Igre imaju potencijal za nekoliko tisuća sudionika koji bi se okupljali svake godine

Lokalne vlasti u Zadru, a isto mogu reći i za državnu razinu, još uvijek nisu dovoljno prepoznali mogućnosti koje su donijele Igre – kaže Sovulj
Hrvatske svjetske igre, koje se u Zadarskoj županiji održavaju od 18. do 23. srpnja, projekt su iza kojeg stoji Hrvatski svjetski kongres, udruga osnovana 1993. godine.
– Hrvatski svjetski kongres je međunarodna nevladina udruga, članica Ujedinjenih naroda, kojoj je glavni cilj povezivanje hrvatskog iseljeničkog potencijala s Hrvatskom. HSK nije svrha sam sebi već želimo povijesnu tragediju hrvatskog iseljavanja pretvoriti u novu materijalnu, duhovnu, intelektualnu i svaku drugu vrstu pozitivne energije prema Hrvatskoj. U tom smislu ne težimo jednosmjernoj već dvosmjernoj cesti koja će nas istinski povezati – ističe Josip Ante Sovulj, koji je na mjestu tajnika HSK-a bio od 1993. do 2008. godine kada je imenovan predsjednikom.
Vjenčanja nakon Igara
Druge po redu Igre bit će otvorene u nedjelju 18. srpnja u Zadru. Kakav su odjek ostavile prve Igre održane u Zadru 2006. godine?
– Mi koji živimo u inozemstvu znamo da su Igre za sve one koji su na bilo koji način s Igrama bili povezani, ali i za njihove obitelji, značio mnogo. Taj je događaj u Hrvatsku doveo skoro tisuću mladih ljudi od kojih je 20 posto njih prvi put posjetilo Lijepu našu. Bila je to prilika da se svi oni upoznaju sa zemljom iz koje su iselili njihovi roditelji, djedovi, bake. U mnogima od tih mladih probudila se ljubav prema Hrvatskoj kao njihovoj domovini. Temeljno, Igre su pokazale veliko zajedništvo iseljene Hrvatske i domovinske Hrvatske. To je bio sretan trenutak velikog susreta koji će se još dugo pamtiti. Jednako tako i druge su Igre radostan događaj koji svi mi kao logistika, a napose sudionici Igara, željno očekujemo.
Prve su Igre promijenile živote brojnih mladih koji su tih tjedan dana boravili u Zadarskoj županiji. Ali bilo je i onih malo starijih koji Igre posebno pamte.
– Kanadska ministrica Lynne Yelich, koja je već treća generacija Hrvata u Kanadi, bila je ambasador prvih Igara i istu je ulogu s oduševljenom prihvatila i za druge Igre. Štoviše, ona će s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem i otvoriti Igre. A Yelich je prije četiri godine prvi put došla u Hrvatsku. Imamo primjere da su neki mladi, koji su se upoznali na Igrama, kasnije sklopili brak. Poznat mi je i slučaj dva brata iz Argentine koji su došli u Zadar na Igre i koji su odlučili ostati u Hrvatskoj nakon čega su se i njihovi roditelji vratili u Hrvatsku. Dio mladih je svoje školovanje odlučio nastaviti u Hrvatskoj. To je samo potvrda svekolikog značaja kojeg Igre imaju. Njihov sportski dio samo je povod za jedno ovakvo okupljanje čiji je značaj daleko širi od sportskog natjecanja.
Izostala podrška
Za razliku od prvih Igara Grad Zadar, Zadarska županija i Vlada RH financijski nisu poduprli ovogodišnje Igre.
– Nažalost, to je nešto što nismo očekivali, posebno ne nakon sjajnog odjeka koji su ostavile prve Igre. Lokalne vlasti u Zadru, a isto mogu reći i za državnu razinu, još uvijek nisu dovoljno prepoznali mogućnosti koje su donijele Igre. Za Zadarsku županiju Igre su mogle biti pravi brend, a zašto se do sada to nije dogodilo ne znam. Pokušavamo opravdanje naći u teškoj gospodarskoj situaciji, premda ne vjerujem da bi Grad Zadar i Zadarska županija bankrotirali da su pomogli Igre.
Znači li to da bi sljedeće Igre mogle zaobići Zadar?
– To je vrlo realna mogućnost. HSK će znati zaštiti Igre i ponuditi ih onoj sredini koja će ovaj projekt vrednovati i podržati. Uvijek kažem da Igre donesu samo jedno gospodarsko ulaganje u Hrvatsku one su već višestruko vratile svaku kunu uloženu u njih. Igre imaju potencijal za nekoliko tisuća sudionika koji bi se okupljali svake godine i vjerujem da će se to u budućnosti i potvrditi.
Sovulj je posebno istaknuo jednog čovjeka koji je prvi operativac Igara.
– Jure Strika, ravnatelj Igara, cijelog sebe je uložio u ovaj projekt kojim se intenzivno bavi više od šest godina, kada su počele pripreme za prve Igre. Mnogo je toga Strika žrtvovao da bi se održale druge Igre.
 

