Problemi s građevinskim dozvolama i prije 160 godina

Na izložbi “Tiskani proglasi u Zadru i Dalmaciji 1488. – 1946.” predstavljeni su proglasi, uredbe, objave, naredbe, oglasi i pozivi te 11 službenih listova

Ivana Burić i Tamara Šarić Šušak dva mjeseca su prelistavale oko 6000 proglasa, koliko ih se čuva u Državnom arhivu u Zadru, da bi na kraju izabrale 103 koja su predstavljena na izložbi “Tiskani proglasi u Zadru i Dalmaciji 1488. – 1946.” otvorenoj u povodu Međunarodnog dana arhiva.
– Uz to što smo arhivistice i čuvamo, obrađujemo i objavljujemo inventar, naša je dužnost i upoznavanje javnosti sa sadržajem arhiva. Tome je, evo, služila i ova izložba. Htjele smo izvući ono što dosad nije prezentirano javnosti, kazale su Ivana i Tamara.
Najstariji izložak iz 1488.
 Zbirka tiskovina koja se čuva u Državnom arhivu u Zadru završava 1945. godine. Nakon toga, tiskovine se čuvaju u muzejima, knjižnicama i arhivima. Kad je riječ o tiskovinama koje se čuvaju u Državnom arhivu važno je istaknuti kako u gotovo svakom fondu postoji jedan određeni broj tiskanih proglasa, letaka, brošura i knjižica koje su ovom prigodom zaobiđene. Na ovoj izložbi predstavljeni su proglasi, uredbe, objave, naredbe, oglasi i pozivi te 11 službenih listova. Najstariji izložak je iz 1488., a riječ je o zaključku mletačkog Velikog vijeća kojim se, pod prijetnjom kazne od 1000 dukata, zabranjuje prodaja posjeda, vina i žita ispod prave cijene te se seoskim starješinama i kapetanima određuje kontrola nad većim kupoprodajama. Ovo je zapravo pretisak izvornog proglasa koji je, sudeći po imenu tiskara Giovannija Antonia Rampazetta tiskan na samom početku 17. stoljeća.
Htjeli smo predstaviti one tiskovine koje su vezane uz svakodnevni život naših predaka. Dakle, bilo nam je važno sadržajno, a ne vizualno, ističu Ivana i Tamara.
Današnji čovjek teško može zamisliti svoj život bez razvijenih telekomunikacija, te masovnih medija, interneta, televizije i radija. Danas, kada su informacije dostupne javnosti svega nekoliko sekundi nakon nastajanja još čudnije izgleda vrijeme kada su se vijesti do ljudi probijale danima i mjesecima, u nekim slučajevima i godinama, istaknule su autorice izložbe.
Prozor u svijet
– Proglasi su bili tzv. “prozor u svijet” tadašnjeg čovjeka. U mletačko vrijeme tiskani su isključivo u Veneciji i to na talijanskom jeziku ako su bili upućeni činovnicima upravnih i sudskih kancelarija ili dvojezično na talijanskom i hrvatskom jeziku ako su bili upućeni pučanstvu. Budući da je u to vrijeme puk bio nepismen, vijesti su prenosili ili župnici s oltara, a kasnije za vrijeme Austrijanaca to su činili “telari” ili “čauši” čitajući tekst povišenim glasom na trgovima, pred općinom ili crkvama. Poziv na okupljanje i čitanje oglasa najavljivao se trubljenjem, zvonjavom, bubnjanjem te vikanjem. Kasnije, s razvojem pismenosti i građanskog društva, industrije i općenito većom produkcijom dokumenata u Zadru i Dalmaciji broj proglasa se povećava jer ga daju tiskati pojedinci, grupe, stranke, društva, a čiji sadržaj se odnosi na prigodne događaje, priredbe te na promidžbeni materijal nekih firmi, kazale su Ivana i Tamara. U tom smislu zanimljiv je izvadak iz službenih novina “Kraglski Dalmatin (Regio Dalmata) br. 21 koje je izdavalo Generalno providurstvo u Zadru o okršaju francuske vojske s Austrijancima u blizini Gospića. Izvješćuje se da je usprkos boljoj poziciji u kojoj se nalazio neprijatelj i znatno većem ljudstvu, francuska vojska postigla uspjeh, zarobila tisuću austrijskih vojnika i 20 zapovjednika te preostalu vojsku natjerala u bijeg. U oči upada nemušt prijevod talijanske riječi estratto koja ima dva značenja, izvadak, isječak i ekstrakt soka, a na proglasu je preveden kao “sok naredbenih knjiga” umjesto “izvadak naredbenih knjiga”.
Proglasi nekad i sad
– Iščitavanjem proglasa može se brzo uočiti da su izloženi proglasi govorili o sličnim aktualnim temama koje su prisutne i danas. Tražeći poveznice prošlosti i sadašnjosti ovi proglasi govore o problemima s građevinskim dozvolama, o zatvaranju kredita kao i o definiciji braka u austrijskom ustavu itd. S povijesnog stajališta proglasi pružaju dragocjene podatke o funkcioniranju uprave i sudstva u Dalmaciji, o gospodarskim, političkim i kulturnim prilikama u razdoblju od pet stoljeća. S lingvističkog stajališta zasigurno predstavljaju autentično izvorno gradivo za proučavanje razvoja hrvatskog jezika.
Izloženi dokumenti su proizvod administracija raznih europskih država koje su se izmjenjivale u upravljanju Dalmacijom, a stjecaj okolnosti htio je da ih izložimo baš na ovaj način, upravo ovoga lipnja 2013. godine kada odbrojavamo posljednje dane do službenog udruživanja u europsku zajednicu, ali ovaj put od svoje volje kao slobodna, neovisna i s drugima ravnopravna država Hrvatska.

 1827.  ZABRANA ZAPOŠLJAVANJA ROĐAKA U ISTOM UREDU

Beč, 20. travnja 1815.
Uredbe o pravu sklapanja braka. Detaljno su opisana sva prava i dužnosti zaručnice i zaručnika pri sklapanju braka. Uredba kaže da se mogu vjenčati dvije osobe, muško i žensko, da po svojoj volji mogu zauvijek živjeti zajedno, roditi djecu i biti jedan drugome od pomoći. “Bijesni, mahniti, slabi i nedorasli ne mogu učiniti zakonito vjenčanje”. Ako muž nakon vjenčanja nađe ženu s drugim može tražiti poništenje braka dok, istovremeno muškarac može biti oženjen samo s jednom ženom; rođaci se ne mogu ženiti; za valjanost vjenčanja treba biti “napovijed”; navedena su i pravila vjenčanja katolika i nekatolika, mjesto održavanja vjenčanja te da “žena dobavlja ime svoga muža i uživa svaku vlast njegova bića…”
Zadar, 10. srpnja 1827.
Proglas C. K. Vlade za Dalmaciju na temelju odluke od 1. svibnja tekuće godine kojom se propisuju pravila o zabrani zapošljavanja rodbine i svojte u istom državnom uredu. Krvni srodnici, djeca braće i sestara, te rodbina po drugom koljenu ne smije se zapošljavati u upravnoj i političkoj administraciji kao i u fiskalnim uredima.