Proizvođači povrća Zadarske županije pred propašću

Mi kao idemo u EU, ali naši poljoprivrednici su tu potpuno neravnopravni. Njihovi će biti obeštećeni preko fondova koji organizacije proizvođača imaju za takve svrhe i ovakve situacije, ukratko, platit će im se, dok su naši proizvođači ovim stanjem došli u bezizlaznu situaciju. Uložilo se u proizvodnju i sad kad je stigla sezona, nema prodaje ili je ispod ikakvih granica isplativosti, kazao je Tomislav Demo

Nakon što je u javnost izišla vijest o  zarazi uzrokovanom bakterijom  Escherichia coli koja je pogodila sjevernu Njemačku i od  koje je dosad preminulo trideset i sedam osoba, zavladala  je uzbuna na europskom  tržištu povrća. Prva izvješća govorila su, naime, da je uzročnik  zaraze stigao na tržište u krastavcima iz Španjolske i premda  je to do sad višestruko demantirano, nastala je značajna šteta proizvođačima i to ne samo  u Španjolskoj.
Tamošnji su proizvođači povrća bili na gubitku koji se  procjenjuje na 200 milijuna  eura tjedno.
 Koliko je situacija u ovom  sektoru proizvodnje ozbiljna  najbolje govori podatak da je  EU osnovala fond iz kojeg će se  isplaćivati nadoknada gubitaka  koji je trenutačno vrijedan 210  milijuna eura. Sustav organizacija proizvođača, odnosno  proizvođačkih skupina koji  funkcionira u nekim zemljama  Unije, omogućit će tamošnjim  poljoprivrednicima nadoknadu  oko sedamdeset posto štete koju su imali zbog zaraze spomenutom bakterijom.
 Štete 17 milijuna kuna
Premda u Hrvatskoj do sad  nije zabilježen nijedan slučaj  bolesti i iako su i najviši državni dužnosnici uključivši i i ministre poljoprivrede i zdravstva opetovano isticali da je  hrvatsko povrće potpuno sigurno, degustiravši ga i pred  reporterskim objektivima, čini  se da je određeni vid panike  zahvatio i domaće tržište sezonskog povrća, osobito krastavaca, a zatim i rajčica i paprika. Prema neslužbenim podatcima, šteta koji su pretrpjeli hrvatski povrćari kreće se  oko 17 milijuna kuna, a prodaja krastavaca je pala za 60,  rajčice i salate za pedeset, a  paprika za četrdeset posto.
Ovi nepovoljni trendovi nisu  mimoišli ni Zadarsku županiju.  Zabilježeni su i prvi slučajevi  bacanja povrća, osobito krastavaca, na otpad, a otkupne  cijene toliko su pale da su ispod  ikakve granice isplativosti. Kako nam je kazao povjerenik  Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku županiju,  Tomislav Demo, trenutačno se  krastavac otkupljuje za jednu  kunu, dok se donedavno  plaćalo i po pedeset lipa.
-Koliko je to isplativo  možete vidjeti po primjeru da  samo ambalaža za krastavce  iznosi pedeset lipa, a gdje su još  svi drugi troškovi proizvodnje.  Zbog tih glasina o zarazi koje  su dosad i demantirane, proizvođači povrća imaju ogromnih  šteta. Mi kao idemo u EU ali  naši poljoprivrednici su tu potpuno neravnopravni. Njihovi  će biti obeštećeni preko fondova koji organizacije proizvođača imaju za takve svrhe i  ovakve situacije, ukratko, platit će im se, dok su naši proizvođači ovim stanjem došli u  bezizlaznu situaciju. Uložilo se  u proizvodnju i sad kad je stigla  sezona, nema prodaje ili je ispod ikakvih granica isplativosti, kazao je Demo.
Zanimljivo je svakako primijetiti da unatoč svemu tome  uvoz povrća ne opada. U prvih  pet mjeseci ove godine uvezeno  je dvije i pol tisuće tona povrća,  od čega su petinu činili upravo  krastavci, upozorio je prije par  dana predsjednik Zajednice  povrćara Grada Zagreba, Stjepan Horvat, dodavši da je to  bilo sasvim nepotrebno, budući  da Hrvatska u sezoni pokriva  svoje potrebe za povrćem. Kako kaže Tomislav Demo, uvozni lobi iskoristit će i ovu situaciju u svoju korist, a na štetu  proizvođača, a najgore je, dodaje, što izgleda da i država  podupire tu politiku ili je, makar, ničim ne sprječava.
 Ozakonjeno skrivanje  podrijetla
-Naprotiv, svjedoci smo novog Pravilnika  o označavanju,  reklamiranju i prezentiranju  hrane, koji je jučer stupio na  snagu i prema kojem trgovci  više ne moraju označavati zemlju porijekla proizvoda. To se  pravilo inače i dosada često  kršilo, a sada je potpuno ukinuto i umjesto toga zakonska  je obveza navesti samo onoga  koji je dotični prehrambeni  proizvod stavio na tržište. Tako će sad kupac kupovati u  trgovini, a da ne zna ni čije je  niti odakle je to što kupuje,  ističe Demo, koji upozorava  da su mnogi proizvođači povrća u Zadarskoj županiji,  zbog nemogućnosti prodaje  svojih proizvoda, osobito krastavaca, došli u veoma nezavidnu poslovnu situaciju.
