Sve je više samoubojstava, Zadru treba tele-apel služba

Nakon dojave građana zadarska policija je u srijedu na području Musapstana pronašla beživotno tijelo muške osobe srednje životne dobi, a nakon obavljenog očevida utvrđeno je kako je riječ o suicidu. Policija nije pronašla nikakav trag koji bi ukazivao da je ovaj nemili događaj posljedica kaznenog djela, no ono što posebice zabrinjava jest činjenica da je ovo 17. suicid na području pod nadležnošću PU zadarske od početka ove godine. Statistike za prošlu godinu nisu ništa optimističnije.
– U istom razdoblju prošle godine evidentiran je isti broj suicida, a u cijeloj protekloj godini zabilježeno ih je ukupno 25, rekao je Elis Žodan, glasnogovornik PU zadarske. Te statistike zabrinjavajućima drži i dr. Darko Labura, psihijatar, subspecijalist forenzičke psihijatrije u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan.
– Ako se nastavi ovakav trend, to će za tri puta povećati tolerantnu vrijednost za ovo područje po broju stanovnika. Hrvatska je spadala u stopu s niskom ili srednjom stopom suicida, koja se 90-ih kretala od 15 do 17 na sto tisuća stanovnika, ali to je bio tadašnji prosjek. Suicidi su bili učestaliji u sjevernim dijelovima zemlje, dok su područja uz more, dalmatinska područja, bila ispod 10 na 100 tisuća stanovnika. Zadarska županija bila je u odnosu na prosjek, ispod državnog. Ovo povećanje podudara se s teorijom francuskog sociologa Emila Durkheima, koji je rekao kako se stopa suicida u odnosu na ekonomsku situaciju u društvu mijenja obrnuto proporcionalno na način; veća kriza – veći broj suicida, naglasio je dr. Labura podsjećajući i na specifičnost na našim prostorima kad se bilježilo povećanje suicida unutar braniteljske populacije.
Dr. Labura, koji iza sebe ima dugogodišnje iskustvo rada te niz stručnih radova, navodi kako se uzroci suicida nalaze među duševnim poremećajima i smetnjama.
– Oko 60 posto svih suicida imaju uzrok u duševnim smetnjama, a od  svih smetnji više od trećine pripada poremećajima raspoloženja, odnosno depresiji, dok je ostalima uzrok u opozitetu o ovisnostima, prije svega s alkoholizmom. Također, uzroke nalazimo i u teškim duševnim bolestima kao što je shizofrenija, ali i u organskim smetnjama poput nekih poremećaja moždanog tkiva pa čovjek napravi suicid, a ni ne zna zašto, pojašnjava dr. Labura dodajući kako se među suicide izvan psihičkih smetnji u svjetskim razmjerima ubraja i altruistično samoubojstvo povezano uz vjerska uvjerenja. Te se osobe, kaže, odluče umrijeti za druge, a kao primjer navodi kamikaze i džihadiste.
– Uvijek kad govorim o suicidima, napominjem da bi i na našem području trebalo razmotriti mogućnost pokretanja tele-apel službe ili otvaranja Centra za krizna stanja po uzoru na veće gradove. Očito je došlo vrijeme da ga dobije i Zadarska županija jer se broj suicida povećao. Centar može imati i stacionarni dio do pet ležajeva gdje bi takve osobe mogle prespavati i neko vrijeme biti pod stručnim nadzorom. Osim psihijatara, u takvim centrima rade i psiholozi te drugo medicinsko osoblje educirano u suicidologiji, napominje dr. Labura.