staroj knjizi i rukopisima”. Ova škola nastavak je prošlogodišnje „Ljetne škole o staroj knjizi” koju Sveučilište u Zadru organizira u suradnji sa Sveučilištem u Grazu i Sveučilištem u Ljubljani. Prve godine financirana je iz Zaklade s 90 tisuća kuna, a ove godine s nešto manje od 80 tisuća kuna. Kriteriji za financiranje od strane Hrvatske zaklade za znanost veoma su rigorozni, recenzije rade strani recenzenti, a konkurencija za financiranje je, kao i u svemu ostalome jaka, no unatoč tome „Ljetna škola o staroj knjizi i rukopisima” financirana je iz Zaklade već drugu godinu za redom.
Obje ljetne škole organizirane su u sklopu doktorskog studija „Društvo znanje i prijenos informacija” jer u svojem programu uklapaju nekoliko modula: modul o baštini rukopisa i nakladnički modul.
Osim ove škole koja je nastavak prošlogodišnje neke će se škole ove godine organizirati po prvi puta.
– S „Ljetnom školom iz nakladništva” krećemo prvi put, to radimo također sa stranim sveučilištima i bit će puno zanimljivih predavača. Dok se ne popuni broj predviđen za normalan rad mogu se prijaviti i zainteresirani koji nisu upisani na doktorski studij. Inače za ovu školu starih rukopisa Sveučilište u Grazu daje pet stipendija, a naše Sveučilište daje tri, tako da ukoliko ima zainteresiranih, a i kvalificiranih, a da nisu u mogućnosti snositi troškove onda dobiju stipendiju, objašnjava Jelušić. Iznos stipendije iznosi oko 350 eura.
Uz ove dvije škole već tradicionalno će se na našem Sveučilištu održati „Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika ‘Zoranićeva arkadija’”, po prvi puta organizirat će se i „Ljetna škola kineskog jezika na moru” koja će trajati dva tjedna i nije vezana za doktorski studij nego je potpuno otvorena za sve zainteresirane. Drugi put za redom na Sveučilištu u Zadru organizirat će se i „Ljetna škola prava” zatvorenoga tipa za američke studente prava.
Iako su prijave još uvijek u tijeku prema dosadašnjim iskustvima ljetne škole uvijek su dobro popunjene, a interes za njih je velik.
Škole se organiziraju u određenom kontekstu
– Mislim da se na Sveučilištu još nije dogodilo da neka ljetna škola nije održana jer nije bilo interesa. Međutim važno je za napomenuti da se te ljetne škole uvijek organiziraju u nekom kontekstu, znači tu postoji ili skupina znanstvenika ili istraživača ili studenata koji su međusobno povezani i te ljetne škole se ponekad najavljuju, prije nego krenu, i po dvije godine unaprijed. Kad krenu ljudi znaju da su tradicionalne pa dolaze, a uglavnom se mijenjaju teme i predavači, istaknuo je Jelušić.
Gotovo sve ljetne škole se plaćaju, a cijene ovise o nekoliko faktora.
– Cijene ovise o tome hoće li se dobiti sufinanciranje. Recimo, sufinanciranje od Hrvatske zaklade za znanost omogućuje da se pokriju putni troškovi i smještaj predavačima i te školarine za studente doktorskog studija ne postoje, njima je to u sklopu njihovog studija i oni ih pohađaju besplatno, a za ostale je minimalno, ističe Jelušić. Za ostale škole cijene se kreću ovisno od škole do škole.
Iako su ljetne škole odličan način za upotpuniti budžet Sveučilišta najveću korist ono ima upravo u području međunarodne suradnje i ugleda.
– Ugled Sveučilišta u velikoj mjeri ovisi o međunarodnim odnosima. Na svim skupovima i u Europi i u Americi je sada definitivna orijentacija internacionalizacija. Europska komisija je osigurala sredstva za to da 20 posto svih studenata u Europi bude tijekom studija barem jedan semestar u mobilnosti i to je cilj koji bi se trebao ostvariti do 2020. Ne znam hoće li se to uspjeti, ali dovoljno govori o važnosti internacionalizacije. Ako niste prisutni i ako ljudi ne dolaze onda ne postojite. Mislim da je to posebno važno za Hrvatsku, a onda u tom kontekstu i za Zadar zato što se onda ljudi vraćaju ili na neki doktorski studij ili kasnije kao profesori, zaključio je Jelušić.
A osim uživanja u suncu i moru za vrijeme pohađanja ljetnih škola polaznici imaju višestruke koristi nakon završetka. Dok studenti na doktorskim studijima na taj način sakupljaju bodove Jelušić je objasnio što od toga imaju ostali sudionici.
– Svatko dobije potvrdu da je sudjelovao u ovoj ljetnoj školi. S obzirom da su to mahom mladi ljudi to im je važno u dosjeu. Kad se natječete, bilo za stipendiju ili radno mjesto, ako priložite da ste bili sudionik neke relevantne ljetne škole pa još priložite i program te škole da se vidi koji su vam profesori predavali onda vam je to plus u odnosu na nekog kandidata. Poslodavac će utvrditi da ste vi jedna zainteresirana profesionalna osoba koja prati trenove u struci, da investirate u svoje znanje a to je sigurno u životopisu važan element.
najnovije
najčitanije
Svijet
TURSKI PREDSJEDNIK
Erdogan čestitao Putinu i ponovno ponudio posredništvo oko Ukrajine
Hrvatska
KAMPANJA SE ZAHUKTAVA
Grbin: “Imamo ustavni udar pištoljem na vodu”. Božinović: “Oni nemaju ni program, ni ljude, ni stranku”
Crna Kronika
OPTUŽEN JE
Osječki policajac optužen za ubojstvo djevojke službenim pištoljem
Hrvatska
STRANI RADNICI
Ličke pastire zamijenili strani radnici s Dalekog istoka, zadovoljni su plaćom i uvjetima
Hrvatska
NEVIĐENA KAMPANJA
SDP objavio sliku “onoga čije se ime ne smije izgovoriti”
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak
TEŠKA NESREĆA Pijan izazvao frontalni sudar u Zagradu, ozlijeđene tri osobe
Nogomet
dobio po glavi