Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Za IPARD samo Sandra Babac

16.10.2011. 22:00
Za IPARD samo Sandra Babac


Glavni razlog slabog povlačenja sredstava iz predpristupnih fondova jest loše stanje u zemljišnim knjigama, nedovoljno sačinjeni prostorni planovi općina i nemogućnosti, odnosno sporo i otežano dobivanje građevinskih i lokacijskih dozvola, kaže Hrvoja Klarić, viši stručni savjetnik za agroekonomiku pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zadarske županije
Nakon slabog odaziva za IPARD Mjeru 302 “Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti” Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je drugi natječaj za IPARD Mjeru 302 “Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti” koji će biti otvoren do kraja ovog mjeseca.
Na prvi natječaj prijavljeno je samo 25 projekata iz cijele Hrvatske, od kojih je odobreno osamnaest. Na području Zadarske županije odobren je samo jedan projekt čiji je korisnik OPG Sandra Babac iz Poljica, a riječ je o ulaganju u izgradnju i/ili rekonstrukciju objekata za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda (od mlijeka, mesa, voća i povrća) na poljoprivrednom gospodarstvu te ulaganje u opremanje objekata, a za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda (od mlijeka, mesa, voća i povrća) na poljoprivrednom gospodarstvu. Ukupni iznos ulaganja iznosi 1.092.817,43 kn, a ukupni iznos potpore je 546.408,71 kuna.
– Do potpisivanja ugovora trebalo je odraditi zahtjevan i opsežan posao, pogotovo što se tiče pripreme dokumentacije. Sada trebamo dignuti kredit, poštovati ugovoreno i nakon toga imat ćemo pravo na povrat pedeset posto uloženih sredstava, kaže Babac.
Sandra je jedna od rijetkih domaćih poljoprivrednika koja je krenula u borbu za bespovratna sredstva EU. Stara je priča kako su domaći poljoprivrednici slabo pripremljeni za izvlačenje bespovratnih sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Na tu temu raspravljalo se na sastanka upravne direkcije SAPARD/IPARD programa MPRRR-a i predstavnika poljoprivrednih sektora u Zadarskoj županiji.
– Glavni razlog slabog povlačenja sredstava iz pretpristupnih fondova jest loše stanje u zemljišnim knjigama, nedovoljno sačinjeni prostorni planovi općina i nemogućnosti, odnosno sporo i otežano dobivanje građevinskih i lokacijskih dozvola. Na drugom mjestu je istaknuta nepostojanost knjigovodstvenog praćenja – naročito kod malih OPG-a, a na trećem mjestu je vrlo često nemogućnost financiranja investicije uz kamatne stope koje egzistiraju na hrvatskom tržištu kapitala s izuzetkom HBOR-a. Naime, poljoprivrednici moraju sami investirati novac, a tek na kraju, ako je sve uredu, dobivaju natrag pedeset posto uloženih sredstava, kaže Hrvoje Klarić, viši stručni savjetnik za agroekonomiku pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zadarske županije.
Klarić napominje da će poljoprivrednici trebati ozbiljno razišljati o udruživanju kako bi se mogli natjecati za bespovratna sredstva u EU.
– Kod nekih natječaja za vinare je postavljen uvjet da u godini koja prethodi podnošenju prijave trebaju imati minimalnu proizvodnju od 200 hektolitara kvalitetnog vina. Taj uvjet na području Zadarske županije može zadovoljiti mali broj vinara sami, ali ujedinjeni mogu.
Dodajmo za kraj da maksimalna vrijednost prihvatljivih ulaganja za IPARD Mjeru 302 po projektu iznosi 150.000, a bespovratna potpora iznosi 50% ukupne vrijednosti prihvatljivog ulaganja. Bespovratna sredstva nisu beznačajna i za njih se isplati pomučiti i prijaviti se na drugi natječaj.


 PPROJEKTIMA DO 352 MILIJUNA EURA


Hrvatskoj poljoprivredi u EU bit će na raspolaganju 800 milijuna eura. Od toga se 373 milijuna eura odnosi na tzv. izravna plaćanja iz prvog stupnja, a 352 milijuna eura EU komponente, plus 25 posto nacionalne komponente, odnosi se na potpore iz drugog stupa, koji je namijenjen ruralnom razvoju.
Za sada je sigurno da će novac iz EU naši poljoprivrednici dobiti samo iz prvog stupa. Za izvlačenje novca iz drugog stupa moraju se sami pobrinuti, a dobro di došlo kada bi država izradila strategiju. Potpore za ruralni razvoj moguće je dobiti isključivo na temelju projekata, za što se većina naših poljoprivrednika pokazala nespremnima, povukavši na SAPARD-u i trenutačno na IPARD-u jako malo novca.