Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Još se nije dogodilo da za neku ljetnu školu nema interesa

16.05.2011. 22:00
Još se nije dogodilo da za neku  ljetnu školu nema interesa


Mislim da se na Sveučilištu još nije dogodilo da neka ljetna škola nije održana jer nije bilo interesa. Međutim važno je za napomenuti da se te ljetne škole uvijek organiziraju u nekom kontekstu, znači tu postoji ili skupina znanstvenika ili istraživača ili studenata koji su međusobno povezani i te ljetne škole se ponekad najavljuju – dr. sc. Srećko Jelušić


Veliki dio svog ugleda  Sveučilište u Zadru temelji  upravo na međuinstitucionalnoj suradnji. Strani predavači,  razmjena studenata, suradnja  sa stranim Sveučilištima na različitim projektima samo su  neki načini međuinstitucionalne suradnje koje provodi  Sveučilište u Zadru u skladu s  trendovima mobilnosti obrazovanja u svijetu. Jedan od  načina međuinstitucionalne  suradnje i stjecanja međunarodnog ugleda su i ljetne škole  koje se već nekoliko godina  organiziraju u ljetnim mjesecima na našem Sveučilištu. Uz  one koje su već postale tradicionalne poput „Ljetne škole hrvatskoga jezika ‘Zoranićeva arkadija’” svake godine  javljaju se nove atraktivne škole. Tako će ovog ljeta veliki hit  zasigurno biti „Ljetna škola  kineskog jezika na moru”.
O ljetnim školama, njihovim  programima i značaju za polaznike, ali i Sveučilište razgovarali smo s prorektorom za  međuinstitucionalnu i  međunarodnu suradnju,  knjižnicu i izdavaštvo  Sveučilišta u Zadru dr. sc.  Srećkom Jelušićem.
Škole otvorenog tipa
– U principu ljetne škole su  otvorenog tipa. Neke od njih  vezane su uz doktorski studij  jer novi programi doktorskog  studija omogućuju da se jedan  dio bodova stekne kroz ljetne  škole. Prednost takvog načina  studiranja je u tome što se u  jednom kratkom periodu, od  tjedan ili dva, skupe na jednom  mjestu svi studenti i profesori  koji predaju određene tematike s raznih strana svijeta. Da  je to dobar sustav potvrđuje i  činjenica da takve ljetne škole  koje su vezane uz doktorsske  studije financira Hrvatska zaklada za znanost, kazao je Jelušić. Jedna od takvih škola je i  „Ljetna škola o staroj knjizi i  rukopisima”. Ova škola nastavak je prošlogodišnje „Ljetne škole o staroj knjizi” koju  Sveučilište u Zadru organizira  u suradnji sa Sveučilištem u  Grazu i Sveučilištem u Ljubljani. Prve godine financirana  je iz Zaklade s 90 tisuća kuna,  a ove godine s nešto manje od  80 tisuća kuna. Kriteriji za financiranje od strane Hrvatske  zaklade za znanost veoma su  rigorozni, recenzije rade strani  recenzenti, a konkurencija za  financiranje je, kao i u svemu  ostalome jaka, no unatoč tome  „Ljetna škola o staroj knjizi i  rukopisima” financirana je iz  Zaklade već drugu godinu za  redom.
Obje ljetne škole organizirane su u  sklopu doktorskog  studija „Društvo znanje i prijenos informacija”  jer u svojem programu uklapaju nekoliko modula: modul o baštini  rukopisa i nakladnički modul.
Osim ove škole koja je nastavak prošlogodišnje neke će  se škole ove godine organizirati po prvi puta.
– S „Ljetnom školom iz nakladništva” krećemo prvi put,  to radimo također sa stranim  sveučilištima i bit će puno zanimljivih predavača. Dok se ne  popuni broj predviđen za normalan rad mogu se prijaviti i  zainteresirani koji nisu upisani  na doktorski studij. Inače za  ovu školu starih  rukopisa  Sveučilište u Grazu daje pet  stipendija, a naše Sveučilište  daje tri, tako da ukoliko ima  zainteresiranih, a i kvalificiranih, a da nisu u mogućnosti  snositi troškove onda dobiju  stipendiju, objašnjava Jelušić.  Iznos stipendije iznosi oko 350  eura.
