Za lijekove i režije prodaju sve – i zlatne zube!

Iako je u Zadru sve manje trgovina za otkup zlata, koje su 2013. godine “nicale” na svim frekventnijim lokacijama u gradu, trend prodaje obiteljskog nakita danas je tek nešto manji. Razlog za to, kažu zadarski zlatari, nije izlazak iz krize i bolji život građana, već više činjenica da su već prodali ono što su imali.
– Prije četiri godine visoka cijena zlata posljedično je prouzročila stihijsko otvaranje specijaliziranih poslovnica za otkup zlata, a s druge bila je to prilika građanima da zarade na nakitu koji imaju, a ne nose ga. Kako se rast cijene zlata poklopio s globalnom krizom, siromašnim građanima prodaja obiteljskog nakita bila je prilika, slamka spasa pred ovrhama i nagomilanim računima. Specijalizirane poslovnice za otkup zlata zasigurno su najbolje u tome svemu prošle, zaključuje naš sugovornik, zlatar koji se već dugi niz godina bavi obiteljskim zanatom u Ulici Borelli, dodajući kako su te poslovnice privlačile mušterije reklamirajući visoku i neodrživu cijenu zlata, za koju se kasnije pokazalo kako je samo marketinški trik.
– To vam je kao s onim sitnim slovima u ugovorima. Oglašavali su otkup zlata po primamljivoj cijeni, a kad bi ljudi donijeli zlato, ispostavilo bi se da je istaknuta cijena za gram čistog zlata, a ne 14-karatnog od kojeg je najčešće izrađen nakit, ističe zadarski zlatar kojemu svakodnevno, kao i prije četiri godine, dođe pokoji građanin koji želi prodati zlato ili srebro. Otkupljuje ga kao sirovinu bez obzira je li riječ o numizmatičkim komadima, nakitu ili filigranskom radu koji sam po sebi ima vrijednost.
U Zlatarni Celje u istoj ulici u posljednje vrijeme imaju nešto manje upita za otkup zlata, dok im je broj mušterija, koji traže zamjenu starog za novo konstantan.
– To su naše stalne mušterije. Obično mijenjaju nešto što ne nose ili je oštećeno, za novi komad koji će nositi. Često nam dolaze i mladi ljudi, koji mijenjaju nakit dobiven na poklon u raznim prigodama, za nešto što im se sviđa, pojašnjava Gordana Vučković, direktorica Zlatarne Celje za područje Hrvatske, ističe kako je pokazatelj financijskog stanja kod građana omjer kupnje i prodaje nakita od plemenitih metala. Napominje kako je kriva percepcija da trgovcima zlatom odgovara situacija kad građani prodaju zlato. Upravo je, kaže, suprotno jer više zarađuju od prodaje, odnosno kad je kupovna moć građana veća. Djelatnica u poslovnici Zlatarne Celje u Zadru prokomentirala nam je profil ljudi koji prodaju zlato. To su, kaže, mahom ljudi koji su već prodali sve što su mogli prodati pa je na red došlo i zlato.
Da su umirovljenici najčešći klijenti koji prodaju zlato i srebro, moglo bi se zaključiti i iz reklame jedne od tvrtki specijaliziranih za otkup ovih plemenitih metala. Njihov slogan koji se nedavno pojavio na internetskim portalima glasi “Zlatni zub za keš”. Za neke možda duhovit slogan, većini građana je brutalan jer asocira na doseg krize i neimaštine koji je “zakačio” i one dubljeg džepa. Zlatan zub je, naime, prije nekoliko desetljeća bio modni detalj koji su sebi mogli priuštiti samo imućni građani. Dakle, simbol bogatstva sada bi mogli isčupati i unovčiti za siću.