Otvaranje igara, 18. srpnja

18 sati, katedrala Sv. Stošije – svetu misu predvodi mons. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup
19.30 sati, Poljana pape Ivana Pavla II. – kulturno-umjetnički program, defile sudionika i podizanje zastave

Pola milijuna američkih Hrvata

Postoje različiti podaci o tome koliko Hrvata i njihovim potomaka živi izvan granica Republike Hrvatske.
– Prema službenom popisu stanovništva 1914. u SAD-u je bilo više od 500 tisuća Hrvata, a 1990. Hrvatima, ili Amerikancima hrvatskog podrijetla izjasnilo se njih nešto manje od 500 tisuća. U Njemačkoj u drugoj i trećoj generaciji imamo 150 tisuća mladih ljudi, među kojima veliki broj intelektualaca i obrazovanih ljudi. U Kanadi je oko 150 tisuća, slična brojka vrijedi i za Australiju. Kad se tome pridodaju zapadnoeuropske te zemlje Latinske Amerike dolazimo do brojke koja otkriva ogroman potencijal iseljenje Hrvatske. Zapravo, dobijemo jednu novu Hrvatsku.

Strategija povezivanja s iseljenicima

Sovulj mnogo očekuje o najavljenog donošenja državne strategije o povezivanju i razvijanju boljih odnosa između domovinske i izvandomovinske Hrvatske.
– Ta bi strategija trebala definirati sve ono što još uvijek nije definirano kad je riječ o odnosima iseljenje i matične Hrvatske. To se odnosi na kulturnu, znanstvenu i svaku drugu vrstu suradnje. Očekujemo da će strategija donijeti odluke koje će biti definirane zakonom. Strategiju donosi Vlada RH, a HSK je već donio konkretne prijedloge i programe koje bi ta strategija mogla sadržavati. Štoviše, HSK bi neke od tih programa mogao i održavati. Očekujemo da će ta strategija, koja se trebala donijeti mnogo ranije, ispraviti sve ono što je do sada išlo u krivom smjeru ili jednostavno nije bilo definirano.

Dopisno glasovanje

Posljednjih mjeseci, pa i godina, traju rasprave oko načina na koji bi na parlamentarnim i predsjedničkim izborima glasovali hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u RH.
– HSK se od početka zalaže za uvođenje dopisnog glasovanja, koje se u svijetu globalne informatizacije može lako realizirati. Bude li se inzistiralo da Hrvati koji žive izvan granica Hrvatske glasuju samo u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima to će biti neodrživo. Primjerice, netko bi u tom slučaju iz Vancouvera morao avionom ići sa zapadne na istočnu obalu Kanade da bi mogao glasovati, a to je udaljenost jednaka otprilike onoj između New Yorka i Londona.