Uz ove dvije škole već tradicionalno će se na našem  Sveučilištu održati „Međunarodna ljetna škola hrvatskoga  jezika ‘Zoranićeva arkadija’”,  po prvi puta organizirat će se i  „Ljetna škola kineskog jezika  na moru”  koja će trajati dva  tjedna i nije vezana za doktorski studij nego je potpuno  otvorena za sve zainteresirane. Drugi put za redom na  Sveučilištu u Zadru organizirat će se i „Ljetna škola prava”  zatvorenoga tipa za američke  studente prava.
Iako su prijave još uvijek u  tijeku prema dosadašnjim iskustvima ljetne škole uvijek su  dobro popunjene, a interes za  njih je velik.
Škole se organiziraju  u određenom  kontekstu
– Mislim da se na Sveučilištu  još nije dogodilo da neka ljetna škola nije održana jer nije  bilo interesa. Međutim važno  je za napomenuti da se te ljetne škole uvijek organiziraju u  nekom kontekstu, znači tu postoji ili skupina znanstvenika  ili istraživača ili studenata koji  su međusobno povezani i te  ljetne škole se ponekad najavljuju, prije nego krenu, i po  dvije godine unaprijed. Kad  krenu ljudi znaju da su tradicionalne pa dolaze, a uglavnom se mijenjaju teme i predavači, istaknuo je Jelušić.
Gotovo sve ljetne škole se  plaćaju, a cijene ovise o nekoliko faktora.
– Cijene ovise o tome hoće li  se dobiti sufinanciranje. Recimo, sufinanciranje od Hrvatske zaklade za znanost  omogućuje da se pokriju putni  troškovi i smještaj predavačima i te školarine za studente doktorskog studija ne  postoje, njima je to u sklopu  njihovog studija i oni ih  pohađaju besplatno, a za ostale je minimalno, ističe Jelušić. Za ostale škole cijene se  kreću ovisno od škole do škole.
Iako su ljetne škole odličan  način za upotpuniti budžet  Sveučilišta najveću korist ono  ima upravo u području  međunarodne suradnje i ugleda.
– Ugled Sveučilišta u velikoj  mjeri ovisi o međunarodnim  odnosima. Na svim skupovima  i u Europi i u Americi je sada  definitivna orijentacija internacionalizacija. Europska komisija je osigurala sredstva za  to da 20 posto svih studenata u  Europi bude tijekom studija  barem jedan semestar u mobilnosti i to je cilj koji bi se  trebao ostvariti do 2020. Ne  znam hoće li se to uspjeti, ali  dovoljno govori o važnosti internacionalizacije. Ako niste  prisutni i ako ljudi ne dolaze  onda ne postojite. Mislim da je  to posebno važno za Hrvatsku,  a onda u tom kontekstu i za  Zadar zato što se onda ljudi  vraćaju ili na neki doktorski  studij ili kasnije kao profesori,  zaključio je Jelušić.
A osim uživanja u suncu i  moru za vrijeme pohađanja  ljetnih škola polaznici imaju  višestruke koristi nakon završetka. Dok studenti na doktorskim studijima na taj način  sakupljaju bodove  Jelušić je  objasnio što od toga imaju ostali sudionici.
– Svatko dobije potvrdu da je  sudjelovao u ovoj ljetnoj školi.  S obzirom da su to mahom  mladi ljudi to im je važno u  dosjeu. Kad se natječete, bilo  za stipendiju ili radno mjesto,  ako priložite da ste bili sudionik neke relevantne ljetne  škole pa još priložite i program  te škole da se vidi koji su vam  profesori predavali onda vam  je to plus u odnosu na nekog  kandidata. Poslodavac će utvrditi da ste vi jedna zainteresirana profesionalna osoba  koja prati trenove u struci, da  investirate u svoje znanje a to  je sigurno u životopisu važan  element.