Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

O Boki se ne razgovara, u Boku se putuje, pa se onda o njoj pjeva i priča

17.05.2017. 22:00
O Boki se ne razgovara, u Boku se putuje, pa se onda o njoj pjeva i priča


U zadarskoj Gradskoj loži u utorak navečer održano je predstavljanje knjige prof. dr. sc. Vande Babić Kulturalno pamćenje – ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke kotorske. Moderator rijetko viđene i doživljene promocije je bio dr. sc. Nenad Vertovšek.
Uz autoricu knjige, profesoricu Filozofskog fakulteta u Zadru, knjigu su predatavili dr. sc. Tado Oršolić, prof. dr. sc. Pavuša Vežić i prof. dr. sc. Josip Lisac.
– Autorica polazi od bokeljske baštine s kojom je zavičajno povezana. Tu hrvatsku dionicu bokokotorske književnosti autorica je nastojala usustaviti unutar književnosti i kulture Crne Gore, koristeći se pritom tradicionalnim filološkim metodama i naukom kulturalnog pamćenja, naglasio je Lisac.
Predstavljanje knjige, koje je bilo doista nešto posebno, organizirali su Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru i HKD Napredak Zadar.
– Autorica se koristi svim dosadašnjim analizama tematike, tradicionalnim filološkim metodama i zaokruživanjem kroz teoriju kulturalnog pamćenja, koji zajedno daju širu i dublju sliku vrijednosti bokokotorske književnosti i običaja, pasionske baštine i općenito bitnih odlika kulturalnog, književnog i narodnog pamćenja, zaključio je jezikoslovac Josip Lisac.
Knjiga sadrži dva temeljita poglavlja, kulturalno pamćenje i (p)ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke, te poglavlje o pasionskoj baštini Boke Kotorske, a koji se prožimaju i daju dublje značenje analizi hrvatske kulture i književnosti tog područja, te odrazima i utjecajima i hrvatske kulture i crnogorske kulture.
– Boka Kotorska u svojoj je kulturnoj i društvenoj povijesti te književnim, umjetničkim i duhovnim djelima neizostavno povezana sa cijelom istočnom obalom Jadrana, što tu kulturu i čini sastavnim dijelom jedinstvene i cjelovite hrvatske kulture, ističe Pavuša Vežić te predlaže:
– Sveučilište u Zadru bi trebalo poticati osnivanje Instituta o Boki kotorskoj, mišljenja je Vežić.
Ulomke knjige su čitali Gabrijela Meštrović-Maštruko i Ivica Antić, dok je predstavljanje knjige svojim nastupom uveličala mješovita klapa Maraška.
– Ova nova knjiga autorice Vande Babić još je jedan vrijedan nastavak njenih dugogodišnjih istraživanja i rezultat dva desetljeća bavljenja Bokom, proizišla i iz širih kulturnih i kulturoloških izričaja, poezije, priča, legendi, ali i kao doprinos dubljem razumijevanju bokokotorske književnosti i posebnosti u odnosu na crnogorsku književnost i međupovezanosti dvaju kultura i književnosti, kazao je moderator Vertovšek.
Nakladnik ove zanimljive i poticajne knjige je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.
– O Boki se ne razgovara, u Boku se putuje, pa se onda o njoj pjeva i priča, poručila je autorica Vanda Babić pozvavši sve nazočne u Gradskoj loži na put u Boku.
U uvodnom govoru su se obratili prof. dr. sc. Rafaela Božić, pročelnica Odjela za kroatistiku i slavistiku, Marija Vučinović, ministrica bez portfelja u Vladi Crne Gore i predsjednica Hrvatske građanske inicijative Crne Gore, a u ime nakladnika Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Hrvata Crne Gore.
– Iako su danas brojčano u manjini, važnost Bokeljskih Hrvata za Boku Kotorsku ne ogleda se u njihovoj brojnosti, već u doprinosu kulturnoj baštini Boke, koji je nesrazmjerno veći od današnjeg etničkog udjela Hrvata, rekao je Deković.
Jedan od poznatijih Bokelja bio je Vicko Zmajević, barski i zadarski nadbiskup, znameniti crkveni dostojanstvenik, pisac i političar.
– Njegovom zaslugom kraj Zadra je u prvoj polovici 18. stoljeća naseljeno više od 500 arbanaških izbjeglica, čime je utemeljio naselje Arbanasi, naglašeno je na predstavljanju knjige.