Rate u švicarcima će, nažalost, i dalje rasti

Početkom 2006. godine, kada smo suprug i ja digli stambeni kredit u švicarskim francima, mjesečna rata nam je bila 2.400 kuna. Sada plaćamo svaki mjesec 4.100 kuna. Banka je nekoliko puta dizala kamate i rastao je tečaj franka. Došli smo u takvu situacija da planiramo prodati stan. Sada se nadamo da ćemo nakon toga uspjeti isplatiti ostatak kredit, kaže nam jedna Zadranka, majka dvoje djece, čiju je obitelj recesija, bankarske kamate i stalni rast tečaja švicarskog franka pritisnuo praktično uza zid.
Sredinom siječnja 2006. godine srednji tečaj franka bio je 4,7 kuna, a danas je 5,7 kuna, veći za više od dvadeset posto. Dobro za one koji su prije štedjeli u francima, ali takvih je u Hrvatskoj na žalost malo. Više je onih obitelji poput naše s početka priče koji danas jedva spajaju kraj s krajem i prisiljeni su povlačiti krajnje poteze. Jer dok je franak «jači» za dvadeset posto i dok su rasle kamate na kredite srednjem sloju građanstva smanjivane su plaće ili dijeljeni otkazi. Mnogi su kad je započeo rast tečaja franka planirali svoj kredit prebaciti u eure, ali je takvu epidemiju srećom spriječio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski svojim trezvenim savjetima. Realno gledano kamata na kredite u eurima je veća, a tu su i dodatni troškovi obrade koje bi naplatila banka.
Najave za budućnost nisu nimalo optimistične za korisnike kredita u «švicarcima» te se s velikom izvjesnošću može očekivati porast mjesečne rate kredita. Neki ekonomski analitičari prognoziraju kako bi tečaj franak prema kuni tijekom ove godine kretati od 5,7 do šest kuna. Franak predstavlja sigurno utočište u vrijeme nesigurnosti na okolnim tržištima kapitala i visoke nesklonosti prema riziku. Kada imate milijun velikih i 100 milijuna malih koji odluče svoj devizni račun napuniti francima nije ni čudo da uslijed pojačane potražne raste cijena traženoj robi. Nadalje, razmjerno snažan rast gospodarske aktivnosti u Švicarskoj, kao i povoljnije prognoze, odražavaju se na kretanje tečaja eura prema franku, pa su uz nepovjerenje prema euru upravo navedeni čimbenici i dalje ključni za povećane potražnje za švicarskom valutom. Zbog toga se u ovoj godini očekuje relativno snažan franak u odnosu na euro. To će izravno utjecati i na njegov tečaj prema kuni koji se određuje preko tečaja CHF prema euru na svjetskim tržištima.
Izgleda da su u cijeloj priči s kreditima najmirnije spavaju oni koji su poklonili povjerenje domaćoj valuti i bili spremni platiti veći kamatu. Danas su problematični kredit u švicarskim francima, a možda u budućnosti dođu u pitanje i oni u eurima. Tečaj eura se također mijenja i pitanje je dokle će se održati na ovoj razini, odnosno dokle će HNB moći braniti. S kunama postoji opasnost samo od promijene kamate, a izgleda da i to nije tako strašno.
– U travnju 2007. dignuo sam kredit u kunama. Mjesečna rata mi je bila 820 kuna, a danas mi je nešto više od 850. Banka je samo jednom dignula kamatu, kaže nam naš sugovornik.