Iznajmljuju prostore dok državna imovina stoji neiskorištena

Ministar državne imovine Goran Marić najavio je prekjučer novi Zakon o upravljanju državnom imovinom. Zakon sljedeći tjedan ide u javnu raspravu, a mijenjat će se i Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kao i Zakon o turističkom zemljištu iz 2011., za kojeg je Marić rekao da nije polučio nikakve efekte. Primjer su stotine kampova koje koriste privatni vlasnici, a od čega država nema nikakve koristi.
Zanimljivo je da je Vlada još u studenom 2013. na tržište stavila 21 nekretninu. Riječ je o zemljištu i zgradama kojima se prije koristila vojska, ali su postale “mrtvi kapital”. Mnoge nekretnine su u međuvremenu opljačkane, uništene, u njih je provaljeno ili su toliko nagrizene zubom vremena da se potencijalnim investitorima više isplati “greenfield” investicija od obnove. Ukupna površina svih tih terena kojima se prije koristila vojska kao vojarnama, skladištima, strelištima, iznosi 988.729 metara četvornih, a jedina znatna činjenica koja ide u prilog investitorima jest čista pravna situacija na svim terenima, jer su svi u stopostotnom vlasništvu RH.
Dopis načelnicima
Na problemu rješavanja državne imovine radi nešto više od 100 ljudi uz budžet od 43 milijuna kuna, ali najbolji uvid u stanje državne imovine, prema ministru Mariću, imaju načelnici i gradonačelnici, pa će im tako ovih dana poslati dopis da Ministarstvu dostave i ponove sve zahtjeve, jer mnogi njihovi predmeti leže po 10-15 godina.
Grad Zadar u tome je bio vrlo ažuran te je ministru Mariću tijekom nedavnog posjeta Zadru uručen popis svih objekata za koje je Grad izrazio zanimanje. Riječ je točno o 11 tzv. iskaza interesa, koji su još ranije bili upućeni Agenciji za upravljanje državnom imovinom, odnosno Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, ali se godinama ti zahtjevi nisu rješavali, do te mjere da za većinu njih nema procjene vrijednosti. Došlo je do paradoksa da državne i lokalne institucije moraju iznajmljivati privatne prostore za svoje urede, dok im nadohvat ruke leži vrlo vrijedna imovina.
Arhipelogos na čekanju
Među tim zahtjevima osobito su zanimljivi oni koji se odnose na zadarske otoke. Od resornog ministarstva zahtijeva se dodjela na korištenje bez naknade zgrade u katastarskoj općini Molat zbog izrade projektne dokumentacije i uređenja postojeće zgrade u svrhu osnivanja muzejske zbirke fašističkog koncentracijskog logora Molat. Priložen je i zahtjev Sveučilišta u Zadru, a za koji se zalaže i Grad Zadar, za dodjelu na korištenje bivših vojarni na Molatu i Istu za znanstveni, obrazovni i tehnološki projekt pod nazivom “Arhipelogos”. Riječ je o projektu starom gotovo osam godina, a koji bi na dugi rok trebao omogućiti dislokaciju pojedinih sveučilišnih aktivnosti poput otvaranja ljetnih škola, radionica i terenskih boravaka u zaobalju i na otocima, čime bi se prisutnošću studenata i znanstvenika, oživjela lokalna zajednica, a na jedan način i osigurala određena materijalna korist lokalnoj zajednici. Na Molatu bi se sveučilišne aktivnosti odvijale u dva bivša vojna objekta i u vili “Abelić”.
Na otoku Istu Grad Zadar zahtjeva rješavanje imovinsko pravnih odnosa za pretovarnu stanicu na zadarskim otocima. Isto to Grad Zadar traži na još jednom otoku tzv. “prve crte”, Premudi. Taj zahtjev je u skladu sa zabranom odlaganja otpada na zadarskim otocima, a u tim stanicama smjestila bi se i reciklažna dvorišta.