Anti Jurjeviću se do daljnjeg neće suditi zbog bolesti

Nakon nekoliko godina “stajanja”, najstariji kazneni predmet na Županijskom sudu u Zadru, “slučaj Zadarkomerc” težak 1,2 milijarde kuna, pokreće se na način da će se spis podijeliti u dva odvojena. Jedan postupak vodit će se protiv prvooptuženog Ante Jurjevića, nekadašnjeg vlasnika “Zadarkomerca” i najuspješnijeg distributera Fiatovih vozila u Hrvatskoj, a drugi protiv njegovih suoptuženika – troje Zagrepčana i to Marka Marčinka, bivšeg vlasnika Glumina banke, Domagoja Majcena i Gorana Kovačića te dvoje Virana: Josipa Bašića i Anđelka Vučetića.
Izvanraspravno kazneno vijeće Županijskog suda u Zadru pod predsjedanjem sutkinje Enke Moković u obrazloženju rješenja navelo je sve razloge zbog kojih je taj predmet okarakteriziran kao ratno profiterstvo, potrebno što prije razdvojiti.
Predmet iz 2000. godine
– Iz nalaza i mišljenja vještaka nesporno proizlazi da je prvooptuženi Ante Jurjević raspravno nesposoban. U konkretnom slučaju radi se o doista starom kaznenom postupku, koji datira još od 2000. godine, a koji je ujedno i najstariji kazneni predmet na Županijskom sudu u Zadru, sve dok se vodi jedinstveni postupak u odnosu na sve optuženike, i dokle god postoji raspravna nesposobnost prvooptuženog Jurjevića, rasprave je nemoguće provoditi, stoji u rješenju izvanraspravnog vijeća, gdje se navodi kako su nalaz i mišljenje za Jurjevića donijeli vještaci Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Razvidno je da se ne očekuje poboljšanje zdravstvenog stanja prvooptuženog Ante Jurjevića, nego naprotiv. Moguće je očekivati samo njegovo pogoršanje, zbog čega nije izvjesno ni kada bi se konkretni kazneni postupak mogao nastaviti, pa je valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja i razdvojiti kazneni postupak u odnosu na Jurjevića, a u odnosu na ostale optuženike koji su preostali, nastaviti s raspravljanjem, zaključilo je izvanraspravno vijeće.
Napomenula je i kako je za razdvajanje predmeta prvo zatraženo mišljenje od Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, koje je protiv šestorice optuženika zbog više kaznenih djela gospodarskog kriminala podiglo optužnicu. Tužiteljstvo je prvo navelo kako će nastavak postupka, ukoliko se razdvoji u odnosu na prvooptuženog Antu Jurjevića, značiti otežano utvrđivanje činjenica, ali su se 5. lipnja 2017. godine usuglasili s razdvajanjem spisa zbog okolnosti konkretnog kaznenog postupka koji je nužno nastaviti.
Optužnica protiv “kralja Fiata” i još petorice s ukupno osam točaka podnesena je još 30. prosinca 2003. godine, nakon čega ju je ŽDO, 14. ožujka 2005. godine i 23. veljače 2015. godine, mijenjao i uređivao. Drugi put bilo je to zbog izmjene zakona, pa je spis težak 50-ak kilograma i ispisan na oko 9.500 stranica razdvojen. Prekvalificirano je kazneno djelo iz točke 8. te optužnice u djelo koje ne zastarijeva – ratno profiterstvo, a za koje se uz Jurjevića terete i Marčinko, Bašić, Majcen, Vučetić i Kovačić, te je dodijeljen sutkinji Županijskog suda u Zadru Dijani Grancarić.
Veći dio optužnice, kojom se za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa – zloporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju, uz Jurjevića tereti i Bašića, Mesarića, Majcena te Kovačića, ustupljen je Općinskom sudu u Zadru, kao stvarno i mjesno nadležnom sudu. Predmet je preuzeo sudac Ante Bačić, koji ima isti problem s nastavkom suđenja.
Anić odavno u mirovini
Suđenje u ovom predmetu trebalo je razmrsiti klupko gospodarsko-političkih odnosa koji su vladali u Zadru od početka devedesetih godina, a čiji repovi se ni do danas nisu razriješili. Nakon propasti “Zadarkomerca” Jurjević se povukao iz gospodarskog i političkog života, kupio veliko zemljište na otoku Silbi i započeo uzgoj maslina i vinove loze. No taj je posao prepustio sinu zbog bolesti koja je do danas uznapredovala, pa nije sposoban dolaziti na rasprave.
Prva rasprava u ovom predmetu održana je 29. rujna 2005. godine pred sucem Antom Anićem, koji je već nekoliko godina u mirovini. Tad je i pročitana optužnica u najvećem zadarskom slučaju gospodarskog kriminala, a svi optuženi negirali su krivnju. Nakon toga, ročišta su zakazivana, ali i odgađana jer u većini slučajeva zbog nedolaska nekoga od optuženih nisu bile ispunjeni uvjeti za održavanje rasprave.