Da je tome tako potvrdio  nam je i Šime Ukalović iz  Suhovara:
-Sadnja krastavaca je krajem trećeg mjeseca, plod dolazi krajem petog, ušlo se u  berbu, ulaganja su znatna, postoji grijanje i druga problematika i išlo je sve svojim normalnim tijekom. Međutim,  onog momenta kad je na televiziji pojavila ta Escherichia  coli, dolazi do kompletnog  zastoja u prodaji. Znači ne samo krastavac, nego i pomidor i  druge kulture, ne tribaju nikome. Znači, ne da se priča o  nekoj lošoj cijeni, nego cijena  ne postoji i dolazi do toga da se  roba ne može prodati i dolazi  do bacanja robe. Događa se  isto što se događa u Španjolskoj i mi smo tu pogođeni u  tolikoj mjeri da je to čudo,  kazao je Ukalović i nastavio:
 Neočekivana reakcija  tržišta
-Krastavac i pomidor kao da  uopće više nemaju cijene, a i  salata je time dosta zahvaćena,  drugi proizvodi možda nešto  manje i to je osnova problema  koja je i nas zahvatila, kao i  cijelu Europu s tim da se kod  nas o tome toliko ne govori.  Kažu naši trgovci da je prodaja  pala za pedeset posto, a ja  mislim da je to daleko više, no  nije mi jasno zašto je naše  tržište reagiralo tako kao što je  reagiralo. Nema nikakve osnove za takvu reakciju zato jer  je ovo naša domaća roba. Bilo  da se ide prema robnim centrima, bilo drugdje, zna se tko  je proizvođač. A nama nije  došlo do smanjenja potražnje,  nego je došlo do obustave potražnje i ja mislim da je ova  sezona s time definitivno  uništena u ovom ciklusu.  Početak je šestog mjeseca to je  vrijeme kad su berbe tu najjače, kad je trebalo izvući onu  osnovu, povrat sredstava koji  je uložen, a onda ubuduće,  ajmo reći, neka zarada, no ovaj  prvi dio je izostao, tako da je  nama sada i nula nedostižna.  Treba se okrenuti dalje i viditi  što će biti od jeseni i zime,  rekao nam je Šime Ukalović  koji je i sam morao baciti dio  svojih proizvoda, kao i mnogi  njegovi kolege povrćari. Da je  ta pojava uzela maha potvrdio  nam je i Mario Sunko čiji se  poljoprivredni obrt nalazi u  Ribnici.
-Stanje je strašno, pravi kaos, trgovina je stala. Uzmite  samo jedan primjer: prema  prosjecima prodaje proteklih  godina, sad bi se trebalo ubrati osamdeset do sto tisuća kuna, bruto po uobičajenim parametrima i cijenama. A ja  sam dosad ostvario brojkom i  slovom šest stotina kuna! Tome dodajte da sam uložio u  sadnju, repromaterijal, gnojiva i druge nužne materijalne  troškove 120-130 tisuća kuna,  to su samo materijalni troškovi, bez još plaćanja radnika za  berbu pa će vam sve biti jasno  kakvo je stanje, kazao je Sunko koji ističe da Porezna uprava i druge službe nemaju  sluha za nevolje u kojima su se  našli proizvođači povrća, svi  samo traže i naplaćuju se, a  zarade nema niotkud. Sunko  je također uvjeren da pročelnici za poljoprivredu Zadarske županije i Grada Zadra,  Danijel Segarić i Ivica Katić  imaju razumijevanja za poljoprivrednike i probleme koji  su za njih proizišli u panici  koja je zavladala na europskom i hrvatskom tržištu ali  da bez pomoći države ne mogu ništa učiniti, dok je država  makar zasad, u cijeloj priči  prilično zakazala. Hoće li  država, odnosno Vlada donijeti odluku u isplati pomoći  povrćarima iz sredstava  državnog proračuna, pitanje  je koje se ovih dana često  spominje među proizvođačima povrća ali isto tako i  hoće li kupci početi opet kupovati povrće iz domaćeg uzgoja i tako omogućiti koliki-toliki oporavak ovoj grani  poljoprivredne proizvodnje  koja je stradala zbog ozbiljnih  ali i dalekih problema na sjeveru Njemačke.

Mario Sunko: Dosad sam ostvario 600 kuna

– Stanje je strašno, pravi kaos, trgovina je stala. Uzmite samo jedan  primjer: prema prosjecima prodaje proteklih godina, sad bi se trebalo  ubrati osamdeset do sto tisuća kuna, bruto po uobičajenim parametrima i cijenama. A ja sam dosad ostvario brojkom i slovom šest  stotina kuna! Tome dodajte da sam uložio u sadnju, repromaterijal,  gnojiva i druge nužne materijalne troškove 120-130 tisuća kuna, to su  samo materijalni troškovi, bez još plaćanja radnika za berbu pa će vam  sve biti jasno kakvo je stanje, kazao je Sunko koji ističe da Porezna  uprava i druge službe nemaju sluha za nevolje u kojima su se našli  proizvođači povrća, svi samo traže i naplaćuju se, a zarade nema  niotkud, kaže Mario Sunko proizvođač povrća iz Ribnice.