Orkanska bura pobrala trišnje i otresla bajame

– Sav naš trud otišao je u vitar. Stariji pamte da je ovakva godina bila i davna 1959., kada su također u svibnju bura i niske temperature ‘pobrale’ Vukšičko polje koje se prostire na 280 ha površine, kaže Cvitko Marić, kojemu je pod najnovijim udarima orkanske bure oštećeno 4.500 loza. Tko ima pravo na stručnu, a tko na financijsku pomoć?
Iza iznad prosječnih temperatura u prosincu prošle i siječnju ove godine došlo je u veljači do zahladnjenja sa snijegom. Temperature su se spuštale ispod 10ºC praćene olujnom burom sa posolicom. Bura je lomila grane, dizala nadstrešnice nad ovčarnicima, zamrzla vodu, kidala plastiku i konstrukciju plastenika, izazvala pomor janjadi i jaradi, smanjenu mliječnost… Smrzli su brojni maslinici.
Štete se još uvijek zbrajaju.
Potom se u ožujku nastavlja petnaestomjesečna suša. Akumulacije prazne, zemlja žedna.
Nepogoda za nepogodom
 Zadovoljstvo zbog kiše na sam dan Uskrsa nitko nije krio bez obzira bio poljoprivrednik ili ne. A onda u večernjim satima na Uskrsni ponedjeljak mraz i led koji je trajao nekoliko dana pričinili su nove, značajne štete poljoprivredi našeg kraja. Proglašeno je i stanje elementarne nepogode na području grada Benkovca, te općina Pakoštane, Posedarje, Poličnik, Škabrnja i Zemunik Donji. Zbog niskih temperatura u osjetljivoj fazi razvoja (cvijet ili tek zametnuti plod, mladica) stradale su gotovo sve voćne vrste i vinova loza.
Prema procjenama oštećeno je bilo od 30 do 90 posto nasada, a visina materijalne štete procijenjena je na viša od 27 milijuna kuna.
Sprženo lišće na voću i povrću
I kada smo mislili kako je kraj nepogodama u poljoprivredi i kako će se ono malo što je ostalo dovesti do berbe započela je 13-og svibnja navečer orkanska bura koja je uz mehaničke ozljede lomila mladice vinove loze, „pobrala” rane sorte  trešanja, oštetila plodove kasnijih sorata trešnje, te otresla smokvu petrovaču, bajamu, višnju marasku, šljivu, marelicu…
Uz spomenuto posolila je otok Pag, zapadni dio županije i dio Ravnih kotara. Mlado lišće voća, vinove loze, krumpira, rajčice i drugih povrtnih kultura sprženo je od soli…
Par dana poslije zbrajaju se štete na ugroženijim dijelovima županije.
Trud otiša u vitar
Dio proizvođača iz Vukšića predvođeni Cvitkom, Mirkom, Milom (Buzom), i Antom Marić te Srećkom Pešutom smogla je hrabrosti suočiti se sa stanjem u vinogradima i krenuli su u obilazak zajedno sa djelatnicima Poljoprivredno savjetodavne službe. Mnogi od njih ne mogu skriti suze govoreći:
– Sav naš trud otišao je u vitar. Stariji pamte da je ovakva godina bila i davna 1959., kada su također u svibnju bura i niske temperature ‘pobrale’ Vukšićko polje koje se prostire na 280 ha površine. Cvitko Marić koji ima 4.500 loza govori o značaju poljoprivredne proizvodnje ovog kraja kroz povijest:
– Vinograd nama znači opstojnost na ovim prostorima. Svaka obitelj radila je svaki pedalj zemlje, a nekada nadaleko poznata Vukšička zadruga imala je vinariju, a otkupljivala je i ostale proizvode. I ponovno se ljudi vraćaju zemlji…
Trišnje za blago
Pregledali smo vinograde svi zajedno. Odlomljene mladice, stučeni i pocrnjeli grozdovi – slika je jednobrazna. Putem smo sreli još jednu obitelj Marić kako se vraća na motokultivatoru s prikolicom iz polja. Jaši i Ani, te njihovom sinu Mili unatoč nepogodi osmijeh je na licu dok govore gotovo jednoglasno:
– Neće nas ova godina obeshrabriti iako su nam gotovo sve zrile trišnje na zemlji, a stuklo je i ostalo. Skupljamo ih s poda i njima hranimo blago, a ono malo zrilih što je ostalo na stablima probiremo i nastojimo utržiti čim prije.
Škropljenje i vidanje rana
Provedba agrotehničkih mjera (gnojidba, zaštita od bolesti i štetnika, obrada) skupa je, ali neminovna i nakon ove elementarne nepogode. Stoga, preporuka stradalim vinogradarima bila bi folijarna prihrana koja bi uvelike pomogla u vegetativnom porastu i obvezatno zaštita nekim organskim sredstvom koje bi pokrilo rane koji su izvor gljivičnim infekcijama.
Uz spomenuto poželjno bi bilo vinogradima, ali i voćnjacima prskanjem dodati tzv. fiziološke biostimulatore s naglašenim sadržajem aminokiselina, huminskih kiselina i vitamina kako bi lakše podnijele stres. Na našem tržištu možemo ih naći pod sljedećim trgovačkim nazivima: Plant Antifrost Protector, Drin, Poly-Amin, Darina 4, ENA 19989 i dr. Primjenjuju se 2-3 puta s razmacima 10-15 dana. Ove mjere zaštite odnose se samo na voćnjake i vinograde bez soli ili one koji su temeljito isprani nakon posolice.
Premije za osigurane
Stručnu pomoć mogu dobiti sva oštećena poljoprivredna gospodarstva, međutim financijsku mogu očekivati samo ona poljoprivredna gospodarstva koja imaju zaključenu policu osiguranja poljoprivrednih usjeva za tekuću godinu od mraza, tuče, požara, udara groma, olujnih vjetrova, gubitka kvalitete voća i povrća i to u iznosu od 25% od uplaćene premije osiguranja, a maksimalno 30 tisuća kuna po korisniku od županije.